Žene predstavljaju pokretačku snagu za svako društvo koje stremi održivom razvoju i ekonomskoj stabilnosti. Ipak, nijedna zemlja Zapadnog Balkana još uvijek nije u potpunosti prepoznala i iskoristila njihov potencijal, pa se žene i dalje suočavaju sa brojnim barijerama na tržištu rada uslovljenim rodnim stereotipima i koje ih obeshrabruju da zakorače u najperspektrivnije, najtraženije i najbolje plaćene profesije.
To je poručeno na sastanku regionalne mreže žena u STEM-u (nauka, tehnologija, inžinjerstvo i matematika) koji je prošle nedelje održan u Budvi. Regionalna mreža „Women in STEM“ formirana je kao zajednička platforma za osnaživanje saradnje između žena koje djeluju u STEM oblastima na Zapadnom Balkanu.
Mreža je nastala pod okriljem zajedničke platforme saradnje dvije međunarodne organizacije: UNDP i RCC, koje su prepoznale potencijale žena ovog područja, ali i njihove potrebe, u namjeri da se obezbijede ravnopravni uslovi za postizanje rezultata u STEM oblastima, te da se osnaže djevojčice i djevojke da slobodno zakorače u oblasti koje se u određenim „tradicionalnim“ poimanjima doživljavaju kao „muške“.
Na otvaranju sastanka, ministarka nauke i tehnološkog razvoja Crne Gore Biljana Šćepanović istakla je da je, bez obzira na njeno pozitivno iskustvo tokom školovanja i rada, svjesna da se žene na Zapadnom Balkanu i šire suočavaju sa brojnim izazovima u karijeri i bavljenju STEM oblastima.
„Kad govorimo o nauci i inovacijama, moramo da poštujemo rezultate, bez obzira na to da li rezultate ostvaruju žene ili muškarci. Ponosna sam na broj naučnica u Crnoj Gori i sjajne rezultate ženskih startapova. Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja će, kroz implementaciju Strategije naučnoistraživačke djelatnosti za period 2023-2027, podsticati veću zastupljenost žena u STEM oblastima“, kazala je Šćepanović.
Kako je rekla stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Daniela Gašparikova, značajna rodna segregacija u obrazovanju ne postoji, jer žene čine većinu obrazovanog stanovništva u Crnoj Gori, a statistika ukazuje da su djevojčice i dječaci tokom obrazovanja podjednako zainteresovani da biraju STEM kao svoje buduće zanimanje. “Međutim, ovo se ne preslikava na tržište rada, gdje je među aktivnim i zaposlenim stanovništvom samo 44% žena, dok je većina njih zaposlena u najslabije plaćenim sektorima”, dodala je ona.
Gašparikova ukazuje i da je manje od četvrtine preduzeća u Crnoj Gori u vlasništvu žena. “Ako ovo proširimo na Zapadni Balkan, imamo podatak da više od 23% žena nema siguran posao. Ženama je potreban pristup finansijama, kako bi mogle da iskoriste svoj potencijal i usklade privatne i poslovne obaveze. Društva i ekonomije na Zapadnom Balkanu napredovaće samo ako žene i muškarci imaju jednake mogućnosti da izaberu život kakav žele“, poručila je Gašparikova.
Branko Ružić, potpredsjednik Vlade i ministar prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije, poručio je da razvoj bilo koje države ne može biti dugoročno održiv ako nemamo ravnopravno učešće oba pola, dodajući da punu ravnopravnost u svim oblastima društvenog života nikad nećemo postići ako žene nijesu ekonomski nezavisne i osnažene. “Jasno je da izostanak žena iz brzo rastućih profesija budućnosti predstavlja uskraćivanje razvojne šanse cjelokupnog društva. Zato je važno da povećanje broja žena u ovim oblastima bude visoko na agendi svih zemalja regiona”, rekao je Ružić.
Regionalna mreža djeluje od 2021. godine, kada je održan i inicijalni sastanak, fokusirajući se na osnaživanje i razmjenu iskustava žena koje se na različite načine bave STEM oblastima u okviru država Zapadnog Balkana, te osmišljavanje konkretnih aktivnosti koje će doprinijeti boljoj saradnji i postizanju rodne ravnopravnosti u STEM oblastima.