Uprkos pandemiji korona virusa koja je pred svaku državu svijeta stavila isti prioritetan zadatak, a to je ozbiljan nadzor, praćenje i liječenje infekcije COVID 19, sve odgovorne zemlje, paralelno sa ovom nezapamćenom epidemijom, bore se protiv “tihih” zdravstvenih prijetnji, a to su nezarazne hronične bolesti. Crna Gora, u tom smislu, privodi kraju Strategiju razvoja zdravstva Crne Gore u okviru kojih je borba protiv hroničnih nezaraznih bolesti visoko na agendi.
To je poručila ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović koja predvodi crnogorsku delegaciju uoči međunarodne konferencije Svjetske zdravstvene organizacije koja se danas i sjutra održava u Moskvi.
Okvir konferencije koju organizuje Regionalna kancelarija SZO za Evropu je Evropski odgovor na prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti s fokusom na digitalna rješenja, a u kontekstu deset godina od usvajanja Moskovske deklaracije.
“Bez obzira na to što postoji veliki broj različitih nezaraznih bolesti koje zahtijevaju posebnu pažnju, izdvajaju se četiri grupe bolesti koje mogu da se spriječe. To su: kardiovaskularne bolesti, hronične respiratorne bolesti, maligne neoplazme i dijabetes. One imaju četiri glavna, zajednička faktora rizika, koji su vezani za ponašanje i na koje je moguće uticati, i to: upotreba duvana, štetna upotreba alkohola, fizička neaktivnost i nezdrava ishrana. Pored ovih, postoje mnogobrojni faktori rizika iz okoline i profesionalnog okruženja koji povećavaju rizik od obolijevanja od neke od nezaraznih bolesti”, objasnila je ministarka zdravlja.
Bez obzira na laičko uvjerenje da hronične nezarazne bolesti pogađaju ljude starije životne dobi, dr Borovinić Bojović upozorava da je to zabluda, uz naglasak na to da je prevencija ključ.
“Isto kao što vakcinacija protiv korona virusa u najvećem broju slučajeva znači da ćete se sačuvati najtežih posljedica, isto tako dosljednjim pridržavanjem zdravim stilovima života možemo da spriječimo 90 odsto oboljenja od dijabetesa tip 2 ili 80 odsto koronarnih oboljenja srca ili oko 70 odsto moždanih udara”, naglasila je ministarka zdravlja u Moskvi.
Mnogo duže nego što svjetski zdravstveni stručnjaci apeluju na građane da se imunizuju protiv novog korona virusa, medicinari mole i savjetuju svakog svog pacijenta da eliminišu loše navike, prvenstveno u odnosu prema hrani, piću i fizičkim aktivnostima.
“Posljedice zanemarivanja ovih tema su dugoročne i ozbiljne - ne samo po konkretnog pojedinca već i po zdravlje čitave nacije. Okretanje glave od nezaraznih hroničnih bolesti direktno utiče na gubitak radno sposobnog dijela populacije, a masovnost i hronicitet nezaraznih bolesti dovode do velikih troškova liječenja, pa je jasno da nezarazne bolesti imaju razarajući uticaj na produktivnost, razvoj i uopšte socio-ekonomsko stanje, kako pojedinaca tako i društva, odnosno države u cjelini. Najvažnije je, međutim, da je moguće spriječiti većinu nezaraznih bolesti i njihovih komplikacija”, kaže ministarka zdravlja.
Uspjeh u prevenciji epidemije nezaraznih bolesti, kako je dodala, pretpostavlja tijesnu intersektorsku saradnju koja prevazilazi sve barijere uključujući i međudržavne granice.
“Tim prije, ovaj skup u Moskvi na visokom nivou, zahvaljujući predanosti Svjetske zdravstvene organizacije, dobija na značaju jer nas podsjeća da, kada je zdravlje u pitanju, ne postoje važne i manje važne teme. Borba na svim frontovima ide ruku pod ruku”, zaključila je ministarka zdravlja.