U sklopu rada na programu praćenja mediteranske voćne muve Ceratitis capitata, u periodu 16.9.- 20.9.2023. godine izvršen je pregled Tephri klopki (sa trikomponentnim atraktantom Biolure) i Jackson klopki (sa atraktantom Trimedlure) na lokalitetima od Ulcinja do Bokokotorskog zaliva (Sutomore, Bar – Čeluga, Ulcinj – Štoj, Bigova, Baošići, Đenovići) kao i zamjena atraktanata.
Pregledom sadržaja klopki utvrđeno je prisustvo C. capitata u svim lokalitetima i sledeće brojno stanje:
Bigovo 31 (14♂ + 17♀);
Baošići 46 (33♂ + 13♀);
Đenovići 21 (15♂ + 6♀);
Sutomore (5♂);
Čeluga 15 (11♂+ 4♀);
Donji Štoj 37 (26♂ + 11♀);
Gornji Štoj 64 (57♂ + 7♀).
U odnosu na nekoliko prethodnih godina, u ovom periodu (polovina septembra), brojnost populacije C. capitata nešto niža u lokalitetima na području Bokokotorskog zaliva i Bara, a u izvjesnoj mjeri povećana, na području Ulcinja. Ovo se dijelom može objasniti štetnim uticajem leptiraste vaši Aleurocanthus spiniferus koja godinama pravi velike štete na području Bokokotorskog zaliva i Bara gdje napada veći broj biljnih vrsta, utiče na opšti izgled i zdravstveno stanje citrusa, pa samim tim i na značajno manju rodnost, što može da podspješi migraciju odraslih jedinki C. capitata u potrazi za biljkama domaćinima.
PREPORUKA: S obzirom da C. capitata ne napada zelene i tvrde plodove, već one na početku fenofaze sazrijevanja i poluzrele, stalno praćenje stanja u voćnjaku, toka sazrijevanja plodova i održavanje njegove higijene veoma je značajna mjera u smanjenju brojnosti ove vrste, naročito u malim voćnjacima i okućnicama. To podrazumijeva uklanjanje i uništavanje svih onih plodova na kojima se uoče bilo kakvi simptomi napada ili preuranjeno dozrijevanje. Sumnjivi plodovi se ne smiju zakopavati u zemlju niti bacati u kontejner. Plodovi sa simptomima napada kao i svi oni sumnjivi, mogu se staviti u plastične kese koje se zavežu i ostave na suncu najmanje 8 sati, a najbolje 2-3 dana. Takođe savjetujemo da se kao preventivna mjera (naročito u okućnicama i malim, mješovitim voćnjacima), oko stabala smokve, a kasnije i ostalih domaćina u širini prečnika krošnje, postave i PVC folije ili sloj slame (debljine oko 25 cm) da bi se onemogućio ulazak larvi u zemljište iz napadnutih plodova.
Preporučuje se i primjena mjera hemijske zaštite insekticidima na bazi pirimifos–metila, spinosada, lambda-cihalotrina, na početku fenofaze sazrijevanja ploda, odnosno u vrijeme kada oni postanu prijemčivi za napad. Takođe, dobri rezultati se postižu primjenom hidroliziranih proteina (atraktanata) metodom lokalizovanog tretiranja kada se ne tretira cijela krošnja, već samo dio krošnje. U ovom slučaju se insekticidu dodaje biljni proteinski mamac/atraktant (npr. Buminal). Tretiranjem dijela krošnje (poželjno na južnoj ekspoziciji) postiže se efekt privlačenja imaga u tretirane djelove krošnje (djelovanjem atraktanta) Dostupne su kombinacije insekticida na bazi spinosada + atraktant solulys koji se koristi u dozi od 50-100 ml/stablu ili 20- 25 l/ha.
Napominjemo da mjere hemijske zaštite mogu imati zadovoljavajući efekat samo ukoliko se primjenjuju zajedno sa ostalim preporučenim nehemijskim mjerama.
Prilikom odabira preparata obavezno treba voditi računa o karenci i dozvoljenom broju tretiranja u toku godine, sortimentu i fenofazi razvića plodova domaćina.