Nova crnogorska Vlada predstavlja iskorak u odnosu na sve prethodne i doprinijeće smanjenju polarizacije u društvu. Crna Gora, imajući u vidu da je otvorila sva pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila tri, još uvijek nosi epitet lidera u procesu. Pregovaramo već 10 godina i iza nas je značajno iskustvo koje rado dijelimo sa koleginicama i kolegama iz regiona. Vjerujem da Zapadni Balkan, ne samo geografski nego i vrednosno pripada EU i da sve države regiona treba postanu članice Unije kad ispune uslove za to, kaže u intervjuu za “Novu” Jovana Marović, ministarka evropskih poslova u crnogorskoj Vladi.
Proces formiranja nove vlade bio je duži nego što su mnogi očekivali. Koji su bili najveći izazovi prilikom konstruisanja 43. Vlade Crne Gore?
Ova Vlada, samim svojim sastavom, predstavlja iskorak u odnosu na sve prethodne i doprinijeće smanjenju polarizacije u društvu i otpočinjanju političkog dijaloga. Uzimajući u obzir, jednim dijelom, različite političke programe nekih od partija, ali i komplikovane procedure odlučivanja u pojedinim od njih, sam proces formiranja jeste trajao duže nego što je bilo očekivano, ali je važno da je dogovor postignut i da u vezi sa njenim ciljevima nije bilo nedoumica od samog početka.
Vama je u prethodnoj vladi nuđena funkcija glavne pregovaračice sa EU, ali ste poziv tadašnjeg premijera odbili. Šta je presudilo da sada prihvatite odgovornu funkciju u izvršnoj vlasti?
Presudila je jasna i nedvosmislena želja i odlučnost konstituenata ove Vlade, a posebno njenog predsjednika, da sprovedemo suštinske reforme i ostvarimo mjerljive rezultate koji će nas dovesti bliže članstvu u EU i koji neće biti vidljivi samo na papiru već će svi naši građani i građanke moći da ih osjete u svakodnevnom životu. Ovaj proces vodimo upravo zbog njih.
Obzirom da u sada bivšoj administraciji ministarstvo za evropske integracije nije postojalo, kakvu situaciju zatičete na tom polju?
Dio nekadašnjeg ministarstva je funkcionisao kao sastavni dio Kancelarije za evropske integracije. Sada je na meni i mom timu, da, u skladu sa aktuelnim stanjem u pregovorima i ciljevima koje smo kao Vlada definisali, reorganizujemo rad ovog resora kako bi on najbolje odgovario na potrebe i zahtjeve ove faze evropske integracije.
Osim Ministarstva evropskih poslova, posebna pažnja će biti posvećena reorganizaciji pregovaračke strukture kako bi ona, s jedne strane, bila jednostavnija, sa manje birokratije, bliža građankama i građanima, a sa druge strane, kako bi brže i efikasnije ispunjavala obaveze iz pregovaračkog procesa. Struktura će biti prilagođena novoj metodologiji proširenja.
Budući da na funkciju ministarke za evropske integracije dolazite sa iskustvom u evropskoj politici, šta su prema Vama najveći izazovi sa kojima će se Crna Gora suočiti na putu ka EU?
U prethodnom periodu sam bila aktivno uključena u pregovarački proces, kao članica radne grupe za poglavlje 23 i s te pozicije je bilo evidentno da nam za uspjeh u pregovorima nedostaje politička volja da određene procese na pravi način dovedemo do kraja. Sada tu volju i odlučnost imamo na nivou Vlade. Međutim, za sprovođenje određenih reformi, posebno u pravosuđu i tužilaštvu, potrebno je da imamo jasnu viziju i saglasje svih ili većine političkih partija aktuelnog saziva Skupštine.
Stoga je naš najveći izazov, ali i šansa, da ojačamo dijalog i zajednički dođemo do najboljih rješenja koja će odblokirati zastoj koji već neko vrijeme imamo u pregovorima i pomoći da ubrzamo put ka članstvu. Ova Vlada će učiniti sve što je u našoj nadležnosti da doprinese jačanju povjerenja, snaženju dijaloga, ne samo u okviru Skupštine nego i kroz unapređenje saradnje sa civilnim društvom i uključivanje u proces svih koji na bilo koji način mogu pomoći svojim znanjem i ekspertizom.
Ukoliko bismo posmatrali situaciju na čitavom Zapadnom Balkanu, mogu li prema Vašem mišljenju svi susjedi konačno da izaberu put Evrope, ili će neki, pak, sreću potražiti na istoku?
Sve države regiona su u procesu pridruživanja, odnosno pristupanja EU, i iskazale su jasnu želju da postanu dio Unije. Naravno, postoje razlike u dinamici i kvalitetu sprovođenja reformi i ispunjavanja definisanih kriterijuma, pa samim tim i statusa koji imaju u tom procesu. Crna Gora, imajući u vidu da je otvorila sva pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila tri, još uvijek nosi epitet lidera u procesu.
Pregovaramo već 10 godina i iza nas je značajno iskustvo koje rado dijelimo sa koleginicama i kolegama iz regiona. Vjerujem da Zapadni Balkan, ne samo geografski nego i vrednosno pripada EU i da sve države regiona treba postanu članice Unije kad ispune uslove za to. Reforme koje na tom putu sprovodimo transformisaće naša društva u skladu sa standardima razvijenih EU demokratija, a našim građnkama i građanima donijeti bolji životni standard, što je zapravo i cilj ovog procesa i članstva u EU.
Imajući u vidu da se od svih zemalja članica ili kandidata za prijem u Uniju očekuje da potpuno usaglase svoju politiku sa načelima EU, a to podrazumijeva i uvođenje sankcija Rusiji, mislite li da će i Srbija krenuti tim putem?
Sve države koje žele postati dio EU moraju uskladiti svoju spoljnu politiku sa onom koju definišu njene države članice Unije i zajednički je sprovode na nivou ove nadnacionalne zajednice. Otuda nema mjesta bilo kakvim kalkulacijama, a uvođenje sankcije je i jedini logičan potez u odnosu na državu koja je izvršila agresiju na drugu.
Od momenta formiranja nove crnogorske vlade, mnogi joj predviđaju kratak životni vijek, preciznije do narednih parlamentarnih izbora. Ukoliko se to ispostavi tačnim, šta su glavni ciljevi koje želite da postignete kao ministar, da bi na kraju mandat ocijenili uspješnim?
Predsjednik Vlade je u svom ekspozeu naveo da je ubrzanje pregovaračkog procesa, kroz intenziviranje započetih reformi, posebno u oblastima koje utiču na vladavini prava, jedan od ključnih zadataka ove Vlade. S tim u vezi, sa pozicije potpredsjednice Vlade i ministarke evropskih poslova nastojaću da dam puni doprinos ostvarenju zacrtanih ciljeva. Očekujem da, nakon zaokruživanja zakonodavnog okvira, sada pokažemo rezultate i u praksi na polju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i ljudskih prava, te da u mandatu ove Vlade dobijemo završna mjerila za poglavlja 23 i 24, i konačno, otkočimo proces nastavka privremenog zatvaranja ostalih poglavlja/klastera.
To će biti prioritet u radu tima koji vodim i cjelokupne pregovaračke strukture u narednom periodu. Takođe, kao resorna ministarka, daću dopinos radu na reformi javne uprave, kako bi ona bila profesionalna, depolitizovana i u skladu sa zahtjevima pregovaračkog procesa i budućeg članstva u EU. Tokom prethodnog perioda, proces evropske integracije je stagnirao, ne samo u smislu sprovođenja reformi i ostvarivanja rezultata nego i u pogledu manje motivacije kako eksperata i svih uključenih u radne grupe, tako i zainteresovanosti javnosti. Naš zadatak će u narednom periodu biti da osnažimo evropski duh, objedinimo i uključimo sve koji žele i mogu da pomognu da proces što brže i kvalitetnije privedemo kraju. Ne zbog EU nego zbog naših građanki i građana koji u velikoj mjeri podržavaju članstvo. Uvjerena sam da ćemo u tome uspjeti.
Naposletku, šta su Vaša predviđanja – može li nova Vlada da donese potrebnu stabilnost Crnoj Gori?
Apsolutno. Prioritet ove Vlade su građanke i građani i njihova dobrobit, a stabilnost Crne Gore je preduslov za to.
IZVOR: Nova RS