U ponedjeljak, 2. decembra, u Podgorici je održan sastanak predstavnika/ca Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga - Direktorata za zaštitu i zdravlje na radu, Uprave za Statistiku (MONSTAT), UNDP-a, Odjeljenja za inspekciju zaštite i zdravlja na radu, Instituta za razvoj i istraživanje u oblasti zaštite na radu, Ministarstva zdravlja, Ministarstva socijalnog staranja brige o porodici i demografije - Direkcije za evropske integracije i međunarodnu saradnju, kao i predstavnika projekta „EU podrška sektoru zapošljavanja i socijalne politike“.
„Unaprijeđeno kreiranje politika zasnovano na dokazima, implementacija praksi i koordinacija u sektorima zapošljavanja i socijalne politike i ojačani kapaciteti za učešće u Evropskom socijalnom fondu“
Teme sastanka su bile trenutno stanje u oblasti zaštite i zdravlja na radu, naredne aktivnosti, mehanizmi za praćenje, implementacija Zakona o zaštiti na radu, kao i administrativni kapaciteti Direktorata za zaštitu i zdravlje na radu i Odjeljenja za inspekciju zaštite i zdravlja na radu.
Predstavnica EUD-a, Brigitte Kuchar je prisutne podsjetila na predstojeću procjenu od strane Evropske komisije o ispunjenim kriterijumima, koja je planirana sredinom 2026. godine i istakla da je cilj sastanka da se sagleda trenutna situacija u oblasti zaštite na radu, plan budućih aktivnosti, kao i mogući mehanizmi podrške u ovoj oblasti.
Generalni direktor Direktorata za zaštitu i zdravlje na radu u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Aleksandar Memčević osvrnuo se na tekuće aktivnosti unutar resora koji vodi i izmjene Zakona o zaštiti na radu koje su planirane za drugi kvartal 2025. godine. Govoreći o nadzoru ovlašćenih organizacija, rekao je da zajedno sa Svjetskom organizacijom rada traže odgovarajući model, sa idejom da se aktivira postojeći organ, umjesto da se kreira novi.
Glavni inspektor zaštite i zdravlja na radu, Zlatko Popović iz Odjeljenja za inspekciju zaštite i zdravlja na radu, govorio je o novom Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji u tom resoru, objašnjavajući da trenutno imaju jednog glavnog inspektora, deset inspektora i dva administrativna radnika. Kako je dodao, Jedinstveni informacioni sistem (JIS), koji je pod nadležnošću Ministarstva javne uprave, je operativan od 4. novembra ove godine, te da se koristi i stalno unapređuje.
Pomoćnica direktora MONSTAT-a, Snežana Remiković je objasnila da je u Crnoj Gori na snazi otvoreni statistički sistem, što znači da se podaci prikupljaju od: Centralne banke Crne Gore, Ministarstva finansija, Instituta za javno zdravlje i Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Podaci koji se koriste prilikom izvještavanja za EU u okviru Poglavlja 18, obuhvataju statistiku javnog zdravlja i statistiku povreda na radu, kao i profesionalnih bolesti.
Predstavnica Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, načelnica Anita Bilafer Mihaljević rekla je da bi aktivnosti koje vode ka zatvaranju poglavlja trebalo da imaju prioritet, ali i istakla značaj podizanja svijesti o zaštiti na radu unutar Ministarstva zdravlja. Upitala je da li se može očekivati pomoć kroz EU HEALTH ili neki drugi instrument.
Anđa Strugar iz Instituta za razvoj i istraživanje u oblasti zaštite i zdravlja na radu je saopštila da institucija koju predstavlja, svake godine dostavlja podatke, kao i da su spremni da pomognu u implementaciji, vođenju evidencija itd.
Predstavnica EUD, Brigitte Kuchar je spomenula da bi mogla da se koristi podrška od EU OSHA.
Ekspertkinja projekta „EU podrška sektoru zapošljavanja i socijalne politike“, Liene Maurite je prisutnima predstavila izvještaj o trenutnoj situaciji u oblasti zaštite na radu u Crnoj Gori. Objasnila je da su svi dostupni podaci analizirani, te prikazala ključne probleme i moguća rješenja.
Samostalna savjetnica Maja Mijović iz Direktorata za zaštitu i zdravlje na radu smatra da će izmjene postojećeg Zakona poboljšati njegovu primjenu, te da će izmjene uključivati: obavezu polaganja stručnog ispita za sve stručne koordinatore zaštite na radu, povećanje ovlašćenja stručnih koordinatora zaštite na radu. Takođe je napomenula da treba ustanoviti da 28. april bude Nacionalni dan zaštite na radu. Istakla je i potrebu za izgradnjom softvera koji će služiti za prijavu povreda na radu.
Samostalna savjetnica iz istog Direktorata Jovana Bošković smatra da je njihovom resoru potrebna bolja vidljivost, ističući da imaju vrlo ograničen budžet za aktivnosti, te da u akcijskim planovima nastoje da iskoriste sve dostupne resurse. Naglasila je potrebu za uključivanjem Socijalnog savjeta u diskusiju i važnost međuinstitucionalne saradnje.
Samostalna savjetnica Danijela Šuković, takođe iz Direktorata za zaštitu i zdravlje na radu, je rekla da je potrebno jasno definisati nadležnosti svih institucija uključenih u proces, ali da je važno dodatno uključiti i predstavnike Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Instituta za javno zdravlje. Istakla je značaj podizanja svijesti o ovoj temi, prvenstveno na nivou donosioca odluka.
Predstavnica Ministarstva zdravlja, samostalna savjetnica Nataša Žugić smatra da je potrebno stvoriti pravni osnov za akt o procjeni rizika i predložila da se uvede novi pojednostavljeni postupak za akt o procjeni rizika za mala preduzeća, jer prema važećem Zakonu o radu postoji 13 različitih evidencija koje poslodavci treba da vode, među kojima su povrede na radu i medicinski pregledi. Takođe je napomenula da procjena rizika treba da se vrši i sa aspekta zdravlja. Dodala je da je unutar Ministarstva zdravlja formirana radna grupa za osnivanje Centra za radnu medicinu.
Svi prisutni saglasni su da aktivnosti koje vode ka zatvaranju poglavlja treba da imaju prioritet, da je potrebna strukturisana komunikacija između svih aktera u procesu, uz jasno definisanje nadležnosti svih institucija uključenih u proces. Zaključak sastanka je i da sva dostupna podrška treba efikasno da se koristi, kao i da su strukturisano prikupljanje podataka i analiza ključni za efikasno planiranje budućih aktivnosti.