Verbalno i fizičko nasilje, mizoginija i seksistički napadi ili bilo koji napad na novinara i novinarku moraju biti sankcionisani, poručuje u razgovoru za "Dan" ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić.
Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić kazala je u razgovoru za "Dan" da nalazi o slobodi medija u Crnoj Gori nijesu zadovoljavajući i vjeruje da je tome umnogome doprinijela sve intenzivnija polarizacija društva. Upozorila je da su sve učestaliji napadi na novinare i nerješavanje starih slučajeva napada, pored ostalog, ključni razlog zbog toga što su relevantni međunarodni izvještaji prepoznali ugroženost slobode medija u Crnoj Gori.
– Verbalno i fizičko nasilje, mizoginija i seksistički napadi ili bilo koji napad na novinara i novinarku moraju biti sankcionisani. Veoma je važno da kao društvo prepoznamo koliko je važna uloga medija, novinarki i novinara i da dok god im ne budemo obezbijedili punu slobodu medija i kritičko sagledavanje stvarnosti u bilo kom segmentu društva, nećemo biti slobodno, niti oslobođeno društvo okoštalih i konzeravtivnih navika. Važan korak u tom pravcu je pokretanje Kontinuiranog dijaloga sa medijima kako bismo bolje razumjeli njihove potrebe. Važno je da smo u Vladi svjesni ovih izazova, kao i naše odgovornosti da djelujemo, pa smo već prepoznali neophodnost izmjene Krivičnog zakonika kako bi se napadi na novinare značajno strože sankcionisali, a takva norma obeshrabrila neke buduće i potencijalne napadače. Ima dosta prostora u unapređenju i sankcione politike. Ministar Sergej Sekulović je sa svojim timom snažno opredijeljen da se suprotstavi ovim pojavama, te da se počinoci privedu pravdi. Iz ugla ministarstva ključno je i donošenje medijske strategije koja će adresirati neke od ovih izazova, ali isto tako bitno je istaći da je ova godina posvećena i reformi medijskog zakonodavstva, čime će se ostvariti značajan društveni kapital, kako za slobodu i pluralizam medija, tako i za funkcionisanje medija da konačno reforme budu na jednom mjestu – istakla je Srzentić, odgovarajući na pitanje o ugroženosti slobode medija u Crnoj Gori i relevantnim izvještajima koji na to ukazuju.
Govoreći o prioritetima resora koji vodi, Srzentić kaže da su prethodnih mjeseci započeli brojne aktivnosti, te da su krenuli sa promjenom kulture i načina razmišljanja u kreiranju usluga.
– Radimo na ukidanju nepotrebne birokatije i počeli smo sa sve većim korišćenjem koncepta dizajniranja politika i digitalnih usluga tako što smo uključili građane od početka procesa kreiranja javnih politika. I taj rad donio je puno novih i inovativnih rješenja i alata, kao što su kovidodgovor.me, finalizovan sajt Vlade koji je započet u prethodnoj godini, projekat podrške procesu elektronske fiskalizacije "eFaktura", kao i druge platforme i servise na kojima radimo. Krajnji cilj je da sve što radimo treba da doprinese boljem kreiranju i praćenju javnih politika, inovativnijim i modernijim servisima i uslugama, ali i efikasnijem i svrsishodnijem praćenju zadovoljstva građana. U reformi javne uprave, umjesto donošenja novih propisa, naš fokus je na aktiviranju i implementaciji postojećih mehanizama praćenja rada, odgovornosti i zakonitosti rada javne uprave, posebno kroz jačanje upravnog i inspekcijskog nadzora, a sve u cilju obezbjeđenja finansijske održivosti javne administracije. Strateški prioritet našeg ministarstva je da stvaramo dobru javnu upravu u službi svih građanki i građana – poručuje Srzentić.
Dodaje da uvode nove standarde upravljanja kvalitetom, kako bi se kroz interne procese rada efikasnije odgovorilo na zahtjeve korisnika.
– Ono ka čemu stremimo je unapređenje razmjene podataka po službenoj dužnosti, kako bismo stvorili uslove da korisnici samo jednom idu do institucije kako bi ostvarili svoje pravo ili uslugu pred organima javne administracije. Unapređenjem funkcionalnosti, finansijske nezavisnosti opština, kao i međuopštinske saradnje radimo na obezbjeđivanju ravnomjernog razvoja svih djelova države, uz podjednako snažan uticaj preporuka oko i u vezi politika zapošljavanja, odnosno neohodnosti optimizacije. Efikasan rad jedinica lokalne samouprave, koji je u funkciji potreba građana, unaprijediće se i u oblasti prostornog planiranja, komunalnih djelatnosti i životne sredine – ocjenjuje ministarka Srzentić.
Naglašava da je osnaživanje javnih službenika u njihovom karijernom razvoju još jedan od ciljeva javne uprave, zbog čega su pokrenuli nekoliko programa sa ciljem da omogući dodatnu edukaciju, kako bi zaposleni napredovali u digitalnoj eri.
– Ponosna sam što smo započeli rad na pokretanju Digitalne liderske akademije za javne službenike, mentorski program za službenike, a posebno sam srećna što će nam na akademiji pomagati brojni stručnjaci i lideri iz zemlje i regiona – istakla je Srzentić.
Poručuje da je stvaranje inkluzivne, jednake, pristupačne i uprave svih građana jedan od ključnih ciljeva ministarstva.
Govoreći o eventualnim viškovima u javnoj upravi, Srzentić kaže da je njihov cilj u pogledu optimizacije broja zaposlenih u javnoj uprave da pravi ljudi budu na pravom mjestu.
– Naime, iz naučenih lekcija iz prethodnog perioda koje nijesu dale očekivane rezultate, ovom pitanju će se pristupiti na drugačiji sistemski način koji obezbjeđuje digitalizaciju procesa i procedura, kvalitetno kadrovsko planiranje i jačanje šeme nagrađivanja i profesionalnog razvoja javnih službenika i namještenika. Podaci pokazuju da je tokom 2020. godine, posmatrano kroz neto efekat (povećanja po svim osnovama i smanjenja po svim osnovama), došlo do povećanja broja zaposlenih na centralnom nivou za 1.179 lica, a na lokalnom za 319 lica.
Optimizacija javne uprave biće u fokusu daljih reformskih aktivnosti, a polaznu osnovu za buduće pravce djelovanja daće Izvještaj o sprovođenju Plana optimizacije javne uprave za 2020. godinu koji će sadržati analizu efekata Plana za čitav period sprovođenja (2018-2020) sa preporukama. U toku je izrada Strategije reforme javne uprave i u konsultacijama sa svim akterima ovog procesa razmotrićemo buduće pravce djelovanja, koji će za cilj imati pronalaženje načina da se kroz implementaciju postojećih zakonskih rješenja, bolji nadzor, efikasniji proces rada, obuku zaposlenih utiče na efikasnost u radu javne administracije – istakla je Srzentić.
Srzentić pojašnjava da vodi veliki resor i teško je odvojiti prioritete, jer su sve oblasti djelovanja od izuzetnog značaja.
– Proces reforme javne uprave je neodvojiv od digitalizacije, a medijska reforma je veoma važna za naš demokratski razvoj. Dodatno, neizmjerno važne su nam sve aktivnosti koje sprovodimo i na kojima planiramo da radimo u civilnom sektoru, u saradnji sa brojnim nevladinim organizacijama. Svi ovi procesi se odvijaju paralelno, uz podršku koju nam pružaju Evropska komisija, međunarodni partneri, domaći eksperti i civilni sektor. Ali, bitno je da shvatimo da to nijesu procesi gdje se promjene dešavaju tokom noći. Važno što smo prepoznali da je neophodna promjena poslovne kulture u kreiranju javnih politika i poimanju odgovornosti koja nam je povjerena– smatra ona.
Kaže da reformu javne uprave, neizostavno prati i digitalna transformacija.
M.M.KRGOVIĆ