Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodni saziv Vlade Crne Gore.
Arhiva

Nevidljivi svijet prirodnih čistača - Boris Jabučanin


S povećanjem broja ljudi na našoj Planeti, rapidno raste i potreba za sve većom količinom hrane. Oko 90% (prirodnih) namirnica koje konzumiramo potiče iz, ili od, zemlje. Pored toga, zemlja je posredno zaslužna što imamo namještaj, odjeću, obuću, papir... Ako tome dodamo permanentno zagađenje koje uništava cjelokupne ekosisteme u zemljištu, jasno je da je to resurs kojem je potreban oporavak. 

Isto kao što naši pametni telefoni koriste baterije koje je potrebno često puniti, automobili trebaju gorivo da bi nam služili, tako je i zemlji potrebna revitalizacija da bi zadržala plodnost. U prirodi se taj proces odvija po pravilu – sve što potiče iz zemlje, trebalo bi joj biti vraćeno. Poznato je da šumski ekosistemi funkcionišu u savršenom prirodnom skladu, gdje se organska materija nakon završenog životnog ciklusa razgrađuje i postaje „hrana“ za zemljišne mikroorganizme koji zatvaraju krug. I tako stalno, iz godine u godinu...   

Analizirajući taj „nevidljivi svijet prirodnih čistača“, japanski naučnici su došli do saznanja da određene grupe mikroorganizama rade u savršenoj sinergiji, razvijajući snagu koja može razgraditi gotovo sve vrste organskog otpada. Taj prirodni proces nazvan je BOKASHI što na japanskom jeziku znači – ispravno fermentisana organska materija. 

Proces fermentacije od davnina je poznat i ljudima sa ovih naših prostora. Tadašnji stočari migrirajući u potrazi za novim pašnjacima, na leđima konja su čuvali namirnice, a između ostalih i mlijeko. Sasvim slučajno su otkrili - da se pod dejstvom toplote razvijaju određeni prirodni procesi koji dovode do njegovog kiseljenja. A, kao što je poznato, takvo ukiseljeno mlijeko je i danas blagodet za organizam, zbog prisustva brojnih korisnih mikroorganizama, u prvom redu probiotskih bakterija. 

Analogno tome, fermentacija organskog otpada za zemljište znači regeneraciju i spas. Ako imamo u vidu da je oko 50% ukupnog otpada organskog porijekla, jasno je koliko je korisno da se taj otpad, ne samo smanji, već ponovo iskoristi. A može se iskoristi kao vrhunsko đubrivo (prihrana) za biljke, kako za poljoprivredne proizvođače, tako i za javne (parkovske) površine... Ili, na primjer, tako fementisana organska materija (Bokashi) može biti dobar prirodni „pokrivač“ za deponije, opožarena područja i sl. 

Još jedan „gorući“ problem današnje civilizacije – emisija CO2 i drugih opasnih gasova, može biti riješen ovakvim tretmanom organskog otpada. Naime, naučno je dokazano da osim emisije, problem predstavlja i nedovoljna apsorpcija pomenutih gasova, jer zemlja zbog sve veće devastacije nije u mogućnosti da „prihvati“ i prečisti tolike količine izduvnih gasova. A Bokashi kompost umnogome može poboljšati apsorpciju i neutralizaciju ovih i drugih štetnih materija. 

Poznata je činjenica da su ljudi jedina živa bića na Zemlji koja proizvode otpad. Samim tim, kao vraćanje „duga“ prirodi, trebali bismo da, makar onaj dio koji je organskog porijekla, nastojimo da smanjimo tj. ponovo iskoristimo, kako bismo održali prirodni ciklus važan za buduće generacije.