Biljna proizvodnja predstavlja prvi stepen proizvodnje organske materije. Ona se obavlja preko kulturnih biljaka koje su sposobne da koristeći kosmičku, atmosfersku i zemljišnu energiju, od neorganskih materija stvaraju organske materije u vidu biljnih proizvoda. Na ovaj način biljna proizvodnja omogaćava život svim heterotrofnim organizmima. Stvaranje organske materije u biljnoj proizvodnji u suštini predstavlja transformaciju kinetičke energije sunca u potencijalnu materiju organskih proizvoda.
Cilj čovjeka u biljnoj proizvodnji je usmjeren u pravcu da omogući biljci što potpunije iskorišćavanje raspoloživih uslova, kako bi donijela odgovarajući prinos. Da bi u tome bio uspješan, čovjek mora poznavati sve uslove značajne za proces stvaranja organske materije.
Metodama organske biljne proizvodnje doprinosi se minimalnom zagađenju životne sredine, pospješivanju i održavanju plodnosti zemljišta i očuvanju biodiverziteta.
Biljna proizvodnja obuhvata gajenje ratarskih i povrtarskih kultura na oko 10.000 ha, uz poštovanje agrotehničnih mjera i korišćenje najsavremenije mehanizacije u poljoprivrednoj proizvodnji.
Zahtjev za sve većom proizvodnjom kvalitetne hrane nameće potrebu efikasnijeg upravljanja prirodnim, ljudskim i ekonomskim resursima. Zbog toga se čovječanstvo suočava sa traženjem novih puteva za rešavanje naraslih potreba vezanih za proizvodnju hrane, prije svega zbog izraženih zahtjeva za njenim boljim kvalitetom, nižom cijenom i veoma složenih uzajamnih odnosa između poljoprivrede i životne sredine. U vezi s tim, sve češće se postavlja pitanje broja stanovnika na Zemlji, njegovog rasta, a zatim pitanje nataliteta u odnosu na sadašnju proizvodnju, njen porast danas i u budućnosti.