Od svog osnivanja, CoMoCoSEE je svjedočanstvo moći kulture da ujedini zajednice i odgovori na zajedničke izazove, kroz brojne inicijative, deklaracije i okvire saradnje, CoMoCoSEE je pojačao glas Jugoistočne Evrope na globalnoj sceni—zalažući se za očuvanje kulturne baštine, razvoj kreativnosti i integraciju kulture u javne politike.
To je poručeno na sastanku Savjeta ministara kulture Jugoistočne Evrope (CoMoCoSEE), kojim predsjedava Crna Gora, a koji se pod temom "Kultura i umjetnost za održivi razvoj“, održao u Herceg Novom. Sastanak Savjeta okupio je ministre kulture i druge predstavnike zemalja članica, posmatrače i predstavnike međunarodnih organizacija.
Ministarka kulture i medija Crne Gore, dr Tamara Vujović i predsjedavajuća Savjetom ministara kulture zemalja Jugoistočne Evrope otvorila je događaj riječima:
"Danas se okupljamo kako bismo oživjeli dijalog među liderima u oblasti kulture —dijalog koji je bio u zastoju od 2021. godine. Savjet ministara kulture Jugoistočne Evrope (CoMoCoSEE) igra ključnu ulogu u promovisanju regionalne saradnje, jačanju kulturnih veza i predstavljanju vibrantnog kulturnog identiteta ovog regiona svijetu."
"Ovogodišnja inicijativa, pod temom „Kultura i umjetnost za održivi razvoj“, odražava zajedničku viziju integrisanja kulturnog i umjetničkog obrazovanja u šire društvene i obrazovne okvire. Postavljanjem kulture u srce naših obrazovnih sistema osiguravamo njeno očuvanje i razvoj, omogućavajući joj da odgovori na savremene društvene izazove," dodala je Vujović.
U zaključku svog uvodnog obraćanja predsjedavajuća CoMoCoSEE navela je da ovo okupljanje nema za cilj rješavanje trenutnih izazova ili slavljenje prošlih dostignuća. Riječ je o viziji budućnosti u kojoj kultura stoji kao temelj mira, razvoja i prosperiteta. "Iskoristimo ovu priliku da ponovo potvrdimo našu zajedničku posvećenost ovim idealima, pretvarajući ih u akcije koje će odjekivati generacijama koje dolaze," navela je ona.
Vujović je naglasila važnost kolektivne vizije članica CoMoCoSEE ističući:" U svom temelju, CoMoCoSEE odražava kolektivnu viziju svojih članica—ne samo da slavi raznovrsnost naših kulturnih pejzaža, već i da je iskoristi kao pokretača društvenog jedinstva, ekonomskog razvoja i izgradnje mira. Njegova povezanost sa globalnim organizacijama poput UNESCO-a, Savjeta Evrope i Evropske unije osigurava da naš region nastavi da daje značajan doprinos oblikovanju međunarodne kulturne politike."
Za ministarku Vujović uticaj CoMoCoSEE-a nadilazi kreiranje politika." U svijetu sve više definisanom neizvjesnošću—bilo da je riječ o sukobima, ekonomskoj nestabilnosti ili ekološkim krizama—naša zajednička posvećenost kulturi kao ujedinjujućoj sili važnija je nego ikad."
Ministarka Vujović je posebno naglasila da "Na 33. godišnjicu stravičnog razaranja UNESCO-ovog zaštićenog grada Dubrovnika 1991. godine, želim govoriti o gradu bogatog kulturnog i istorijskog nasljeđa, koji je, nažalost, pretrpio značajnu štetu tokom nedavnih ratova. Bombardovanje Dubrovnika predstavlja tragično poglavlje njegove istorije, ali je važno naglasiti da se takvi događaji nikada ne smiju ponoviti. Ova tragedija treba da nas podsjeti koliko je važno zaštititi kulturne spomenike i nasljeđe koje su gradovi sticali kroz vijekove."
Vujović je podsjetila da u Narodnom muzeju Crne Gore postoji fotografija zapaljenog Dubrovnika sa sljedećim tekstom: "1. oktobra 1991. godine nekoliko hiljada pripadnika regularnih trupa JNA sa teritorije Crne Gore je otpočelo agresiju na Dubrovnik i njegovu okolinu. Napad na doskorašnje sunarodnike i grad pod zaštitom UNESO-a podgrijavan je oštrom manipulacijom javnih medija. Ovaj besmisleni rat predstavlja jednu od najcrnjih strana crnogorske istorije".
U obraćanju tokom ministarskog sastanka, ministarka Vujović je istakla: „Ovdje smo da zaštitimo i očuvamo ne samo kulturno nasljeđe naših zemalja, već i da kroz kulturnu razmjenu prevaziđemo granice. Ova razmjena obogaćuje naš kolektivni identitet, slavi raznolikost i njeguje međusobno razumijevanje. Naše zajedničko nasljeđe je blago koje pripada svima i povezuje nas iznad geografskih i političkih podjela."
Podsjetila je na UNESCO okvire i inicijative – od Lisabonske konferencije 2006. i Seulske agende 2010. do nedavnog Mondiacult-a 2022. i Okvira iz Abu Dabija – te dodala da kao nastavak diskusija pokrenutih u Abu Dabiju, želimo se fokusirati na transformativnu ulogu umjetnosti i kulture u obrazovanju kao osnovu za održiva, inkluzivna i pravedna društva. "U Crnoj Gori usvajamo ove principe kroz razvoj programa koji povezuju kulturu i obrazovanje", navela je, te istakla da će planirani Nacionalni program umjetničkog obrazovanja povezati institucije kulture sa školama, osiguravajući da djeca i mladi imaju pristup kulturnim sadržajima koji obogaćuju njihovo razumijevanje istorije, nasljeđa i umjetnosti. Ministarka je predstavila i obrazovne programe u oblasti kulture koji se u Crnoj Gori već realizuju i saradnji sa institucijama kulture, te dodala i da je Ministarstvo kulture i medija finansijer interdisciplinarnog programa na Univerzitetu Crne Gore koji obučava buduće profesionalce u oblasti konzervacije i restauracije.
"Takođe ulažemo u mlade talente, pružajući im mogućnosti za obrazovanje u zemlji i inostranstvu, te podržavamo njihov profesionalni razvoj po povratku. Ovo nije samo odgovor na odliv mozgova koji pogađa naš region, već i posvećenost izgradnji budućnosti u kojoj je kultura temelj nacionalnog i regionalnog identiteta. Ipak, obrazovanje samo po sebi nije dovoljno. Jednako je važno jačati svijest među profesionalcima u kturi o važnosti prenošenja njihovog znanja mlađim generacijama, " rekla je Vujović.
Na sastanku su, između ostalih govorili i Najden Todorov ministar kulture Republike Bugarske, Sergiu Prodan, ministar kulture Republike Moldavije Zoran Ljutkov, ministar kulture Republike Sjeverne Makedonije, koji su predstavili primjere pozitivne prakse u svojim zemljama i modele za unapređenje saradnje u regionu, kako bi kultura i obrazovanje u oblasti kulture doprinijeli održivom razvoju. Prisutnima se obratila i Magdalena Landri, direktorica UNESCO regionalne kancelarije u Veneciji.
Ambasador Republike Hrvatske, Veselko Grubišić, u ime ministarke kulture i medija Republike Hrvatske, osvrnuo se na bogatu istoriju regiona i ukazao na važnost zaštite kulturne baštine: "Na današnji dan obilježavamo 33. godišnjicu razaranja UNESCO-ovog zaštićenog Dubrovnika. Ova tragedija treba da nas podsjeti na našu obavezu da zaštitimo nasljeđe ne samo svojih zemalja, već i čitave globalne zajednice,“ rekao je ambasador.
Ističući značaj saradnje, ambasador je dodao da bi u vremenima mira, naš najveći neuspjeh bio nedjelovanjete da regionalna i međunarodna saradnja nije samo opcija—ona je odgovornost. Platforme poput CoMoCoSEE-a predstavljaju ovu odgovornost, pružajući mogućnosti za izgradnju mostova, jačanje saradnje i osiguranje da naše zajedničko nasljeđe cvjeta. Ovi forumi nisu samo riječi; oni su poziv na akciju, na pretvaranje zajedničkih vrijednosti u značajne, trajne promjene. Govoreći o značaju kulture za buduće generacije, ambasador Hrvatske izjavio je: „Kultura je ključna u izgradnji održivih društava. Ulaganjem u obrazovanje i promociju kulturnih vrijednosti, osiguravamo da buduće generacije ne samo naslijede bogatstvo naše istorije već i da ga razvijaju na način koji jača društvenu koheziju i mir.“
Sastanak je rezultirao usvajanjem Hercegnovske deklaracije - "Kultura i umjetnost za održivi razvoj, koja je naglasila ključnu ulogu kulture i umjetničkog obrazovanja u podsticanju inkluzivnih i pravednih društava, jačanju međusobnog razumijevanja i promovisanju poštovanja prema kulturnoj raznolikosti, u skladu sa Agendom za održivi razvoj 2030 Ujedinjenih nacija.
Na kraju sastanka predsjedavanje Savjetom ministara kulture Jugoistočne Evrope ministarka Vujović predala je ministru kulture Republike Sjeverne Makedonije Ljutkovu.
CoMoCoSEE predstavlja najznačajniju regionalnu platfromu u oblasti kulture, koja služi razmjeni iskustava, uspostavljanju novih, zajedničkih modela saradnje i usaglašavanju prioriteta kulturnih politika. Ovaj regionalni savjet danas okuplja 12 država, punopravnih članica, dvije države članice u svojstvu posmatrača, kao i tri međuarodne organizacije takođe u svojstvu posmatrača.