Svjetski dan zaštite životne sredine

Objavljeno: 2010-05-28 • 22:12:50 Autor: Ministartvo uređenja prostora i zaštite životne sredine

Svjetski dan zaštite životne sredine obilježava se svake godine 5. juna na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih nacija u Štokholmu (1972.) posvećene životnoj sredini, a na kojoj je usvojen Program zaštite životne sredine Ujedinjenih nacija (UNEP).

Svjetskim danom zaštite životne sredine žele se podstaći ljudi da postanu aktivni činioci održivog i ravnomjernog razvoja, te da preuzmu odgovornost za očuvanje planete shvatajući da je uloga lokalnih zajednica ključna za razumijevanje važnosti pitanja zaštite životne sredine i ostvarenja sigurnije i prosperitetnije budućnosti za sve.

Tema obilježavanja Svjetskog dana zaštite životne sredine 2010. glasi 'Brojne vrste. Jedna planeta. Jedna budućnost' ('Many Species. One Planet. One Future'). S obzirom da su Ujedinjene nacije 2010. godinu proglasile Međunarodnom godinom zaštite biodiverziteta, izbor teme posvećene njenom očuvanju nameće se kao jedini logičan izbor. Od procijenjenih 5 pa do čak 100 miliona vrsta koje nastanjuju našu planetu, njih 17.291 je na rubu izumiranja. Nažalost, ta brojka predstavlja samo vrh ledenog brijega, jer mnoge vrste nestaju i prije nego što ih naučnici uspiju otkriti i opisati, a stopa izumiranja svake se godine još više povećava.

Glavni uzrok je, naravno, djelovanje čovjeka. Krčenje velikih šumskih površina, isušivanje močvara, ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu samo su neke od aktivnosti kojima nepovratno uništavamo raznolikost života na Zemlji.

Neophodno je neprestano ponavljati i svakom prilikom isticati da svijetu bez biološke raznolikosti prijeti crna budućnost. Zato je svako od nas pozvan svojim ličnim angažmanom doprinijeti očuvanju prirodnih staništa i tako pomoći u otklanjanju opasnosti da zauvijek izgubimo još veći broj vrsta.

Na taj dan se promoviše stav da je zajednica osnova za promjenu ponašanja prema primarnom čovjekovom okruženju, a sjedište Programa za zaštitu životne sredine UN nalazi se u glavnom gradu Kenije - Najrobiju. U cilju smanjivanja emisije ugljen-dioksida i drugih gasova, koji izazivaju efekat "staklene bašte" potpisan je Međunarodni sporazum o klimatskim promjenama - "Kjoto protokol". Protokol je potpisan u japanskom gradu Kjotu, u organizaciji Konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene, 11. decembara 1997. godine. Za njegovo stupanje na snagu bilo je potrebno da ga ratifikuje najmanje 55 država i da države koje su ratifikovale protokol čine najmanje 55 odsto zagađivača, što se i dogodilo 16. februara 2005. godine, kada je Rusija ratifikovala Protokol, dok su SAD to odbile.
"Kjoto protokol" predviđa smanjenje ispuštanja šest gasova koji izazivaju efekat staklene bašte: ugljen-dioksida, metana, azot-dioksida, fluorougljovodonika, perfluorougljovodonika i heksafluorida.

Ciljevi obilježavanja Dana zaštite životne sredine su:

Humani pristup pitanjima zaštite životne sredine.
Omogućavanje ljudima da postanu aktivni učesnici održivog razvoja.
Promocija razumijevanja koje je neophodno za promjenu stavova o pitanjima zaštite životne sredine.
Unapređivanje partnerstava koja će obezbediti da sve nacije uživaju u sigurnijoj i naprednijoj budućnosti.

Svetski dan zaštite životne sredine je globalni događaj i kao takav obeležiće se na svim kontinentima. Aktivnosti kojima se obeležava Svetski dan zaštite životne sredine su brojne: sadnja drveća, ulični skupovi, biciklističke parade, koncerti, takmičenje u likovnom i literarnom stvaralaštvu u školama, kampanje čišćenja i recikliranja. Ovaj dan takođe pruža mogućnosti za održavanje tematskih seminara, radionica i simpozijuma.

Jednostavni načini zaštite životne sredine

Svako od nas može značajno da doprinese zaštiti životne sredine: koristimo manje, radimo više!

Povremeno zatvorite slavinu dok se brijete ili perete zube, ruke ili telo: koristite vodu samo kada se umivate ili ispirate usta, ruke ili telo.
Instalirajte na tuš bateriju sa manjim protokom vode čime čuvate vodu (štedna tuš baterija).
Postavite tajmer na bojler kako biste štedeli energiju – ujedno će i račun za struju biti manji.
Prilikom brijanja korisite običan brijač umesto električnog.
Koristite peškire umesto papirnih ubrusa koji su za jednokratnu upotrebu.
Koristite veća pakovanja mlečnih napitaka ili sokova radi smanjenja otpadne ambalaže.
Ako čitate dnevnu štampu, ne zaboravite da reciklirate.
Kada pakujete užinu za posao koristite ambalažu koju možete ponovo da koristite (staklene ili plastične kutije) umesto da hranu pakujete u aluminijumsku ili plastičnu foliju.
Kada izlazite iz kuće ne zaboravite da ugasite sva svetla, prekidače na razvodnicima ili gajtane iz utičnica, jer oni energiju troše čak i kada nisu uključeni. Čuvanje energije smanjuje zagađenost vazduha.
Ostavite kola kod kuće i umesto toga prošetajte ili se odvezite biciklom do posla. Time ne samo što smanjujete zagađenost vazduha čime doprinosite zaštiti životne okoline, već i povećavate svoju svakodnevnu fizičku aktivnost i poboljšavate svoje zdravlje!
Ako ipak vozite, u slučaju zastoja i velikih saobraćajnih gužvi isključite motor! Motor isključite i ukoliko crveno svetlo na semaforu traje duže od minuta čime se smanjuje zagađenost vazduha.
Kada idete u kupovinu ponesite svoju platnenu torbu i ne koristite plastične kese.
Ako ujutru na poslu pijete kafu ili čaj, koristite keramičke šolje umesto plastičnih za jednokratnu upotrebu.
Stare verzije odštampanih dokumenata koje vam više nisu potrebne koristite kao papir za poruke, skice, nacrte...
Podesite štampač da štampa sa obe strane – smanjite upotrebu hartije: time se smanjuje seča drveća, pluća planete.
Toneri se mogu ponovo napuniti, a stari CD i DVD diskovi reciklirati. Gajtani za kompjutere su standardizovani što znači da se mogu upotrebiti na više različitih modela i verzija računara.
Podesite kancelarijsku opremu da radi tako da čuva energiju. Isključite ih iz struje na kraju radnog dana!
Ugasite sva svetla po hodnicima i kancelarijama koje se ne koriste čime se postiže značajna ušteda energije.
Oplemenite svoj životni i radni prostor zelenim biljkama! Zasadite drvo u dvorištu ili obližnjem parku!
Ne postavljajte lampe ili televizore u blizini klima uređaja s obzirom na osetljivost na toplotu koji ovi uređaji emituju pa će klima raditi duže i trošiti više energije.
Prilikom kuvanja poklopite šerpu – time smanjujete potrošnju energije.

Krećite se više, šetajte i vozite bicikl umesto da vozite kola! Time značajno smanjujete zagađenost vazduha, a povećanjem fizičke aktivnosti pozitivno utičete na svoje zdravlje!