Ministarstvo finansija priprema projekat emitovanja euro obveznica u vrijednosti do 150 do 200 miliona eura i planira da ovaj posao završi u prvoj polovini godine, odnosno u junu 2010. godine. Novcem dobijenim od euro obveznica finansiraće se deficit budžeta, saopšteno je Portalu Analitika iz tog vladinog resora
Sekretar Ministarstva finansija Damir Rašketić rekao je Portalu Analitika da je ministarstvo ovih dana uputilo poziv međunarodnim finansijskim institucijama koje bi mogle biti potencijalne investicione banke za emitovanje obveznica.
- Tek nakon završetka tog posla informisaćemo javnost o kojim institucijama se radi. U svakom slučaju, investiciona banka mora biti renomirana međunarodna finansijska institucija sa dobrim inostranim kontaktima koja će privući najveći broj investitora, objasnio je Rašketić.
Rizici i prednosti izdavanja obveznica: Rašketić smatra da su euro obveznice najtransparentniji način zaduživanja jedne države.
- Svaka vrsta zaduživanja nosi određeni rizik, ali treba podsjetiti da su euro obveznice najlikvidniji i najtransparentniji način zaduživanja i za kupca predstavljaju dugoročnu hartiju od vrijednosti, koju svakodnevno može naplatiti na tržištu od nekoliko hiljada milijardi eura, pojasnio je Rašketić.
Kako tvrde u Ministarstvu finansija, ključna prednost ovog modela zaduživanja je značajna potražnja za državnim obveznicima.
- Gotovo sve što se izda, proda se na tržištu euro obveznica O tome najbolje govori i nedavni slučaj Grčke. To je, prije svega, najlikvidnije sredstvo zaduživanja, mnogo bolje od drugih dužničkih instrumenata i za investitora predstavlja likvidnu hartiju od vrijednosti koju može svakog dana naplatiti, prije roka dospijeća, tvrdi Rašketić.
Crna Gora bi prvi put izašla na evropsko tržište i to bi, istovremeno, bila šansa da se investitori, koji do sada nisu ulagali, upoznaju sa crnogorskim potencijalima.
- Ulazak Crne Gore na ovo tržište imalo bi, svakako, uticaj i na ulazak naših finansijskih institucija i privrednih subjekata na ovo tržište, kazao je Rašketić.
Ministarstvo finansija za MMF i obveznice: U Ministarstvu finansija kažu da euro obveznice nisu alternativa aranžmanu sa MMF-om, te da podržavaju kombinaciju ova dva modela.
- Naravno, treba sačekati odluku Vlade oko potencijalnog aranžmana sa MMF-om. U svakom slučaju, sredstva koje dobijemo od euro obveznica koristićemo za finansiranje deficita i otplatu duga, a potencijalna sredstva iz aranžmana sa MMF-om ne bi morali odmah povlačiti, već naredne godine. Mislim da su oba modela dobra i da će prenijeti dobru poruku investitorima da je Crna Gora atraktivna i sigurna destinacija za ulaganja, istakao je Rašketić.
Iskustva zemalja regiona: Rašketić objašnjava da je crnogorski model emitovanja obveznica sličan onim koje primjenjuju i druge zemlje iz regiona poput Hrvatske, Makedonije i Slovenije.
- Slovenija je plasirala svoje euro obveznice sa kamatom od 2,75% i dospjećem 2015. godine, s tim što je Slovenija članica EU i euro-zone, sa mnogo većim kreditnim rejtingom, pa predstavlja mnogo manji rizik za kupca obveznica, naveo je Rašketić.
Izdavanje slovenačkih obveznica su zajedno vodili Abanka Vipa, Komercbank (Commerzbank), britanska RBS (Royal Bank of Scotland) i Sosijete Ženeral (Societe Generale), objavilo je slovenačko Ministarstvo finansija.
Ako se zna da u Crnoj Gori posluje Sosijete Ženeral banka, koja je vlasnik Podgoričke banke, onda, prema saznanjima Portala Analitika, ne bi bilo nikakvo izenenađenje ako bi ova finansijska institucija bila jedna od onih koja bi vodila posao emitovanja crnogorskih obveznica. O rokovima dospijeća obveznica i kamatama može se govoriti tek nakon pregovora s investitorima.
- Suština čitavog projekta nije samo obezbjeđivanje novca, već i dobra promocija Crne Gore među budućim investitorima, zaključio je Rašketić
Ovdje možete pogledati izjavu:
Portal Analitika