Nije poznat slučaj u svijetu gdje hidroelektrane nijesu donijele ekonomske koristi za državu i građane. Da je tako, potvrđuje i činjenica da su sve zemlje svijeta, a posebno u regionu, okrenute ovom vidu izvora energije i ubrzano rade na valorizaciji hidropotencijala. Crna Gora ima veliki energetski deficit što sasvim sigurno ne doprinosi ekonomiji države.
Ministarstvo ekonomije je više puta ponovilo da će Nacrt koncesionog akta koji će biti usvojen kada se završi finalni dokument Detaljnog prostornog plana, biti dostupan javnosti. Naime, po Zakonu o koncesijama, Nacrt koncesionog akta mora sadržati i djelove iz prostorno-planske dokumentacije. Taj akt će, što je takođe više puta ponovljeno, sadržati i ekonomske parametre o kojima će se voditi javna rasprava u zakonski predviđenom roku i gdje će „ekonomski eksperti“ iz Grin houma, kao i sva ostala zainteresovana javnost, moći da daju primjedbe i sugestije.
Ono što je u ovom trenutku izvjesno je da će izgradnjom hidroelektrana u toku koncesionog perioda koncesionar plaćati koncesionu naknadu, naknade za korišćenje vode, poreze, naknade za prenos energije ukoliko se izvozi van Crne Gore, porez na profit preduzeća koje pozitivno posluje i dr. Na kraju koncesionog perioda koncesionar će izvršiti generalni remont svih elektrana i predati ih državi Crnoj Gori u vlasništvo. Dakle, građani, nakon koncesionog perioda dobijaju besplatno u ruke četiri hidroelektrane sa proizvodnjom od 721 GWh godišnje u odnosu na prosječnih 1800 GWh trenutno iskorišćenog vodnog potencijala. Vijek trajanja hidroelektrane je preko stotinu godina. U zavisnosti od nivoa cijena električne energije za 50 godina proizvodnje HE na Morači će donijeti ekonomske koristi Crnoj Gori koje se prema analizama IFC-a (glavni konsultant Vlade na projektu i dio Svjetske banke) i Poyry-ja (ekonomski konsultant Vlade iz Švedske) kreću od 474 do 743 miliona EUR. Takođe, hidroelektrane na Morači će dovesti do porast BDP-a, smanjenja spoljnotrgovinskog deficita Crne Gore, proizvodnju čiste energije i smanjenje emisije CO2, povećanja industrijske proizvodnje, razvoja turizma, razvoja poljoprivrede, omogućavanje vodosnabdijevanja i navodnjavanja, povećanje zapošljavanja, posebno tokom šest godina izgradnje HE, zaustavljanja negativne migracije stanovništva i napuštanje prostora sliva Morače... Sve ovo, naravno, po tvrdnjama Grin houma, nije dovoljna nadoknada za, kako kažu, gubitak privrednih grana koje su vezi sa sadašnjim statusom Morače? O kojim je privrednim granama riječ i kolika je ekonomska dobit stanovništva, kao i na osnovu kojih analiza Grin houm dolazi do tih podataka? Međutim, mještani područja koja gravitiraju ovom dijelu, smatraju da je izgradnja hidroelektrana velika razvojna šansa ovog dijela Crne Gore. Upravo je njihov zahtjev za eventulanim učešćem države u projektu, posebno u dijelu eksproprijacije. Zahtjev građana područja Morače je da se pitanje eksproprijacije ne prepusti potencijalnom investitoru, već da se riješi od strane države.
Za tu namjenu je u ukupnom budžetu za izgradnju hidrocentrala na Morači od 543 miliona eura planirano 57 miliona eura. Ukoliko država bude pokrila te troškove eksproprijacije, to neće biti ustupak ili poklon investitoru, jer će ta sredstva, svakako biti nadoknađena ili kroz vlasničko učešće države u kompaniji koja dobije koncesiju, učešćem u profitu kompanije ili povraćajem sredstava iz poslovanja hidroelektrana.
Nije nam poznata računica od 220 do 250 miliona eura i na osnovu kojih ekonomskih parametara je Grin houm došao do ovih cifara, posebno ako se ima u vidu da se Vlada još nije donijela odluku, ni u formi predloga, o svom učešću u projektu. Ipak, ne čudi plasiranje netačnih informacija jer je, od samog početka, vođena neargumentovana rasprava i to o Detaljnom prostornom planu i Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu i prije nego što su usvojene u formi nacrta. Kada su ova dva dokumenta došla na javnu raspravu, “pravi stručnjaci” Grin houma su tvrdili da je prekršena zakonska procedura. Kada smo dokazali da su ispoštovani svi zakonski propisi, uključili su se “ekonomisti” Grin houma, raspravljajući o benefitima i učešću države, iako još nije usvojen ni Nacrt koncesionog akta. Ovo je još jedna prilika da apelujemo na javnost da se vodi konstruktivan dijalog koji će doprinijeti kvalitetu projekta umjesto plasiranja neprovjerenih, netačnih ili ishitrenih informacija.