Juče je u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta održan okrugli sto posvećen predstavljanju Nacrta Strategije za digitalizaciju obrazovnog sistema za period od 2022-2027. godine, koji je izrađen uz podršku UNICEF-a. Načelnica odjeljenja za informaciono – komunikacione tehnologije, statistiku i digitalizaciju, ujedno i predsjednica Radne grupe koja je radila na izradi ovog dokumenta, Marina Matijević, prezentovala je sam Nacrt Strategije, dok su ostali učenici, među kojima su bili predstavnici Privredne komore, Ministarstva finansija i socijalnog staranja, Ministarstva javne uprave, Digitalnog društva i medija, Logate instituta i kompanije COMTRADE, pozvani da izlože stručna mišljenja, sugestije i predloge.
Marina Matijević je na samom početku istakla da se radi o veoma kompleksnom dokumentu koji će biti praćen kroz tri dvogodišnja akciona plana i obuhvatiće obrazovni sistem od predškolskog, zaključno sa srednjim obrazovanjem.
„Na osnovu brojnih istraživanja, u Strategiji smo forimirali tri glavna strateška cilja, a to su: unapređenje informacionog sistema obrazovanja, jer u prethodnih nekoliko godina informacioni sistem u obrazovanju je postao je postao svojevrsna elektronaska evidencija – MEIS, i u tom pogledu imamo namjeru da digitalizujemo sve usluge koje se nude u obrazovnom sistemu za građane i ustanove, kao i procese koji se odvijaju između resora. Drugi strateški cilj – razvoj i unapređenje digitalnog ekosistema odnosi se na obezbjeđivanje odgovarajuće opreme, nivoa znanja, interneta kako bi se elektronske evidencije i usluge vodile na adekvatan način, a za to nam je potreban razvoj i unapređenje digitalnih vještina i kompetencija, kao treći strateški cilj ove Strategije”, navela je Matijević.
U nastavku prezentacije, Matijević je detaljnije uputila prisutne o prepoznatim i važnim segmentima, za svaki od ovih ciljeva. Što se tiče prvog strateškog cilja, objasnila je da je pored unapređenja pravne regulative i hardverskih komponenti, planirano unapređenje softverske infrastrukture, te kreiranje novih modula aplikacije koje bi bile jako korisne u vođenju evidencija kao što su: evidencija petog nivoa obrazovanja, evidencija podataka o radu auto škola, evidencija vandrednih učenika i evidencija stručnog usavršavanja nastavnika i njihovih aktivnosti.Takođe, u okviru ovog cilja, planirano je unapređenje obrade, korišćenja, tačnosti i pouzdanosti podataka (savjetovanje direktora i pomoćnika direktora, savjetovanje ICT koordinatora, savjetovanje zaposlenih u stručnim službama, savjetovanje odjeljenskih starješina, savjetovanje nastavnika, promocija sistema) . Treća cjelina ovog strateškog cilja, prema njenim riječima, odnosi se na uspostavljanje interoperabilnosti i razvoj elektronskih usluga, što bi omogućilo utvrđivanje identiteta djece koja se ne školuju ( imajući u vidu da je osnovno obrazovanje zakonski obavezno), studiju praćenja svršenih srednjoškolaca i vanrednih učenika, objedinjavanje podataka o nasilju, prevenciju od epidemije (s obzirom da je u obrazovnom sistemu najveći procenat stanovništva), kao i studiju praćenja napuštanja školovanja.
Drugi strateški cilj Strategije odnosi se na stvaranje digitalnog ekosistema u školama, odnosno ispunjavanje uslova koji su nepohodni za razvoj digitalizacije. Ono što je takođe prepoznato je formiranje Komisije na nivou Ministarstva koja će se baviti digitalizacijom, primjenom i analizom ove Strategije, koju bi činili predstavnici različitih institucija kao što su Zavod za školstvo, Centar za stručno obrazovanje, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Univerzitet Crne Gore i mnogi drugi. Matijević je navela da sprovođenje ovog cilja podrazumijeva i izmjenu nastavnih programa i predmeta, analizu kadra koji predaje IT predmete, realizaciju istraživanja u OV ustanovama i analizu postojećeg stanja digitalnih kompetencija nastavnika.
„Ono na čemu se mora raditi je uspostavljanje odgovarajuće infrastrukture u školama, dakle opremanje računarskih učionica, kabineta, kancelarija i biblioteka. Opremanje biblioteka računarskom opremom značajno je naročito za djecu koja nemaju materijalnih uslova da koriste tehnologiju u svojim domovima, a koja će na ovaj način u školi moći da rješavaju domaće zadatke i projekte. Startegija ostavlja prostor i za moguće ustupanje računarske opreme, pod posebnim uslovima i pravilima, djeci iz materijalno ugroženih porodica. Cilj je, takođe, sprovođenje lokalne računarske mreže, kako bi internet ili neki drugi resursi došli do svake učionice, naročito do udaljenih područnih jedinica sa malim brojem đaka”, saopštila je načelnica odjeljenja za informaciono – komunikacione tehnologije, statistiku i digitalizaciju, dodajući da je sastavni dio ove Strategije razvoj digitalnih obrazovnih sadržaja koji će podrazumijevati kako digitalne udžbenike, tako i sadržaje nezavisne od udžbenika kao što su STEM, umjetnost, eLektira, ali i digitalne sadržaje za talentovanu djecu, djecu sa posebnim obrazovnim potrebama i materijal na temu sajber bezbjednosti.
„Novina koja ranije nije postojala u obrazovnom sistemu je postavljanje platforme za samostalno učenje na kojoj bi se našli kursevi za djecu, nastavnike i roditelje. Ovdje će se naći i materijali koji su snimljeni tokom realizacije onlajn nastave i na taj način će se stvoriti cijela baza materijala za samostalni rad koja može da bude višestruko korisna za učenike koji vandredno polažu neke predmete i one koji su duže odsutni sa nastave”, naglasila je Matijević
Unapređenje digitalnih vještina i kompetencija predstavlja treći strateški cilj Srategije i odnosi se na podizanje nivoa digitalnih vještina i kompetencija kako zaposlenih, tako i učenika.
„Što se tiče zaposlenih, cilj nam je da svi nastavnici budu elementarno digitalno pismeni, da primjenjuju alate za onlajn saradnju, usvoje znanje na temu bezbjednog korišćenja tehnologije, ali i da stiču digitalne stručne kompetence. To je naročito značajno zbog rada sa djecom koja pokazuju talente iz oblasti informacionih tehnologija, ali i zbog primjene tih kompetenci u radu sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama“, zaključila je Matijević.