Ukoliko želimo dugoročno održiv razvoj, moramo graditi efikasan i konkurentan sistem kaže za Pobjedu pomoćnik ministra finansija za međunarodnu ekonomsku saradnju, strukturne reforme i unapređenje poslovnog ambijenta Milorad Katnić, komentarišući promjene u poslovnom okruženju koje priznaju strani investitori, a prepoznaju Svjetska banka i ostale međunarodne institucije.
POBJEDA: Da li je Savjet za eliminisanje biznis barijera razmatrao „bijelu knjigu" savjeta stranih investitora koji posluju u Crnoj Gori i da li je ona od pomoći za eliminisanje biznis barijera?
KATNIĆ: Na posljednjoj sjednici 2. jula, Savjet za regulalornu reformu i unapređenje poslovnog ambijenta razmatrao je „bijelu knjigu" u kojoj su predstavljene generalne i pojedinačne preporuke o izdavanju građevinskih dozvola, registraciji preduzeća. stranim ulaganjima, porezu i finansiranju opština, regulativi iz oblasti hipoteka, izvršnom postupku, bankarskom sektoru... Preporuke t» najvećem dijelu korespondiraju sa onim što Vlada preduzima ili namjeI da preduzme da bi unaprijedila poslovni ambijent. Strani investitori i Vlada zajedno prepoznaju iste ili slične probleme, a najvažnije je da postoji politička i stručna podrška da se oni ne sakrivaju već prevazilaze i rješavaju. Svaku preporuku iz „bijele knjige" dodatno će analizirati državni organi i agencije. Na osnovu toga će biti pripremljen prijedlog mjera i aktivnosti koje će Savjet za regulalornu reformu i unapređenje poslovnog ambijenta uključiti u akcioni plan za reformu lakoće poslovanja. Markiraćemo odgovorne institucije, pojedince i dinamiku „uklanjanja" barijera.
POBJEDA: Strani investitori, pored primjedbi, priznaju da je Crna Gora uradila puno u ovoj oblasti i da prednjači u regionu?
KATNIĆ: Savjet stranih investitora je važan partner crnogorskoj vladi u unapređenju poslovnog ambijenta i stvaranju uslova za dinamičan razvoj ekonomije. Znatan broj problema za poslovanje, koje je „bijela knjiga" prepoznala, već se rješava. Registracija preduzeća znatno je pojednostavljena uvođenjem jedinstvene registracione forme koja se podnosi Poreskoj upravi i zamjenjuje 16 različitih obrazaca koji su se podnosili u četiri institucije. Od 8. aprila ove godine, Centralni registar Privrednog suda je započeo izdavanje jedinstvenog statističkog broja, pa više nije potrebna dodatna procedura u Monstatu. Ovim izmjenama procedura štedi se vrijeme i novac građanima i biznisu, a ujedno se racionalizuje i čini efikasnijom državna administracija. Smanjena je i izjednačena poreska stopa na dohodak fizičkih lica za sve kategorije na devet odsto, ključujući i preduzetnike. Ukinuta je obaveza akontativnog plaćanja poreza na dobit pravnih lica i omogućeno plaćanje u šest mjesečnih rata poreza na njihovu dobit za prošlu godinu. Poboljšane su adminstrativne procedure i vrijeme kroz izjednačavanje rokova za podnošenje prijava za porez na dohodak fizičkih lica i poreza na dodatu vrijednost, uspostavljen je sistem objedinjene registracije poreskih obveznika. Sve ove aktivnosti je prepoznala i Svjetska banka, što će biti evidentirano u narednom izvještaju o lakoći poslovanja koji će biti publikovan u septembru.
POBJEDA: Pripremljen je zakon za unapređenje poslovnog ambijenta.
KATNIĆ: Nakon intenzivne komunikacije sa Svjetskom bankom i poslovnim udruženjima, Vlada je Skupštini uputila i Prijedlog zakona o unapređenju poslovnog ambijenta kojim se mijenjaju odredbe u deset drugih zakona. To će doprinijeti skraćenju rokova, smanjenju broja procedura, taksi i drugih opterećenja a biznis. Time je započet proces unapređenja regulative u ovoj oblasti. Sve to Crnu Goru i njenu ekonomiju treba da učini konkurentnijom i dinamičnijom, pospješi otvaranje novih preduzeća, poboljša poslovanje postojećih, poveća zaposlenost i rast životnog standarda.
POBJEDA: Koliko je teška borba za stimulativniji biznis ambijent?
KATNIĆ: To je proces koji donosi mnoge promjene koje se ne odigravaju u vakuumu nego na polju na kojem ima mnogo posebnih interesa koji ometaju reforme. Zato moramo biti istrajni i strpljivi, jer uvijek ima više protivnika i otpora promjenama nego njenih podržavalaca, a pravi pozitivni rezultati dolaze naknadno.
POBJEDA: Investitori se žale na povećanje biznis barijera u opštinama?
KATNIĆ: U toku su izmjene zakonskih propisa o finansiranju lokalnih samouprava kako bi se obezbijedila održivost i stabilnost lokalnih finansija, ali i smanjio broj poreskih opterećenja. Naročito je namjera da se eliminiše mogućnost diskrecionog odlučivanja u razrezivanju pojedinih poreza, taksi i naknada. Namjera je, takođe, da se obračun i naplata svih vrsta nameta biznisu i građanima učine dodatno transparenlnim i predvidljivim, a da se lokalne samouprave ohrabre na konkurenciju u privlačenju preduzeća i investitora kroz pružanje boljih uslova za poslovanje i efikasniju administraciju, tako da širenjem baze obveznika obezbijede dodatne prihode.
POBJEDA: Česte su žalbe stranih investotora na nepredvidljivost i netransparentnost u nametanju lokalnih taksi?
KATNIĆ: Ponekad donosioci odluka i njihovi izvršioci, kako na državnom tako i na lokalnom nivou, zaboravljaju da biznis ne postoji zbog države, već država zbog građana i biznisa. Propisivanje i nametanje taksi, naknada i drugih nameta usred budžetske godine znači dodatni neplanirani trošak za preduzeća, koji može ugroziti poslovanje. Ako ovakve odluke postaju praksa to nije samo nepredviđeni trošak, već i nesigurnost za budućnost. Tržište je u svojoj prirodi nesigurno, a država kroz regulaciju i odluke treba da pomogne stabilnosti i predvidljivosti, a ne obrnuto.
POBJEDA: Kako međunarodne agencije ocjenjuju napredak Crne Gore u ovoj oblasti?
KATNIĆ: Međunarodne agencije, prije svega Svjetska banka i Heritidž fondacija, evidentirale su kroz izvještaje znatan napredak Crne Gore u eliminisanju barijera i unapređenju poslovnog ambijenta. Crna Gora je u prethodnoj godini poboljšala biznis ambijent i za šest mjesta popravila svoju poziciju u izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja 2010. Na osnovu reformi, ocijenjen je napredak Crne Gore u četiri (otpočinjanje biznisa, izdavanje građevinskih dozvola, zapošljavanje radnika i plaćanje poreza) od ukupno deset indikatora, a svega 11 država je ostvarilo poboljšanje u većem broju indikatora nego Crna Gora. Ovim poboljšanjima Crna Gora je zauzela 71. mjesto među 183 države i nalazi se ispred Poljske (72. mjesto), Turske (73), Češke (74), Italije (78), Albanije (82), Srbije (88), Hrvatske (103), Grčke (109), Kosova (113) i Bosne i Hercegovine (116).
Crna Gora je u prethodnoj godim proširila ekonomske slobode i za 26 mjesta popravila svoju poziciju u indeksu ekonomskih sloboda 2010, koji publikuje Heritidž fondacija. I' pogledu ostvarenih bodova, najviše je napredovala od svih rangiranih zemalja sa 5,4 boda u poredenju sa prošlogodišnjim ocjenama. Od zemalja iz okruženja slijede Makedonija sa 4,5 bodova i Hrvatska sa 4,1 bodom. Na osnovu evidentiranih reformi, ocijenjen je napredak naše države u sedam od ukupno deset indikatora, a istovremeno prepoznato je sedam oblasti u kojima je Crna Gora iznad svjetskog prosjeka. Na ukupnoj listi Heritidž fondacije Crna Gora zauzima 68. mjesto od ukupno 183 države. Od tranzicionih zemalja iz okruženja ispred nas su: Albanija (53. mjesto), Makedonija (56), Slovačka (35), Slovenija (61) i Rumunija (63). Crna Gora je ispred Poljske (71. mjesto), Grčke (73), Bugarske (75), Italije (74), Hrvatske (92), Srbije (104) i Bosne i Hercegovine (110).
Ukupni rezultati za prošlu godinu ohrabruju i potvrđuju da Crna Gora može da zabilježi znatan progres i bude lider ne samo u regionu već i šire. Ne smijemo da se zadovoljimo poboljšanjem koje smo ostvarili u prošloj godini. Ostalo je mnogo posla koji treba obaviti, a ne smijemo zaboraviti da se i druge države takmiče i stalno napreduju.
Kreditni registar biće dostupan i građanima
POBJEDA: Set finansijskih zakona koji su u skupštinskoj proceduri dodatno treba da olakša poslovanje?
KATNIĆ: Ovim zakonima biće unaprijeđen regulatorni okvir i ojačana uloga supervizora, što treba da doprinese povećanju stabilnosti ukupnog finansijskog sistema. Sto je izuzetno važno, biće proširen obim informacija koje će obuhvatiti kreditni registar. Data je mogućnost da se informacije iz tog dokumenta mogu dati i drugim pravnim i fizičkim licima, a ne samo bankama.
Monopol donosi profit državnim preduzedma
POBJEDA: Predsjednik Savjeta stranih investitora Danijel Sas za Pobjedu je ocjenio da bi Vlada trebalo da revidira način finansiranja nekih državnih kompanija. Da li je ova ocjena utemeljena i šta u ovom segmentu Vlada planira da promijeni? KATNIĆ: U Crnoj Gori je privatizovano više od 85 odsto državnih preduzeća. lako imamo i razočaravajućih pojedinačnih primjera, generalno ovaj proces je veoma pozitivan i uspješan. Struktura ekonomskog sistema je promijenjena, ne samo sa aspekta vlasništva već i sa aspekta povećanja udjela malih i srednjih preduzeća, povećanja konkurentnosti i fleksibilnosti ukupne ekonomije.
Postoje pozitivni primjeri menadžmenta i u državnim preduzećima, ali su oni izuzeci. Nerijetko su pozitivni rezultati poslovanja državnih ili kvazidržavnih preduzeća posljedica monopola ili privilegovane pozicije na tržištu. Njihovo restrukturiranje i održavanje zahtijeva državnu pomoć koja, takode, predstavlja miješanje države u slobodno tržište. Nažalost, svaki proces postepenog prelaska iz državnog u privatno vlasništvo i iz centralnoplanske u slobodnu ekonomiju sa sobom nosi ove i slične anomalije. Važno je da se broj ovih primjera i obim državne podrške smanjuje, a da sama procedura podliježe pravilima državne pomoći i bude transparentna. Pored revidiranja finansiranja nekih državnih kompanija, jedini pravi lijek je privatizacija. U slučajevima gdje to nije moguće neminovna je likvidacija preduzeća koja nemaju tržišnu budućnost. U suprotnom, cijena koju plaćamo je dvostruka kao trošak poreskih obveznika i kroz ugrožavanje zdravih i perspektivnih preduzeća.
Jednostavnije do građevinskih dozvola
POBJEDA: Komplikovane procedure za dobijanje građevinskih dozvola uvijek su bile u samom vrhu primjedbi investitora.
KATNIĆ: Na probleme u izdavanju građevinskih dozvola ukazuju ne samo strani investitori nego i međunarodne institucije. Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine pripremilo je analizu propisa koji na direktan ili neposredan način utiču na oblast uređenja prostora i izgradnje objekata, kao i prijedlog za reviziju zakonskih rješenja i procedura. Cilj je da se ubrza i pojednostavi postupak izdavanja građevinskih dozvola i skrate rokovi i troškovi za investitora. Većina resornih institucija za implementaciju preporuka za oblasti iz svoje nadležnosti dala je saglasnost na predloženu analizu. Na posljednoj sjednici, Savjet je dao podršku realizaciji aktivnosti na daljem unapređenju stanja u oblasti građevinskih dozvola, a Izmjene zakonskih rješenja trebalo bi uskoro da budu predložene Vladi na usvajanje.