Druga radionica u okviru nastavka aktivnosti na pronalaženju rješenja za eroziju na Adi Bojani, a u organizaciji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, održana je uz učešće eksperata iz Italije Roberta Montanarija i Kristijana Marazmija. Za ovu priliku, uz podršku projekta „Podrška pripremi projekata iz sektora životne sredine i klimatskih promjena u Crnoj Gori“, koji se finansira iz sredstava EU, obezbijeđeno je i učešće čuvenog eksperta za pitanja obalne erozije, Enca Prancinija.
Zaključeno je da se problem erozije na Adi Bojani definiše kao adaptacija na klimatske promjene, te da je zbog izuzetne prirodne vrijednosti ovog područja potrebno definisati sveobuhvatni ekološki pristup, u skladu s prirodom i standardima zaštite životne sredine, prilikom donošenja odluke o ovom pitanju. Ovu odluku je potrebno donijeti na nivou Vlade u što kraćem roku, imajući u vidu faktor vremena kojeg nema puno.
Konstatovano je da je teško odrediti tačan pravac kretanja pijeska zbog malog broja podataka o procesima na ovom području, na što ukazuju različite pretpostavke prof. Petkovića u Studiji očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani s predlogom rješenja (januar 2021. godine) i Izvještaj italijanskih eksperata, te da je promjenljivost uslovljena sezonom i vjetrom. Takođe je rečeno da je taj naučni podatak i manje bitan u odnosu na nesporne okolnosti da se nivo mora podiže dok se tlo spušta, kao i da je nesporan nedostatak sedimenta na ovom području čiji dizbalans dovodi, između ostalog, do dramatičnih promjena ovog područja. Stoga je neophodno raditi na prikupljanju podataka – monitoringu i studijama i analizama procesa (transpost sedimenta duž obale, hidrodinamički model...) u saradnji na visokom nivou sa susjednom Albanijom, .
Kada je u pitanju efekat postojećeg napera, konstatovano je da je imao ulogu u zadržavanju plaže ispred turističkog kompleksa na Adi, ali da je doprinio i eroziji drugih djelova Ade i Velike plaže, kao što je uglavnom slučaj sa čvrstim strukturama postavljenim u moru. I pored brojnih primjera takvih struktura širom svijeta i Mediterana, italijanski stručnjaci takve strukture ne preporučuju zbog njihovih kratkoročnih i ograničienih benefita i brojnih nuspojava.
Kada su u pitanju srednjoročne mjere, po mišljenju italijanskih stručnjaka, one treba da obuhvataju redizajn turističkog kompleksa na Adi u skladu s prirodnim okruženjem i uz postepeno obezbjeđivanje obalnog odmaka, čime bi se ostavio prostor za zaštitu turističkog resursa, ali i za primjenu efikasnijih rješenja za eroziju na Adi, kao što su obezbjeđivanje novih izvora sedimenta i bolja odbrana od dejstva talasa i rijeke. Ovaj korak treba da bude praćen obnovom dina i njihovim povezivanjem s postojećom, prirodnom dinom na jugu Ade.
Dugoročne mjere obuhvataju ponovno uspostavljanje transporta sedimenta sistema rijeka Drim i Bojane, kojima bi prethodile studije koje bi najbolje bilo sprovesti na prekograničnom nivou, zajedno s Albanijom, koje treba da pokažu da li se može revitalizovati transport sedimenta ka Adi.
U svom izvještaju koji su predstavili na radionici, italijanski stručnjaci predlažu pristup usklađen s prirodnim karakterom ovog područja, koji podrazumijeva aktivnosti na prihrani i smanjenju gubitka pijeska na ovom području. Kao prve naredne aktivnosti istaknuto je da je u okviru pripreme plaže na Adi Bojani za predstojeću turističku sezonu postojeće vještačke dine potrebno u periodu sredina-kraj maja djelimično „prostrijeti prema moru“ kako bi se plaža prihranila odnosno stvorio novi profil plaže, ostavljajući prostor za izgradnju novih dina nakon turistićke sezone. Po potrebi, plažu je moguće dodatno prihraniti s deponije pijeska na ušću. Dalje je postojeći naper potrebno postepeno pažljivo odstraniti, kako se plaža ne bi destabilizovala, odstranjujući vidjljive vreće odnosno one koje nisu pokrivene pijeskom, dok je pijesak iz vreća potrebno rasuti kako bi se iskoristio za plažu.
Značajno je napomenuti da je projekat kratkoročnih mjera izgradnje vještačkih dina koji je sproveden u novembru 2021. godine u saradnji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i JP Morsko dobro dao rezultate i zaštitio objekte Ulcinjske rivijere od nevremena proteklog zimskog perioda.
Na sastanku su pored predstavnika Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma učestvovali predstavnici Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Uprave za vode, JP preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Agencije za zaštitu životne sredine, Geološkog zavoda, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, HTP Ulcinjska Rivijera, NVO sektora: Zeleni korak, NVO Dr Marin Šnajder Jakob (MSJA), Kancelarije za održivi razvoj i IPA projektnog tima „Podrška pripremi projekata iz sektora životne sredine i klimatskih promjena u Crnoj Gori“.