Danas je Vlada razmotrila i usvojila Prvi Nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama. Riječ je o izvještaju kojim se dostavljaju informacije i analize od značaja za implemntaciju UN Okvirne Konvencije o klimatskim promjenama i Kjoto Protokola u Crnoj Gori, i definiše pristup u kontekstu preuzetih obaveza koje proizilaze iz odredbi same konvencije, kao i Sporazuma iz Kopenhagena.
Dokument je rezultat dvogodišnjeg konsultativnog i istraživačkog procesa koordiniranog od strane Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine i kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori, kao i ekspertske i tehničke pomoći Ministarstva životne sredine, kopna i mora Republike Italije.U izradi Izvještaja učstvovao je veliki broj stručnjaka za različite oblasti, uz uključenost relevantnih ministarstva, naučnih i stručnih institucija, UNDPa, civilnog i poslovnog sektora.
Po prvi put u Crnoj Gori je pripremljen detaljan prikaz emisija gasova se efektom straklene bašte za 1990 i 2003 godinu, uključujući i prikaz emisija gasova se efektom straklene bašte po sektorima i glavnih emisionih indikatora. Emisije su prikazane po stanovniku i po BDP-u.
Ukupna CO2 ekvivalentna emisija (računajući i ponore) po stanovniku (popis stanovništva iz 1991. godine) iznosi 7,7 t CO2eq/stanovniku što Crnu Goru svrstava u red zemalja sa niskom emisijom u odnosu na razvijene zemlje. Nizak odnos emisije po stanovniku u Crnoj Gori se objašnjava malim udjelom termoenergetskog sektora u ukupnoj proizvodnji električne energije. Istovremeno emisija po BDP je značajna sa stanovišta udjela energetskog sektora, a time i realizovanih emisija u stvaranju ukupnog prihoda zemlje. Značajno je navesti da je emisija ugljendioksida iz sektora energetike i industrije u 2003. godini u odnosu na 1990.godinu je neznatno promijenjena, jer se obim proizvodnje TE Pljevlja i glavnih industrijskih emitera ne razlikuje značajno za posmatrane godine.
U izvještaju je data i procjena potencijala smanjenja GHG emisija, u skladu sa usvojenim razvojnim planovima nacionalne ekonomije u ključnim sektorima, u periodu 2010-2025. godine. Prema projekcijama GHG emisija primjenom različitih scenarija povećanje nivoa GHG emisija se kreće na nivou od 25 % do približno 40% u 2025. godini u odnosu na 1990. godinu.
Takođe, data je analiza ranjivosti i mogućnosti prilagođavanja klimatskim promjenama Najznačajnije promjene temperature na osnovu primijenjenog modela dobijene su za scenario A2, za vremenski period 2071-2100, za sjeverni dio Crne Gore tokom ljetnjeg perioda i iznose 4.8°C. Za period 2071-2100. godine očekuje se snažan poremećaj u bilansu vodnih resursa, tako da se može očekivati da će ukupan vodni potencijal u određenim oblastima biti smanjen čak za 50%.
Jedna od posljedica globalnog zagrijavanja, jeste i povećanje nivoa mora. Prema scenariju A2 za period 2071-2100, gornja granica za povećanje nivoa mora u basenu Sredozemnog mora uključujuči i Jadransko-Jonski basen je 35cm.
Na bazi polaznih osnova datih u ovom dokuemntu pristupiće se izradi Nacionalne politike klimatskih promjena i Nacionalnog plana za ublažavanje klimatskih promjena, što su i obaveze utvrđene Zakonom o životnoj sredini