U nastavku teksta možete pročitati prevod intervjua ministra Sergeja Sekulovića za EURACTIV.
U intervjuu za EURACTIV, ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Sergej Sekulović razgovarao je o zabrinutosti zapadnih partnera o tome koliko je nova crnogorska vlada pouzdana, o navodnom pokušaju državnog udara 2016, teškim odnosima sa Srbijom i najnovijem izvještaju Evropske komisije o procesu pridruživanja zemlje.
Sergej Sekulović je ministar unutrašnjih poslova u kabinetu Zdravka Krivokapića od 4. decembra 2020. godine. Magistrirao je ljudska prava, i građanski je aktivista.
On je razgovarao sa glavnim urednikom EURACTIV-a, Georgijem Gotevom u Briselu 28. oktobra.
Vi dolazite iz sektora civilnog društva – to nije nešto sasvim uobičajeno za ministra unutrašnjih poslova. Da li se osećate prijatno na svojoj poziciji?
Da, neobično je da neko ko dolazi iz advokature i civilnog društva postane ministar unutrašnjih poslova. Postoji određeni sukob uloga. Iako sa psihološke tačke gledišta, to me ne zabrinjava. Ali svakako, to je izazovan zadatak. I zato što dolazim iz civilnog društva, iz advokature, dolazim sa svojim idejama. Čak mislim da bi ovaj sukob ulogamogao da stvori zanimljivu dinamiku.
Zato se radujem interesantnom intervjuu. Čitamo u štampi da vaši zapadni partneri, NATO, Sjedinjene Države, nemaju povjerenja u novu vladu. Kako reagujete?
Ovo je informacija poluformalnog karaktera. S jedne strane, razumijem zabrinutost naših zapadnih partnera. Jer, povjerenje se gradi kroz akcije, a akcije moraju zaista pokazati koje su vaše vrijednosti. Istina je da je društvo u Crnoj Gori posljednjih godinu dana ulazilo u ono što ja zovem graničnu fazu. To je psihološki termin. Nema povratka. I ne znamo šta je pred nama. I mi smo u određenom stanju socijalnog šoka.
Zato što je prvi put poslije 30 godina došlo do preokreta u vladi. Potvrđujem da se slažem sa činjenicom da treba da postoji određeni nadzor nad ovom vladom. Jer, ovo samo može doprinijeti kvalitetu. Crna Gora je malo društvo, sa institucijama koje su slabe i nedovoljno izgrađene, bez kulture političkog dijaloga, otvorena je za različite vrste uticaja. I u nekom smislu, nažalost, potreban nam je dalji vodič. Ja bih to tako protumačio.
Dakle, ovu kritiku prihvatate pozitivno?
Vidim to iz pozitivne perspektive. Vrijeme je najbolji pokazatelj. Tako je i opredjeljenje ove ili bilo koje buduće crnogorske vlade, jer će Crna Gora u narednim godinama doživjeti nekoliko vlada, koje treba da pokažu istinsku posvećenost demokratskim vrijednostima.
Kao što ste rekli, prethodna elita je bila na vlasti 30 godina, što je veoma dugo za demokratiju. A sada kada postoji nova vlada, ona je na udaru. Da li je ovo blaćenje prethodne elite?
Verujem da se dosadašnja elita još uvek nije pomirila sa činjenicom da više nije vladajuća većina. A kada sam rekao da nema povratka na staro, mislim da nema povratka na stari sistem upravljanja državom. Trideset godina je veoma dug vremenski period. Mnogi ljudi su se stopili sa državom. Čak misle da zemlja ne može postojati bez njih. I misle da je samo pitanje trenutka kada će se vratiti. To je pogrešna pretpostavka. Pred Crnom Gorom je nova dinamika. Ne mora nužno da bude pozitivna, ali je otvorena. Dakle, nema vraćanja na staro, a novi načini treba da pokažu sposobnost crnogorskog društva da izgradi profesionalne i jake institucije, da usvoji kulturu političkog dijaloga i stvori inkluzivno društvo u kojem se niko neće osjećati diskriminisanim.
Kada kažete da nema povratka na staro, da li imate u vidu i vremena kada je Crna Gora bila jedna država sa Srbijom, ili situaciju prije nego što je Crna Gora postala članica NATO-a?
Kada sam rekao da nema povratka u prošlost, uglavnom mislim na model vlasti. Crnogorsko društvo mora da nauči kako funkcioniše demokratija. Sa dvije osnovne premise: moć je ograničena i zamjenljiva, i mora biti predmet kontrole. Nadam se da budućnost ni na koji način neće dovoditi u pitanje suverenitet Crne Gore. Ali to je jedno od pitanja koje i danas opterećuje crnogorsko društvo. Ne mislim da je zatvoreno, nažalost.
Za one koji poznaju istoriju Balkana, Crna Gora je vjekovima bila teritorija šverca i kriminalnih grupa. Neki kažu da su bivši lideri bili povezani sa takvim šemama. Kao ministar unutrašnjih poslova, kako vidite situaciju?
Crna Gora ima ozbiljan problem sa organizovanim kriminalom. Nesumnjivo, organizovane kriminalne grupe koriste raširenu korupciju u javnom sektoru. A razbijanje tih karika je osnovni zadatak MUP-a. Ako to ne uradimo, biće porobljeno crnogorsko društvo, bez obzira na to ko će biti na vlasti.
Dakle, rizik postoji?
Da.
A Vi imate težak posao?
Apsolutno.
I kako se nadate da ćete uspjeti?
Vjerujem da je rješenje u timskom radu, u snažnoj koordinaciji državnih organa, koje će činiti profesionalci, ljudi sa integritetom, koji će imati povjerenje službi zapadnih partnera. U suprotnom, nećemo moći da riješimo probleme. Uz koordinaciju iznutra, pouzdane partnere spolja, političku volju da se razbije veza između korupcije i organizovanog kriminala, Crna Gora ima šansu.
Šta je sa stranim mafijama? Ruskom mafijom?
Prema našim operativnim podacima, oni nisu primarni problem.
Dakle, problem je vaša mafija?
Da, to je tačno, ali želim da dodam da je i naša mafija, koja je naša glavna briga, dio velike transnacionalne mafije.
Šta se desilo sa istragom o navodnom pokušaju ruskog državnog udara 2016. godine?
Postupak je u toku pred prvostepenim organom. Odluka je poništena i trenutno je u toku sudski postupak. Uzdržao bih se od bilo kakvog daljeg komentara, kako ne bih uticao na sudski postupak.
[Viši sud je 2019. godine osudio 13 osoba nakon što ih je proglasio krivima za planiranje ″terorističkih akata″, kao i za „podrivanje ustavnog poretka Crne Gore”. U februaru 2021. godine, Apelacioni sud je poništio prvostepenu presudu po svim tačkama optužnice.]
Možete li reći nešto o nedavnim tenzijama sa Srbijom?
Želim da kažem da Srbija po svim svojim kapacitetima, intelektualnim, ekonomskim, treba da bude lokomotiva ekonomskog razvoja ostalih. S druge strane, Srbija treba da poštuje nacionalni identitet i dostojanstvo naroda oko sebe.
Komisija je objavila svoje godišnje „izvještaje o napretku“ o zemljama na putu ka pridruživanju EU. Kako komentarišete izvještaj o Crnoj Gori, eventualno u dijelu o pravosuđu i unutrašnjim poslovima?
Moj osnovni zaključak je da je izvještaj prilično objektivan. Sa pozicije ministra unutrašnjih poslova mogu da kažem da što se tiče poglavlja 24 ima mnogo tačaka gdje smo pohvaljeni. Ali, u izvještaju se s pravom ukazuje na to da postoji mnogo oblasti u kojima je neophodno poboljšanje postojećeg stanja, te da se institucionalna kriza u pravosuđu mora rješavati političkim dijalogom, te da crnogorsko društvo mora pokazati sposobnost da rješava i najkomplikovanije situacije na moderan način. I da se to pretvara u politički dogovor političkih partija, već u interesu društva. To je jedini način da Crna Gora postane ozbiljna moderna politička zajednica.
Originalan članak možete pronaći na linku.