Objavljeno:
2010-10-14 •
22:21:46
POJAM NEFORMALNIH NASELJA I CILJEVI PROJEKTA
Neformalna naselja su ona koja ne zadovoljavaju zahtjeve zakonskog priznavanje. Ova naselja uglavnom karakteriše:
• Da u najvećoj mjeri nisu prošla kroz proces provjere standarda izgradnje sa aspekta SEIZMIČKOG RIZIKA, što je posebno naglašeno u cijelom priobalnom pojasu Crne Gore, kao i njegovom zaleđu.
• PLANSKO-URBANISTIČKA NEORGANIZACIJA PROSTORA.
• NEDOVOLJNA INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST PROSTORA.
• Sve gore navedeno vodi i ka NEPOSTOJANJU ADEKVATNIH SOCIJALNIH I JAVNIH INSTITUCIJA za određeni prostor neformalnog naselja. ( skole , domovi zdravlja ...)
• Svakako kao dugoročno veliki problem ovakvih naselja je i NARUŠAVANJE EKOLOŠKIH STANDARDA određenog prostora. Problemi kao što su: otpuštanje otpadnih voda u zemlju, formiranje neadekvatnih, „divljih“ deponija čvrstog otpada, velika koncetracija automobila na malom prostoru, loše snadbijevanje vodom, i td, stvaraju ambijen u kojem se rapidno narušava životna sredina, što u krajnjem vodi i ka trajnoj devastaciji prirodnih kvaliteta prostora, kao i RIZIKU PO ZDRAVLJE STANOVNIKA.
Upravo je cilj ovog Plana da na inovativan način reguliše status objekata kroz poštovanje principa koje nameću prostorno urbanistički planovi i parametri.
Svi neformalni objekti mogu podijeliti u tri kategorije:
Objekti gdje je usvojena prostorno planska dokumentacija koja je te objekte naknadno prepoznala zatim objekti gdje je usvojena prostorno planska dokumentacija koja je te objekte nije naknadno prepoznala i objekti za gdje prostorno planska dokumentacija još uvijek nije usvojena.
Nekoliko je osnovnih ciljeva Projekta sa aspekta benefita zajednice i gradjana :
• Organizacija naselja u kojima je bezbjedno živjeti. Naselja u kojima će se smanjiti ili ukloniti rizik od prirodnih katastrofa, posebno zemljotresa.
• Plansko i urbanističko uređenje prostora. Uređenje prostora na način koji će omogućiti kvalitetan život, estecku privlačnost i održivost.
• Izgradnja i organizacija infrastrukturnih uslova. Ovaj važan cilj predstavlja osnov kvalitetnog života, kao i razvoja poslovnog ambijenta uz implementaciju energetski efikasnih sistema.
• Izgradnja škola, biblioteka, domova zdravlja, pošta i drugih neophodnih socijalnih i javnih institucija.
• Smanjenje štetnog uticaja na životnu sredinu. Sa novim planiranjem i urbanističkim uređenjem prostora, kao i implementacijom kvalitetnih građevinskih standarda, svaki prostor može postići razvoj na način koji u što manjoj mjeri narušava životnu sredinu.
Uz pomenute postoji i nekoliko veoma važnih ekonomskih benefita i to:
• Prostor koji dobije novu dimenziju u estetskom i funkcionalnom smislu što rezultira rastom vrijednosti nekretnina (obratimo samo pažnju na cijene nekretnina u blizini novih trgova, bulevara, fakulteta ili rekonstruisanih komercijalnih objekata).
• Regularan objekat upisan u zemljišnim knjigama znači povećanje njegove vrijednosti i ujedno i mogućnost hipotekarnog zaduženja ili otuđenja i što je posebno značajno mogućnost obavljanja privredne djelatnosti (npr. u turističkim centrima).
• Ekspertske analize na globalnom nivou pokazale su da objekti dobijaju na vrijednosti i do 50%. Iste analize pokazuju da je vrijednost uvećanja vrijednosti najčešće veća od uloženog u regularizaciju.
Cjelokupan proces se realizuje u okviru postojećeg sistema bez donošenja posebnih zakonskih tekstova kao što je to bio slučaj u nekim zemljama.
• Cilj nam je da kroz destimulativnu poresku politiku, nekoliko puta uvećamo porez na nepokretnost za objekte koji imaju mogućnost da regulišu svoj status, jer postoje planske prepostavke, ali to ne žele, kao i da utičemo na vlasnike takvih objekata da postanu dio sistema i time obezbijede pravnu sigurnost objekta, uvećaju njegovu vrijednost i podignu kvalitet života.
Istovremeno sa ovim cilj nam je da sa lokalnim samoupravama, međunarodnim finansijskim institucijama i crnogorskim bankama obezbijedimo povoljan način otplate obaveza vezanih za regularizaciju ststusa objekata.
Ovaj plan ne predviđa legalizaciju objekata, već predviđa proceduru u kojoj će neformalni objekti proći kroz postupak provjere seizmičke stabilnosti i sigurnosti objekata, i prepoznavanjem u prostorno urbanističkim planovima steći uslov da regulišu svoj status.
KO CE DOBITI MOGUCNOST DA REGULARIZUJE NEFORMALAN OBJEKAT?
Isključivo objekti koji su sagrađeni do stupanja na snagu Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, uz uslov da planska dokumenta takav objekat prepoznaju.
DA LI CE TAJ NEKO PLATITI EKSTRA DAZBINE ODNOSNO IPAK IMATI TEZE USLOVE U ODNOSU NA GRADJANE KOJI SU RADILI LEGALNO?
Plan predviđa i mehanizam poreskog pritiska koji podrazumijeva poresko destimulisanje vlasnika neformalnih objekata da zadrže postojeći status. Dakle, smatramo da bi poresko opterećenje za neformalne objekte gdje postoje planski preduslovi, ali ne i želja vlasnika za regularizaciju statusa, trebalo da bude znacajno uvećano sve do momenta regularizacije. Time bi se učinilo neisplativim za vlasnike ovih objekata da zadržavaju status quo.
Takođe, planirano je i utvrđivanje posebne takse za regulrizaciju.
PILOT PROJEKAT
Opština Bar je pokrenula inicijativu i angažovala prestižni ekspertski tim iz Kanade i Austrije za izradu Pilot projekta Studije izvodljivosti rješavanja problema neformalnih naselja.
Tim prestižnih stručnjaka definiše najoptimalnija rješenja za finansijsku realizaciju projekta na primjeru oko 4000 konkretnih objekata, kao i daju preporuke i modele prostorno urbanističke organizacije ovih naselja.