Uvaženi gosti,
predstavnici država CEI regiona i učesnici Konferencije,
Dozvolite da vas pozdravim i da vam poželim dobrodošlicu u Crnu Goru. Posebno zadovoljstvo mi je da na samom početku konstatujem prusustvo visokog nivoa predstavnika većine delegacija CEI zemalja i prisustvo značajnog broja predstavnika diplomatskog kora Crne Gore i predstavnika međunarodnih partnerskih organizacija. To je već dobar znak koji nagovještava uspješnu Konferenciju “Suočavanje sa klimatskim promjenama” koju organizujemo pod okriljem crnogorskog predsjedavanja Centralnoevropskom inicijativom i spremnost svih subjekata na regionalni pristup ovom problemu.
Imajući u vidu značaj regionalne i međunarodne saradnje, Crna Gora je veoma odgovorno pristupila obavezama predsjedavanja ovom Inicijativom sa ciljem promovisanja univerzalnih vrijednosti i standarda na kojima počiva moderna Evropa. Predsjedavanje će obilježiti dinamičan plan aktivnosti, a vjerujemo i rezultata, kao odgovori na političke, ekonomske i socijalne promjene 21. vrijeka.
Od 01. januara, kada smo preuzeli predsjedavanje, organizovali smo više sastanaka: sastanak ministara saobraćaja (održan 26. aprila), kao i sastanak parlamentarnog komiteta i cetinjski parlamentarni forum (26-27. april). Dodatno, organizovali smo 2 sastanka komiteta nacionalnih koordinatora i 2 sastanka međunarodne ekspertske grupe na planu redefinisanja CEI.
Kao najstarija inicijativa u ovom dijelu Evrope, CEI je pokazala izuzetnu fleksibilnost i sposobnost za iniciranje internih reformi i u cilju prilagođavanja različitim prilikama i periodima. Činjenica da je polovina država ove inicijative stekla članstvo u Evropskoj Uniji, dodatno nas podstiče na punu angažovanost i posvećenost njenim ciljevima u okvirima bliske saradnje i partnerstava sa CEI članicama.
Izazovi na koje nailazimo u oblasti životne sredine zahtijevaju rješavanje na regionalnom nivou, uzimajući u vidu geografsku povezanost, klimastke uslove, kulturno nasleđe, tradiciju i običaje. S toga je životna sredina, tačnije uticaj klimatskih promjena na životnu sredinu, jedna od najvažnijih tema u okviru crnogorskog predsjedavanja CEI.
Nema dileme da klimatske promjene i njihov trend predstavljaju jedan od najznačajnijih izazova savremenog čovječanstva. Industrijalizacija, kao dominantan razvojni oblik u vremenu iza nas, dovelo je do narušavanje prirodne ravnoteže, a nerijetko i devastacije životne sredine, uslovljavajući istovremeno pojavu klimatskih promjena. Intenziviranje negativnih faktora uslovilo je da problem klimatskih promjena postane ključno pitanje u međunarodnim okvirima, koje je podjednako predmet pažnje i djelovanja svih relevantnih subjekata sa globalnog i regionalnog nivoa. Progresivan rast koncentracije prirodnih gasova sa efektom staklene bašte konstantno dovodi do prekomjernog zagrijavanja atmosfere, uzrokujući promjene klime i nesagledive posljedice na životnu sredinu i zdravlje čovjeka. Posmatrano iz sadašnje perspektive, može se konstaovati da se uzrok u značajnoj mjeri nalazi u neblagovremenom i neadekvatnom odgovoru. Tek kada su klimatske promjene postale očigledne, a njihovi pogubni efekti uočljivi, došlo je do rasta svijesti o radikalnim promjenama koje ova pojava donosi našoj planeti.
Zato, naš zajednički zadatak je da se tim trendovima suprostavimo i pronađemo sve moguće mehanizme koordiniranog i na principu partnerstva zasnovanog djelovanja naših država.
Iako je očigledno da Crna Gora, kao i region u cjelosti, ne doprinose značajnije u globalnim i regionalnim okvirima porastu nivoa emisija gasova sa efektom staklene bašte, bez izuzetka se suočavamo sa posljedicama uticaja klimatskih promjena koje ne poznaju granice, i pogađuju kako razvijene, tako i države u razvoju.
Crna Gora je čvrsto opredijeljena da svoj ekonomski razvoj zasniva na principima „zelene ekonomije“. Kao država koja Ustavom definisana kao ekološka, Crna Gora preduzima mjere koje na nivou sektorskih politika treba da omoguće preventivno djelovanje i ublažavanje pogubnih efekata koje promjena klime može imati na izuzetnost biodiverziteta i prirodnih bogatstava kojim raspolažemo.
Iako nismo značajna industrijska zemlja, naši napori su usmjereni na sanaciju prethodnih industrijskih zagađenja i modernizaciju postojećih industrijskih postrojenja, čime pružamo doprinos redukciji emisije gasova sa efektom staklene bašte. Ovo je naročito značajno polazeći od činjenice da sektor industrije ima najveći udio u emisijama ugljen dioksida. Istovremeno kao država sa ogromnim hidropotencijalom, energetski razvoj zasnivamo na obnovljivim izvorima. Sektor saobraćaja, drugi po redu sa aspekta udjela u emisijama stakleničkih gasova, predmet je posebne pažnje u cilju redukcije aero zagađenja, uključujući i redukciju gasova sa efektom staklene bašte. Dodatno, imajući u vidu pozicioniranje Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije, u sektoru turizma posebna pažnja se treba posvetiti promovisanju rješenja koja se zasnivaju na stimulisanju eko turizma koji podrazumijeva i organsku proizvodnju hrane.
Dodatno, imajući u vidu resor Ministarstva kojim koordiniram, posebnu pažnju posvećujemo prostornom planiranju u kontekstu klimatskih promjena. Cilj je da svaki prostorni plan sadrži i analizu uticaja klimatskih promjena, odnosno dva potencijalna scenarija koja predviđaju veliki i mali uticaj klimatskih promjena. Stimilisaće se svi projekti koji ispunjavaju savremene kriterijume ekološke zaštite, energetske efikasnosti, održive i ekološke gradnje i sl. U cilju postizanja i promocije održivog razvoja zalažemo se da se u sve strateški razvojne dokumente ugrade smjernice za ublažavanje i sprečavanje efekata klimatskih promjena.
Na kraju, cilj današnjeg sastanka nam je da omogućiti razmjenu iskustava i najbolje prakse, kao i da omogući razgovore o problemima koji su vezani za ovu sve važniju temu u okviru životne sredine. U okviru današnje teme “Klimatske promjene i Crna Gora” moji saradnici iz Ministarstva će prezentirati rezultate dva veoma važna dokumenta iz ove oblasti koja su rezultat intezivnog rada i saradnje Ministarstva sa međunarodnim institucijama i čiji rezultati nam omogućavaju da jasno definišemo svoje prioritete vezane za oblast klimatskih promjena, ali i za politiku životne sredine generalno. To su dokumenti Prva nacionalna komunikacija za klimatske promjene i Studija uticaja klimatskih promjena na osjetljive sektore crnogorske ekonomije.
Takođe, Konferencija će obuhvatiti dvije panel diskusije od kojih očekujemo aktivno učešće prisutnih i prezentacije važnih informacija i dostignuća od strane zemalja učesnica.
Ovom prilikom želim još jednom posebno istaći da bez snažne regionalne saradnje i saradnje sa međunarodnim partnerskim institucijama, nije moguće ostvariti progres u vođenju politike zaštite životne sredine i borbe sa klimatskim promjenama. Stoga, dozvolite da vam se iskreno zahvalim na dosadašnjoj saradnji, da vas pozovem na još intenzivniju i djelotvorniju saradnju u periodu pred nama i da nam svima poželim uspješnu Konferenciju.