Državni sekretar za ekologiju Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, prof. dr Danilo Mrdak prisustvovao je Okruglom stolu ,,Budućnost Termoelektrane Pljevlja, izazovi na putu dekarbonizacije energetskog sektora’’ koji je organizovao NVO “Eko tim”. Na Okruglom stolu su učestvovale i predstavnice Direkcije za klimatske promjene Ministarstva, Danijela Čabarkapa i Jelena Ban. Ispred Ministarstva kapitalnih investicija, Okruglom stolu prisustvovao je vršilac dužnosti generalnog direktora Vladimir Durutović, kao i Nebojša Jablan, ekspert u oblasti energetike. Ispred Agencije za zaštitu prirode i životne sredine učestvovala je ekološka inspektorka Vesna Zarubica, dok je NVO “Eko tim” predstavljala Dijana Milev Čavor.
Suočeni sa izazovom daljeg rada TE Pljevlja nakon potrpšenih 20 000 sati, Okrugli sto je bila idealna prilika za diskusiju o budućnosti rada TE Pljevlja i realizaciji projekta ekološke rekonstrukcije, kroz prizmu budućeg energetskog razvoja Crne Gore.
Uvodnim obraćanjem državni sekretar prof. dr Danilo Mrdak ukazao je na veliku važnost promovisanja energetske tranzicije, uz podršku velikog broja međunarodnih donatora uključujući nacionalne vlade, neprofitne i međunarodne organizacije u cilju smanjenja energetske zavisnosti Crne Gore.
Ministarstvo ekologije, prstornog planiranja i urbanizma, zajedno sa Ministarstvom kapitalnih investicija nastavlja da radi na realizaciji Nacionalnih planova za energetiku i klimatske promjene (NECPs), čiji nacrt se bliži finalizaciji, a koji će omogućiti implementaciju neophodnih mjera, kako bi se ispunili strateški ciljevi do 2030. godine.
“Tekući proces izrade Nacionalnih planova za energetiku i klimatske promjene NECPs definisaće ciljeve i mjere u sektoru energetike do 2030. godine, uz određivanje interakcija između različitih dimenzija (doprinos obnovljivim izvorima, energetskoj efikasnosti i smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte).”, izjavio je Mrdak.
Revizijom Nacionalnog utvrđenog doprinosa NDC, Crna Gora kao novu ciljnu vrijednost postavlja smanjenje emisije gasova od 35% do 2030. godine, a u odnosu na 1990. godinu, odnosno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 2117 kilotona do 2030. godine.
Zaključeno je da bi daljim unaprjeđenjem ciljni nivo mogao biti povećan na 39%.
“Izvjesnost u ovom pravcu, paralelno sa daljim napretkom ka Evropskim integracijama, stvoriće prostor da do 2025. godine dalje revidiramo nacionalne ciljne vrijednosti, kao i uspostavljanje niskokarbonske privrede do 2050. godine.”, izjavio je državni sekretar Mrdak.