Prepoznavanje novih perspektiva i strateško planiranje u doba sveopšte krize, izgradnja budućih kompetencija i načina razvoja 'budućih' normi i konvencija bile su teme završnog dana višednevnog događaja UNECE-a (Evropska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu), na kojem je učestvovala Marijeta Barjaktarović Lanzardi, v.g. generalne direktorice za inovacije i tehnološki razvoja, uz istaknute govornike iz cijele međunarodne zajednice. Novi UNECE pokret zahtijeva međusektorsku i međugeneracijsku saradnju i udaljavanje odnosno prelazak sa modela 'uzmi/napravi/odbaci' na model cirkularne ekonomije.
Barjaktarović Lanzardi, govoreći o konstantnim promjenama svih ekonomija koje vode do promjene potražnje za relevantnim znanjima i vještinama, navela da obrazovanje i obuke imaju ključnu ulogu u razvoju kompetencija mladih i obezbjeđivanju preduslova za njihov uspješan rad i život. Takođe je istakla da je glavni cilj svake zemlje da osposobi ljude znanjem i vještinama, učini ih kompetentnijim i sigurnijim kako bi povećali svoje mogućnosti za vođenje zdravih i produktivnih stilova života s jedne strane, ali i učinili ih fleksibilnijim za sticanje dodatnih vještine kako bi se što bolje prilagodili okruženju koje se stalno mijenja.
"Naša prekretnica je bila usvajanje koncepta pametne specijalizacije 2019. godine – jedinstvenog strateškog pristupa EU koji kombinuje istraživanje, inovacije, industrijsku, obrazovnu i politiku rada kako bi se identifikovali i odabrali prioriteti za ulaganja zasnovana na znanju, fokusirajući se na njihove komparativne prednosti" kazala je Barjaktarović Lanzardi ističući da Crna Gora promoviše iste ciljeve kao i Ekonomska komisija UN-a za Evropu, posebno kada je riječ o prioritetnim oblastima, kao što su energija i održivi razvoj i cirkularna ekonomija.
Barjaktarović Lanzardi je naglasila da novi zakonski okvir za inovacije prepoznaje sve različite aktere u inovacionom ekosistemu, te da je uspostavljanjem modela finansiranja inovacija kroz Fond za inovacije otvaraju nove mogućnosti i podsticaji za jačanje inovacionog potencijala. Takođe, istakla je i da je prepoznata važnost zajedničkog rada na viziji budućnosti i da već imamo različita udruženja između Vlade, univerziteta i privatnog sektora koji rade na istim temama u smislu razvoja vještina, npr. digitalne vještine.
Tokom svog izlaganja, direktorica za inovacije i tehnološki razvoj je navela da Crna Gora ima relativno mladu ekonomiju i da se suočava sa mnogim izazovima sa kojima su se neke druge razvijene zemlje suočavale prije mnogo godina, pa čak i decenija, te da je naša orijentacija da učimo iz njihovih grešaka kako ne bismo pravili iste, da učimo iz najboljih praksi ali i da naše najbolje prakse prenosimo dalje.
"Budućnost je već sada. I mi smo već tamo koristeći sve prednosti novih tehnologija. Ali nema budućnosti bez ljudi, i to vještih ljudi spremnih da se suoče sa svijetom koji se mijenja, a to podrazumijeva određivanje prioriteta, saradnju, kontinuirano učenje i inkluziju", zaključila je naša direktorica za inovacije i tehnološki razvoj.
Novi UNECE pokret zahtijeva međusektorsku i međugeneracijsku saradnju i udaljavanje odnosno prelazak sa modela 'uzmi/napravi/odbaci' na model cirkularne ekonomije.
Podsjećamo, trodnevni onlajn događaj održan je u periodu od 3-5. aprila, uoči 70. sjednice Ekonomske Komisije UN-a za Evropu, tokom kojeg su obrađivane teme cirkularne ekonomije i održivo korišćenje prirodnih resursa i digitalne i zelene transformacije za održivi razvoj. Događaj je bio prilika za diskutovanje različitih tematskih oblasti kao što su oblikovanje politika za cirkularnu ekonomiju, podsticanje cirkularnih rješenja kroz inovacije, ubrzavanje dekarbonizacije, vođenje zelene tranzicije kroz mrežu UNECE-a, ali i dostignuća digitalnih rješenja za cirkularnu ekonomiju, digitalizacija i održivo upravljanje kritičnim sirovinama, i standardi UN-a i referentni modeli podataka za digitalnu transformaciju višemodnih lanaca snabdijevanja.