Unapređenje transparentnosti i pravo na slobodan pristup informacijama je strateški prioritet Vlade i već radimo na mapiranju uskih grla u primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama u samoj administraciji, istakla je u razgovoru za Portal Analitika ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić.
Ona ističe da su u resoru kojim rukovodi svjesni da javnost ima velika očekivanja od njih u ovoj oblasti i da su potrebne brze reakcije.
“Intenzivno radimo na pripremi izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Uradili smo analizu pristiglih predloga NVO u saradnji sa SIGMA-om i otpočeli proces konsultacija sa predstavnicima predlagača. U toku su međuresorske konsultacije, nakon čega ćemo ubrzo staviti nacrt na javnu raspravu”, precizirala je Srzentić.
Naša sagovornica navodi da su startovale aktivnosti na izradi Medijske strategije kojom će se definisati pravci razvoja i unapređenja u oblasti medija.
“U cilju usklađivanja sa najvišim međunarodnim standardima, radićemo na reformi medijske normative koja se ogleda u donošenju novog Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao i izmjenama i dopunama Zakona o medijima i Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG”, naglašava Srzentić.
Ministarka za Portal Analitika govori i o optimizaciji javne uprave, razvoju platforme eFaktura, strategiji razvoja IT sektora, kao i o aktivnostima nedavno uspostavljene Kancelarije za inovacije i digitalne servise.
ANALITIKA: Nedavno ste sa premijerom Zdravkom Krivokapićem imali sastanke sa predstavnicima medija. U kom pravcu će se sprovoditi reforme u medijskom sektoru i da li je na sastancima bilo konstruktivnih predloga i sugestija?
SRZENTIĆ: Pokrenuli smo puno aktivnosti u oblasti uređenja medijskog sektora, a posebno sam ponosna na kontinuirani dijalog sa medijima. Upravo tu kulturu dijaloga i takav pristup rješavanja problema želimo da afirmišemo i podstičemo na svim nivoima uprave i društva. Ono što zaista raduje je da smo, bez obzira na međusobne razlike, pristupe i uređivačke politike, svi za istim stolom i udruženo identifikujemo i rješavamo probleme. Važno je da rezultat razgovora budu konkretne akcije, tako da već modelujemo zajedničke inicijative za građenje održivih modela djelovanja i jačanje uslova cjelokupne medijske zajednice.
Cilj je da u narednom periodu stvorimo uslove da Generalni direktorat za medije, u koordinaciji sa drugim resorima, bude na usluzi medijima i da zajednički rješavamo sve izazove.
Istovremeno, u cilju usklađivanja sa najvišim međunarodnim standardima, radićemo na reformi medijske normative koja se ogleda u donošenju novog Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao i izmjenama i dopunama Zakona o medijima i Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG.Otpočeli smo aktivnosti na izradi Medijske strategije kojom će se definisati pravci razvoja i unapređenja u oblasti medija.
ANALITIKA: Što će biti u fokusu izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama?
SRZENTIĆ: Ovo nije samo priča o mijenjaju zakona, već o promjeni pristupa javne uprave i svijesti državnih službenika. Što se tiče ove Vlade, unapređenje transparentnosti i pravo na slobodan pristup informacijama je naš strateški prioritet i već radimo na mapiranju uskih grla u primjeni zakona u samoj administraciji. Svjesni smo da javnost ima velika očekivanja od nas u ovoj oblasti i da su potrebne brze reakcije.
Intenzivno radimo na pripremi izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Uradili smo analizu pristiglih predloga NVO u saradnji sa SIGMA-om i otpočeli proces konsultacija sa predstavnicima predlagača. U toku su međuresorske konsultacije, nakon čega ćemo ubrzo staviti nacrt na javnu raspravu.
Cijeli ovaj proces podrazumijeva preispitivanje važećih zakonskih rješenja o pravu na slobodan pristup informacijama, kao i pojedinačnih odluka koje su, u skladu sa zakonom, označene stepenom tajnosti, kako bismo obezbijedili funkcionalnost sistema i omogućili svakom građaninu, a posebno novinarima i NVO-ima da dobiju potrebne informacije i zaštite svoje pravo. Cilj nam je da kroz izmjene zakona i uspostavljanjem bolje prakse, pristup informacijama u posjedu organa vlasti bude zasnovan na načelima transparentnosti rada organa vlasti, prava javnosti da zna, ravnopravnosti i jednakosti.
ANALITIKA: Zajedno sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja radili ste na razvoju platforme eFaktura. Kome je platforma namijenjena i koje servise će pružati?
SRZENTIĆ: Web aplikacija eFaktura je besplatan servis za fiskalizaciju bezgotovinskih faktura. Trenutno je u testnoj fazi razvoja i biće namijenjena malim privrednicima i preduzetnicima, koji imaju do 10 zaposlenih i bezgotovinske šablonirane (ponavljajuće) fakture na mjesečnom nivou. eFaktura će omogućiti fiskalizovanje bezgotovinskih faktura u skladu sa novim Zakonom o elektronskoj fiskalizaciji i biće povezana sa sistemom Uprave prihoda u realnom vremenu.
Kako bi realizovao fiskalizaciju računa, obveznik je dužan da obezbijedi elektronski sertifikat koji obezbjeđuju ovlašćene kompanije u Crnoj Gori. Elektronski sertifikat koji u ovom trenutku predstavlja trošak u iznosu od 30 eura na godišnjem nivou i njegova nabavka biće u nadležnosti privrednika, odnosno preduzetnika. eFaktura kao digitalno rješenje funkcionalno podržava sve postojeće tipove elektronskih sertifikata izdatih od sertifikacionih tijela u Crnoj Gori, pa privrednici i preduzetnici mogu odabrati bilo koji od dostupnih sertifikata na tržištu.
eFaktura će biti besplatna za korišćenje za sve manje privrednike i preduzetnike, a uskoro će na portalu eUprava biti dostupna predregistraciona forma kako bi se zainteresovani preduzetnici i preduzeća mogli prijaviti za korišćenje ove aplikacije. Na ovaj način želimo da posebnu pažnju posvetimo malim privrednicima i preduzetnicima, u vremenu pandemije kada su manje uslužne djelatnosti i te kako ugrožene.
ANALITIKA: Odavno se najavljuje strategija razvoja IT sektora Crne Gore. Kada očekujete usvajanje ove strategije i ko je sve uključen u izradu tog strateškog dokumenta?
SRZENTIĆ: Pokrenuli smo aktivnosti na izradi Strategije digitalne transformacije koja treba da definiše pravce djelovanja u ovoj oblasti za naredne četiri godine. Strategijom želimo da obuhvatimo cjelokupno društvo u svim aspektima i da transformišemo kako digitalno poslovanje privrede, tako i da ubrzamo digitalizaciju svih servisa koji uključuju interakciju građana sa javnom upravom.
Digitalizacija poslovanja sa sobom povlači i izmjene i dopune određenih zakona za unapređenje poslovnog ambijenta, ali i jačanje digitalnih znanja i vještina, što će biti definisano kroz aktivnosti u okviru akcionog plana koji će proisteći iz same strategije. U prethodnoj godini upućen je javni poziv zainteresovanoj javnosti da se uključi u početnu fazu pripreme strategije, pa smo i sve pristigle predloge i sugestije uzeli u obzir. U saradnji sa relevantnim lokalnim i međunarodnim organizacijama započete su analize i studije koje će pokazati trenutno stanje i nivo digitalizacije u Crnoj Gori, kao i predloge za unapređenje u određenim oblastima.
U narednom periodu ćemo sa Radnom grupom, u koju su uključeni svi relevatni akteri iz javnog, privatnog i civilnog sektora, nastaviti na aktivnostima izrade Strategije digitalne transformacije.
Koliki je značaj ove Strategije pokazuje i činjenica da je digitalna transformacija prepoznata kao jedan od strateških prioriteta u Programu rada Vlade za 2021. godinu, što će umnogome pomoći da sve snage udružimo sa privatnim, akademskim i civilnim sektorom, kako bismo kroz razvoj digitalnih servisa, mijenjanje politika i normativnog okvira, kao i unapređenje ICT ambijenta uticali na sveobuhvatni ekonomsko-društveni razvoj.
ANALITIKA: Kakvo je stanje u crnogorskom ICT sektoru i kako planirate da stimulišete njegov razvoj?
SRZENTIĆ: Prepoznajemo veliki potencijal i entuzijazam u crnogorskom ICT sektoru i zahvalni smo za podršku koju smo dobili i iskreno vjerujemo da samo ako udružimo snage sa privatnim, civilnim i akademskim sektorom možemo da postignemo neophodni nivo digitalne transformacije. ICT sektor treba da bude uključen u tehnološko rješavanje ključnih problema javne uprave.
Takođe, samo ako primjenimo prakse privatne industrije u identifikaciji i adresiranju problema i dizajniranju pravih rješenja, možemo biti uspješni. Ono što raduje, a što uočavamo da postoji u ICT sektoru, ali i uopšteno u privredi, je društvena odgovornost u transferu znanja i najboljih praksi ka javnoj upravi. Prepoznali smo, svakako, važnost te saradnje, pa intenzivno radimo na uspostavljanju nove digitalne platforme Montenegro Digital, koja će biti usmjerena ka cjelokupnoj zajednici, privatnom, akademskom i civilnom sektoru i omogućiti bolju razmjenu informacija i znanja, digitalnih standarda i praksi, smjernica i izvornog koda za razvoj i integraciju digitalnih servisa, koji su u potpunosti platforme otvorenog koda.
Već smo u okviru započetih projekata angažovali volontere, studente, a podršku su nam pružile i najveće kompanije iz Crne Gore ustupanjem svojih eksperata i njihovih ekspertiza u oblasti produkt menadžementa, marketinga i IT razvoja i to pro bono. Putem ove platforme želimo da privučemo i uključimo još više eksperata koji će nam pomoći u digitalnom razvoju, a uskoro će biti objavljeni i javni pozivi za pomenute programe saradnje.
ANALITIKA: Uspostavljena je Kancelarija za inovacije i digitalne servise, u okviru koje se radi na razvijanju rješenja i servisa. Neka su već pokrenuta, a koje biste izdvojili od planiranih inovacija?
SRZENTIĆ: U Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, po ugledu na razvijenije države, uspostavili smo novu organizaciju koja treba da bude u funkciji promjene poslovne kulture, reforme javne uprave i digitalizacije. Direktorate u okviru ministarstva smo organizovali na način da svi imaju zajednički cilj, a to su inkluzivnost, otvorenost, inovativna rješenja, digitalizacija procesa i servisa, kao i politike u službi građanki, građana i privrede. Stateško planiranje i sprovođenje kvalitativnih i kvantitavnih istraživanja potrebna su nam osnova za dalji razvoj politika i inovativnih proizvoda i usluga.
Digitalne standarde, uz poštovanje agilnih principa i dizajna usmjerenog na građane, smo već primijenili unekoliko inicijativa, a jedna od njih je izrada web sajta www.covidodgovor.me, gdje smo zajedno sa kolegama iz drugih ministarstava, javnih institucija i privatnog sektora razvili platformu, koja je zasnovana upravo na potrebama građana i koja u svakom trenutku treba da pruži pravovremene i tačne informacije u vezi sa koronavirusom, pospješi imunizaciju građana, informiše i edukuje građane u vezi sa vakcinacijom u borbi protiv COVID-19 infekcije.
U narednim sedmicama biće lansirana web platforma ObavijestiMe koja će doprinijeti boljoj i efikasnijoj komunikaciji javnih institucija sa građanima. SMS porukom ili e-mailom, građani će biti obaviješteni o brojnim servisnim informacijama, javnim pozivima i konkursima, statusima transakcija, dokumenata ili prijava koje su podnijeli u organima državne uprave ili lokalnim samoupravama. Ovo je jedna od platformi otvorenog koda na kojoj smo radili, a koja je, takođe razvijena i nekoliko godina se uspješno koristi u Velikoj Britaniji, Kanadi i Australiji. Veliku pomoć i podršku u okviru projekta smo dobili od crnogorskih telekomunikacionih kompanija Mtel, Telekom i Telenor koje su još jednom pokazale veliku društvenu odgovornost, spremnost da brzo reaguju i da samo udruženim snagama možemo ubrzati digitalni razvoj.
ANALITIKA: Najavili ste i punu digitalnu transformaciju, uz širenje paleta usluga portala eUprave, digitalnu interakciju bez papira zasnovanu na korišćenju eID-a, dodatne digitalne servise u zdravstvu, proširenje paleta usluga portala e-Uprave i uvođenje novih sistema plaćanja za finansijske transakacije sa inostranstvom. Kad bi građani i privreda mogli početi da koriste ove benefite?
SRZENTIĆ: Digitalna transformacija i razvoj digitalnog društva su jedan od strateških prioriteta ove Vlade, a sam proces digitalnog razvoja iziskuje sinergiju i zajedničke aktivnosti državnih institucija i privatnog sektora kao važnog partnera i korisnika u procesu digitalizacije. Pomenuli smo već neke od proizvoda koji su ili lansirani ili će biti dostupni u narednom periodu, a dodatno bismo se osvrnuli na portal e-Firma, na kojem je omogućena online registracija privrednih društava, a postojećim firmama omogućeno je da online podnose i dobijaju zahtjeve za potvrde u CRPS-u i Upravi javnih prihoda.
Radimo na razvoju web platforme IskorisTIprilike koja će biti interna poslovna mreža za državne službenike. Veliki broj službenika unutar sistema javne uprave biće u prilici da pronađe karijerne prilike koje će doprinijeti razvoju njihovih vještina, a istovremeno usavršavanju znanja.
Javna upava u Crnoj Gori ima kvalitetne platforme i informacione sisteme, ali razvoj novih elektronskih usluga, baziran na zaokruženom normativnom okviru, a koji će iskoristiti mogućnost elektronskog plaćanja i novih mehanizama za elektronsku identifikaciju, treba da bude u prvom planu. Takođe, razvoj novog sajta Vlade i ministarstava, novog portala e-Uprave, sa novim unaprijeđenim eUslugama koje su potpuno digitalizovane, treba da proširi paletu onoga što građani mogu uraditi preko interneta.
ANALITIKA: Kako planirate da nastavite aktivnosti koje su definisane i realizovane Planom optimizacije javne uprave 2018-2020?
SRZENTIĆ: Smanjenje troškova u oblasti javne potrošnje, sa akcentom na smanjenje budžetskih izdataka za funkcionisanje uprave, jedan je od izazova nove Vlade. Optimizacija javne uprave biće u fokusu daljih reformskih aktivnosti, a polaznu osnovu za buduće pravce djelovanja predstavljaće Izvještaj o sprovođenju Plana optimizacije javne uprave za 2020. godinu koji će sadržati analizu efekata Plana za čitav period sprovođenja (2018-2020).
Pomenuti nalazi i ocjena stanja biće javni, kako bi buduće strateške pravce u ovoj oblasti i konkretne aktivnosti po pitanju racionalizacije planirali uz učešće svih zainteresovanih strana.
Takođe, u toku je izrada Strategije reforme javne uprave i u konsultacijama sa svim akterima ovog procesa, kao i svim relevantnim međunarodnim partnerima, razmotrićemo buduće pravce djelovanja koji će za cilj imati pronalaženje načina da se kroz implementaciju postojećih zakonskih rješenja, bolji nadzor, efikasniji proces rada, obuku zaposlenih utiče na efikasnost u radu javne administracije što i jeste bit svakog procesa optimizacije.