MILO ĐUKANOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE
EKONOMIJA CRNE GORE:
STANJE, PRAVCI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
Poštovani učesnici konferencije,
Dame i gospodo,
Zadovoljstvo mi je da vas pozdravim i zahvalim organizatoru na inicijativi i pozivu da u ovako kompetentnom sastavu razmijenimo mišljenja o tome gdje je crnogorska ekonomija danas i kako je vidimo u budućnosti, bližoj i daljoj. Tema ovog skupa je aktuelna i pravovremena. Učešće svih relevantnih subjekata - predstavnika Vlade, privatnog i državnog sektora, univerziteta, komora, banaka, naših partnera - brojnih međunarodnih organizacija u Crnoj Gori, garancija su da će poruke ove Konferencije imati svoje mjesto u kreiranju ekonomskih odluka u vremenu koje je pred nama.
Dozvolite da se najprije osvrnem na neka od ključnih dostignuća Crne Gore na međunarodnom planu, koja nastavljaju da snažno utiču na oblikovanje i razvoj našeg cjelokupnog društva. U proteklih, nešto više od četiri godine od obnove nezavisnosti, Crna Gora je, po ocjeni svih relevantnih međunarodnih faktora, izgradila poziciju države koja uživa veliki ugled i reputaciju pouzdanog partnera. To najrječitije pokazuje dosadašnji napredak u ostvarivanju naših strateških državnih ciljeva – integracije Crne Gore u EU i NATO. Članstvo u EU i NATO ostaju sintetički izraz politike koju će Vlada voditi i u narednom periodu, na unutrašnjem, regionalnom i međunarodnom planu.
Od uspostavljanja prvog ugovornog odnosa sa EU prije tri godine, kroz zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u oktobru 2007, sada očekujemo da novembarsko Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Crne Gore za članstvo u EU bude pozitivno i preporuči dodjeljivanje statusa zemlje kandidata. Takođe, i otvaranje pregovora o pristupanju Crne Gore EU.
Istovremeno, ostvarujemo veoma brz napredak i na putu punopravnog članstva u NATO savezu. Crna Gora je članica MAP-a (Akcionog plana za članstvo u NATO), što je samo stepenicu niže od punopravnog članstva. Kada ovo kažem, ne podcjenjujem komplesksnost, težinu i izazove predstojeće faze. Međutim, vjerujem da su realna naša očekivanja da Crna Gora bude prva sljedeća država koja će pristupiti Alijansi. U tom cilju, Vlada je nedavno usvojila godišnji Nacionalni program u okviru prvog ciklusa Akcionog plana za članstvo, koji ćemo, uvjeren sam, uspješno realizovati.
U biti procesa evropske i evroatlantske integracije je mir, stabilnost i bezbjednost. To je posebno relevantno za naš region, gdje i najnovija prošlost pokazuje da naši interni regionalni mehanizmi stabilnosti nijesu dovoljno pouzdan garant bezbjednosti.
Takođe, potvrđuje se da je napredak države ka članstvu u NATO i EU najbolji pokazatelj renomiranim svjetskim poslovnim krugovima i investitorima.
Naravno, predstoji nam još puno kompleksnih zadataka, kao uostalom i drugim zemljama ovog regiona. Za naš region u cjelini, jačanje vladavine prava je prioritetan izazov sljedećih faza razvoja i integracije, i to ne prevashodno zbog očekivanja naših međunarodnih partnera. To je bazičan uslov novog kvaliteta života naših građana, njihove lične i imovinske sigurnosti, jasna poruka stabilnosti turistima i investitorima, i temelj održivog demokratskog i ekonomskog razvoja svakog društva.
Kao što sam rekao i na početku mandata ove Vlade, sistematski ćemo raditi i na stvaranju konkurentskih povoljnosti i daljem širenju ekonomskih sloboda, u odnosu na druge investicione destinacije. Takođe, i na smanjenju administrativnog troška u cijeni koštanja svakog proizvoda iz Crne Gore. Potrebna nam je preduzetničko-kreativna ekonomija.
Današnje vrijeme je, više nego ranije, borba ideja, inovacija, informaciono - tehnološkog razvoja i kreativnosti. Da bi mogli da iskoristimo globalizaciju u našem interesu, potrebno je da shvatimo da upravo globalizacija podstiče lokalnu inicijativu, lokalne proizvode, razvoj nacionalne kulture. To dalje znači način razmišljanja i ponašanja koji su u srži tržišne filozofije - vjera u sebe i odgovornost za sebe i svoj uspjeh, odnosno neuspjeh. Ni pojedinac, niti kompanija ili zemlja u cjelini ne mogu napredovati, ukoliko svako ne preuzme odgovornost za sebe i ono što radi. To potvrđuje iskustvo razvijenih zemalja.
Naravno, ostaju i drugi, takođe, važni izazovi, specifični za naš dalji ekonomski razvoj. To se, prije svega, odnosi na potrebu da značajnije diverzifikujemo našu ekonomsku osnovu, kroz dalji razvoj usluga, ali i industrije.
U osnovi svega je pitanje konkurentnosti i stvaranje uslova za nova radna mjesta i održiv razvoj. Ovo je ključni izazov sa kojim se suočava i EU (srž Strategije EU 2020) i ostale razvijene zemlje svijeta. Kao što sugeriše i ovogodišnji izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma o globalnoj konkurentnosti (2010 – 2011), tri grupe faktore dominatno utiču na konkurentnost. U prvoj grupi su institucije, infrastruktura, makroekonomska stabilnost, zdravstvo i primarno obrazovanje. Drugu grupu čine faktori koji se odnose na visokoškolsko obrazovanje i specijalizacije, efikasnost tržišta robe, rada i finansijskog tržišta, tehnološku spremnost i veličinu tržišta. Treću grupu predstavljaju preduzetničke strategije i inovacije. Izvještaj, takođe, potvrđuje da države, svoja relativno mala tržišta, kompenzuju sa stručnim ljudskim resursima, stabilnim insititucijama i, posebno, jakim inovacijskim kapacitetima.
Crna Gora je danas, kao što sam rekao, politička stabilna i bezbjedna država. Takođe, i država makroekonomske i socijalne stabilnosti. Ovo posebno dobija na značaju u svijetlu snažnog uticaja globalne ekonomske krize, koja nije mimoišla gotovo nijednu zemlju svijeta. Naravno, negativne posljedice su vidljive i u našem slučaju. Nakon više godina veoma dinamičnog rasta, kada je naš BDP rastao po prosječnoj stopi od preko 8%, došlo je do značajnog usporavanja. Prema zvaničnim podacima crnogorskog zavoda za statistiku – Montstata, pad BDP u prošloj godini iznosio je 5,7%, što je na liniji završnih projekcija Vlade. Ilustracije radi, pad na nivou EU bio je 4,2%, dok je u nekim državama članicama minus bio i dvocifren. Negativna kretanja u našoj ekonomiji posljedica su uticaja krize u nekoliko ključnih industrija koje, pored turizma, imaju najveći udio u formiranju BDP. Da podsjetim, radi se o industriji aluminijuma, gdje je značajan pad cijene ovog proizvoda na svjetskim berzama uticao na smanjivanje proizvodnje Kombinata aluminijuma. Slično je bilo i sa Željezarom u Nikšiću, kao i sa sektorom građevinarstva, koji je registrovao značajan pad, nakon rekordnih 2007. i 2008.godine. Na drugoj strani, turizam se i u kriznoj 2009. zadržao na nivou prethodnih godina, što je predstavljalo značajnu protivtežu negativnim trendovima u prerađivačkoj industriji. Potporu pozitivnoj strani bilansa dala je i poljoprivreda.
U cilju amortizovanja uticaja globalne krize, Vlada je adekvatno i pravovremeno preduzela mjere kako bi se održao sistem i podstakli njegovi najvitalniji i najkreativniji djelovi. Sproveli smo čitav set antikiriznih mjera, istovremeno vodeći računa da ne dođe do značajnijeg rasta nezaposlenosti, što je bio slučaj u okruženju i velikom broju zemalja Evropske unije. Identifikovali smo oblasti u kojima je trebalo intervenisati radi zaštite interesa privrede, bankarskog sistema i svih građana. Usvojili smo paket antikriznih mjera u visini od 10% BDP, koji se bazirao na poboljšanju likvidnosti bankarskog sektora i privrede.
Uspjeli smo da obezbijedimo funkcionisanje velikih sistema i malog i srednjeg biznisa kroz poreske relaksacije i državnu pomoć. Takođe, Vlada se aktivno uključila i u rješavanje odnosa između poslodavaca i zaposlenih u industrijskom sektoru, iako se u razvijenim zemljama Zapada rješavanje ovih pitanja prepušta tržištu. Odlučili smo se za ovaj vid tzv. ’’državnog intervencionizma’’ kako bi osigurali opstanak i dugoročno održiv razvoj naših kompanija.
Iako je ostvaren gubitak BDP, 2009. godina nije izgubljena. Restrukturiranje velikih industrija, kao što su aluminijum i čelik, uključujući i optimizaciju zaposlenosti, otvara perspektivu dugoročne aktivnosti, što je sa stanovišta disperzije dragocjen ekonomski efekat. Takođe, nije izgubljena ni sa stanovišta pripreme planske i projektne dokumentacije. Crna Gora, danas, investitore čeka sa mnogo boljom planskom dokumentacijom, kao i sa kvalitetno pripremljenim projektima u oblasti infrastrukture i energetike.
Kretanja u crnogorskoj ekonomiji u prvih osam mjeseci ove godine su na nivou očekivanja, u znaku oživljavanja privredne aktivnosti i blagog ekonomskog rasta. Ojačani su temelji makro-ekonomske stabilnosti. To potvrdjuje i nedavni, izuzetno uspješan debi Crne Gore na evropskom tržistu kapitala, kroz emisiju obveznica. Neosporno, ovo je pouzdan pokazatelj povjerenja investitora i reputacije Crne Gore kao sigurne države.
Na kojim pokazateljima temeljim optimizam ? Prije svega na uspješnoj turističkoj sezoni ove godine, čiji su rezultati na nivou najuspješnijih godina. U osam mjeseci ove godine, prihodi od turizma iznosili su 539 mil. € ili 7% više nego u istom periodu prošle godine. Zatim, na postepenom oporavku velikih sistema crnogorske privrede. Nakon značajne podrške Vlade Kombinatu aluminijuma (preko Komisije za državnu pomoć i djelimičnog finansiranja socijalnog programa, kao i potpisivanja Ugovora o poravnanju sa ruskim partnerom), došlo je do rasta proizvodnje, koja bi ove godine trebalo da iznosi 80.000 tona - gotovo dvostruko više nego prošle godine. I u nikšićkoj Željezari očekuje se značajan rast proizvodnje, nakon što su sprovedene mjere za povećanje produktivnosti i uvođenje nove visoke peći.
Veoma ohrabruje činjenica da se održava visok nivo ukupnog priliva stranih direktnih investicija, koje su za prvih šest mjeseci ove godine iznosile 370,5 miliona eura ( 7,1% manje u odnosu na isti period prošle godine), dok je neto priliv bio 314,3 miliona eura. Ovo posebno dobija na značaju, ako se ima u vidu da u prvom polugodištu nijesmo imali većih privatizacija. Takođe, ako uporedimo priliv SDI u prvih šest mjeseci ove godinu sa istim periodom 2009., bez prihoda od prodaje dijela akcija EPCG, SDI pokazuju trend rasta.
Investiciono-razvojni fond, koji smo formirali po ugledu na najbolju praksu Evropske Unije, usmjeren je na podršku biznisu u okviru malih i srednjih preduzeća, novo zapošljavanje i regionalni razvoj. Tokom svega nekoliko mjeseci djelovanja, Fond je odobrio 40 kredita.
Navedeni pokazatelji ukazuju na realnost razvojne projekcije Ekonomske politike Crne Gore u 2010. godini - rast ekonomije do 0,5%.
Dinamiziranje privredne aktivnosti biće dodatno podstaknuto i kroz nekoliko krupnih investicionih projekata, koji su u toku ili čija se realizacija uskoro očekuje. Pomenuću ovdje samo nekoliko najznačajnijih: kompleks Porto Montenegro (Pitera Manka); projekat izgradnje rizorta na poluostrvu Luštica, koji realizuje kompanija Oraskom; početak izgradnje autoputa Bar – Boljare; modernizacija turističkog dragulja Sveti Stefan, koju završava renomirani Aman Rizorts. Posebno ističem strateške energetske projekte: tender za izgradnju hidroelektrana na Morači je u toku, i potpisivanje koncesionog ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem može se očekivati početkom 2011.godine; u završnoj je fazi usaglašavanja ugovor za projekat izgradnje podmorskog interkonektivnog kabla između Crne Gore i Italije, kao i prodaja akcija crnogorske kompanije Prenos, putem dokapitalizacije. Ovo su projekti vrijedni nekoliko milijardi eura i njihova realizacija doprinijeće obnovi visokih stopa ekonomskog rasta. Još važnije, održivim stopama rasta.
Uprkos krizi, u prethodnom periodu stvorili smo atraktivan ambijent za razvoj malog i srednjeg biznisa, nove investicije, očuvali konkurentnost naše poreske politike, stabilizovali javne finansije. Nastavljamo da aktivno radimo na daljem unapređenju poslovnog ambijenta i eliminisanju biznis barijera. Takođe i realizaciji kapitalnih razvojnih projekata.
U uvjerenju da će ovaj skup dati značajan doprinos daljim magistralnim pravcima ekonomskog razvoja Crne Gore, zahvaljujem na pažnji.