U Crnoj Gori će biti uspostavljen novi sistem utvrđivanja invalidnosti koji podrazumijeva uspostavljanje jedinstvenog tijela – zavoda za utvrđivanje invaliditeta, kao i jedinstvenu metodologiju utvrđivanja invalidnosti koja će zamijeniti postojeći i prevaziđeni dominantno medicinski model. Na ovaj način osobe sa invaliditetom svoja prava ostvarivaće na pravedniji i jednostavniji način, poručeno je na predstavljanju projekta „Reforma sistema utvrđivanja invaliditeta“.
U Podgorici je danas, konferencijom „Reforma sistema utvrđivanja invaliditeta – Prepoznaj moje mogućnosti“ obilježen početak trogodišnjeg projekta koji, uz finansijsku podršku Evropske unije od milion eura, sprovodi UNDP, u partnerstvu sa organizacijama civilnog društva koje predstavljaju lica sa invaliditetom, nadležnim ministarstvima i državnim institucijama.
Sva prava po osnovu invaliditeta za više od 50.000 građana i njihovih porodica direktno zavise od modela sistema utvrđivanja invalidnosti. Reformom ovog sistema, koja obuhvata šest resora (socijalnu zaštitu, zapošljavanje, penzijsko-invalidsku i boračku zaštitu, obrazovanje i zdravstvo), između ostalog, predviđeno je i ukidanje oko 30 postojećih komisija i osnivanje jedinstvenog tijela za vještačenje invalidnosti na osnovu nove, jedinstvene, nacionalne metodologije za sve resore.
Poznato je da danas osoba koja želi da ostvari prava na osnovu invalidnosti, može proći četiri i više različitih procesa/procedura vještačenja. Sve to je dovelo do niza nejasnoća, između ostalog i situacije da dvije osobe za istu vrstu invalidnosti zavisno od tijela koje ih vještači, mogu imati različite procente oštećenja, a samim tim i obim prava, što je u suprotnosti sa UN Konvencijom.
Tokom diskusije je ukazano da se često invaliditet ne posmatra kao društveni fenomen, već se jedino u obzir uzima invalidnost osobe kao lična karakteristika, ali ne i prepreke koje, u stvari, ograničavaju i otežavaju učešće ljudi sa invaliditetom u društvu, na osnovu jednakosti sa drugima.
Janko Odović, državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, istakao je da je projekat dio ekonomskih reformi Vlade Crne Gore za period 2021-2023, što jasno ukazuje na njegov značaj i posvećenost Vlade Crne Gore pitanju unapređenja prava ljudi sa invaliditetom.
„Svjedoci smo sa koliko se barijera ova lica suočavaju, posebno imajući u vidu da postoji čak 30 komisija za vještačenje invaliditeta, a da na kraju ipak ne postoji jedinstven stav u procjeni stepena invaliditeta. U skladu sa principom „Ništa o nama bez nas“ lica sa invaliditetom i organizacije koje ih zastupaju prepoznati su kao ključni partneri u sprovođenju ove kompleksne reforme i ovim putem pozivam reprezentativne organizacije lica sa invaliditetom da daju maksimalan doprinos u ovom procesu. Organizacije osoba sa invaliditetom će između ostalog, biti nosioci kampanje za promociju reforme sistema, a prije svega promociju novog pristupa utvrđivanju invaliditeta“, poručio je Odović.
Oana Kristina Popa, šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, smatra da se osobe s invaliditetom svakodnevno suočavaju sa velikim brojem izazova.
„Dobijanje podrške od države ne bi trebalo da bude još jedna prepreka u njihovim životima. Zato sistem mora postati bolji, efikasniji, transparentniji i pravičniji. Zbog toga danas pokrećemo ovaj projekat. Predstoji nam puno posla u ovoj oblasti, ali vjerujem da dugogodišnju situaciju segregacije i isključenosti zajedno možemo pretvoriti u pozitivnu viziju života u zajednici koja omogućava jednakost“, poručila je ona.
Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, smatra da ne treba potcijeniti značaj projekta za čitavo crnogorsko društvo, iako je prvenstveno usmjeren na osobe sa invaliditetom.
„. Crnogorsko društvo će ići naprijed samo uz dugoročnu inkluziju osoba sa invaliditetom i stvaranje uslova koji će im omogućiti da svoje vještine i sposobnosti primijene i imaju svoju ulogu u društvenom napretku. Reforma treba da im donese bolje mogućnosti za ostvarivanje prava iz svih aspekata života – od prava na obrazovanje, na pristup zdravstvenoj zaštiti, na bavljenje politikom, sportom, do prava na zaposlenje. Ako udružimo snage sa organizacijama civilnog društva, Vladom, medijima i međunarodnom zajednicom, možemo biti bliži ispunjenju obećanja da niko neće biti izostavljen“, poručila je Gašparikova.
Dragan Tepavčević je, kao socijalni radnik i osoba sa invaliditetom, svjestan koliko je sistem neprilagođen osobama sa invaliditetom.
„Za sve što sam radio u životu morao sam da prođem neku komisiju. Kada sam bio dijete morao sam da prođem komisiju da bih išao školu, pa još jednu da bih prešao u Zavod za školovanje i profesionalnu rehabilitaciju. Da ostvarim druga prava morao sam dva puta proći i socio-ljekarske komisije. Da se zaposlim, ponovo na komisije – Zavoda za zapošljavanje i Fonda PIO. Prošao sam šest komisija koje svaka na svoj način utvrđuju invaliditet za različite stvari, po različitim kriterijumima. Zato me raduje što će sada biti samo jedna komisija za sve resore sa novim modelom vještačenja“, rekao je on.
Tepavčević se nada i da će kompleksna reforma predviđena projektom život osoba sa invaliditetom i njihovih porodica učiniti jednostavnijim. „Volio bih i da kompletno crnogorsko društvo promijeni odnos prema osobama sa invaliditetom. To bi pomoglo i nama da se više angažujemo, da budemo vidljiviji i da se ostvarimo u svom punom potencijalu“, poručio je on.