Organi javne uprave proizvode i sakupljaju veliki broj informacija koje imaju značajan potencijal. Otvoreni podaci su podaci dostupni na internetu, koji se mogu ponovo upotrijebiti u svrhu različitu od one za koju su nastali. Ponovna upotreba podataka podrazumijeva mogućnost preuzimanja, distribucije, prilagođavanja, povezivanja sa drugim podacima, integrisanja u poslovne procese, proizvode i usluge i dr. Njihovim objavljivanjem u otvorenom formatu podaci postaju dostupni širem krugu korisnika. Zbog toga je objavljivanje podataka u formatu koji omogućava ponovnu upotrebu od izuzetnog značaja za transparentnost rada javnog sektora. Oni se objavljuju u mašinski čitljivom formatu koji je moguće računarski obrađivati i analizirati.
Otvoreni format je format dokumenta koji je nezavisan od korišćene softverske platforme i dostupan javnosti bez ograničenja koje bi spriječilo ponovnu upotrebu tih podataka. Pod mašinski čitljivim (machine-readable) formatom podrazumijeva se oblik datoteke koji je struktuiran tako da ga softverska aplikacija može lako identifikovati, prepoznati, preuzeti iz njega podatke i ponovo ih upotrebljavati u različite svrhe.
Donošenjem zakonske regulative stvoreni su uslovi za uspostavljanje nacionalnog portala otvorenih podataka www.data.gov.me. Portal predstavlja mjesto na kome organi javne uprave imaju mogućnost objave podataka u otvorenom formatu, iz svoje nadležnosti, poštujući osnovne principe objavljivanja podataka za ponovnu upotrebu. Ovaj portal predstavlja centralnu tačku za pristup podacima javnog sektora, kao i mjesto interakcije sa korisnicima podataka, poslovnim sektorom, IT i akademskom zajednicom, građanima i drugim zainteresovanim stranama.
Trenutno je na ovom portalu objavljeno 138 setova podataka od strane 20 institucija.
Portal sadrži informacije dostupne za ponovnu upotrebu zajedno sa metapodacima u mašinski čitljivom i otvorenom formatu, u skladu sa otvorenim standardima, na način koji omogućava njihovu lakšu pretragu.
Uspostavljanjem portala otvorenih podataka i objavljivanjem podataka organa javne uprave u otvorenom formatu značajno se doprinosi unapređenju transparentnosti, dostupnosti, kao i efikasnosti u radu Vlade i organa javne uprave.
Vrlo često se ne pravi razlika u značenju pojmova informacija od javnog značaja (javni podaci-Open Gov) i otvorenih podataka (Open Gov Data). Oba pojma vezuje isti cilj, a to je povećanje transparentnosti i odgovornosti u radu nosioca državnih funkcija, kao i poboljšanje dostupnosti i kontrole javne uprave.
U svom širem tumačenju informacije od javnog značaja obuhvataju otvorene podatke u posjedu javnog sektora, jer su ti podaci i nastali u radu i vezi sa radom organa javne vlasti. Međutim, osnovna razlika je mogućnost ponovne upotrebe, ukrštanja i korišćenja otvorenih podataka koji zbog toga uvijek treba da budu dostupni u mašinski čitljivom formatu. Informacija od javnog značaja za primaran cilj ima da omogući javnosti da dođe u posjed službenih dokumenata i podataka, te na taj način informiše i dalje distribuira te informacije, dok otvoreni podaci imaju za cilj korišćenje ovih podataka u različite svrhe, čime na posredan način informiše javnost i utiče na transparentnost.
Otvoreni podaci prvenstveno služe da informacije koje prikupljaju i obrađuju razni organi javne uprave budu transparentni, lako dostupni i ponovo upotrebljeni.
Informacije su neophodne u svakoj vrsti djelovanja, one pokreću društvo i podstiču kreativnost bilo da je to javna uprava, privreda, ekonomija, turizam, kultura, nauka ili neka druga oblast.
Otvaranjem podataka mnogo brže i lakše će se dobiti odgovori na pitanja: Gdje i koliko se troši? Gdje i koliko se zagađuje? Gdje i koliko se proizvodi? Šta i kako se proizvodi? Koliko čega ima i gdje? i sl. Uz mogućnost preuzimanja, distribucije, prilagođavanja i povezivanja sa drugim podacima mogu biti integrisani u poslovne procese, proizvode i usluge, pri čemu stvaraju dodatnu vrijednost. Podstiču inovativnost u kreiranju komercijalnih i nekomercijalnih aplikacija, u službi javnog, privatnog, naučnog i civilnog sektora.
Otvoreni podaci ne sadrže lične podatke ni druge zakonom zaštićene podatke. Ovo znači da princip otvorenosti uključuje i pravo organa javne vlasti da zadrže određene podatke i time opravdaju povjerenje građana koji moraju biti sigurni da je zaštićeno njihovo pravo na privatnost u procesu otvaranja podataka.
Organi javne uprave proizvode i sakupljaju veliki broj informacija koje imaju značajan ekonomski potencijal. Njihovim objavljivanjem u otvorenom formatu one postaju dostupne širem krugu korisnika. Zbog toga je objavljivanje podataka za ponovnu upotrebu od izuzetnog značaja za transparentnost rada javnog sektora. Pored toga, institucije pružaju građanima i privredi mogućnosti da korišćenjem otvorenih podataka stvore novu vrijednost npr. novu aplikaciju, poslovni model, vizuelizaciju, mapu, istraživački projekat itd. Takođe, mogu podstaći na veću aktivnost u društvu i poboljšati ekonomski razvoj.
Mnogo primjera potvrđuje ekonomsku moć otvorenih podataka. Velika Britanija, koja je otvorene podatke prepoznala kao dobar resurs, ima stečenu vrijednost od otvaranja podataka na nivou 0,5% rasta BDP-a godišnje.
Izvještaj Evropskog portala podataka za 2020. godinu o ekonomskoj vrijednosti otvorenih podataka istražuje vrijednost koju stvaraju otvoreni podaci u Evropi. Veličina tržišta otvorenih podataka u Evropi u 2020. procijenjena je na 203 milijarde eura, projekcija za 2021. je oko 224 milijarde, a predviđa se da će u 2025. dosegnuti vrijednost do čak 334,21 milijarde eura.
Ekonomski učinak otvorenih podataka može se, pored njihove tržišne vrijednosti, takođe, izračunati u smislu broja ljudi koji su zaposleni na poslovima zasnovanim na otvorenim podacima.
Optimistična prognoza o rastu broja ovih zaposlenih, najbolje se vidi iz činjenice da u zemljama EU 27 taj broj konstantno raste prema istraživanjima Evropske Centralne banke.
Po tom istraživanju, u 2019. taj je broj iznosio oko 1,08 million, a u 2020. oko 1,1 milion, dok se do 2025. godine predviđa rast do 1,12 miliona zaposlenih.
Pojedine kompanije su svoje poslovanje zasnovale samo na otvorenim podacima. Primjeri su zanimljivi i odnose se na različite vrste usluga koje pružaju. U Beču postoji kompanija koja je razvila aplikaciju sa pregledom događaja u gradu, kao i za prijavljivanje mjesta koja je neophodno popraviti (fixstreet/oštećenja na asfaltu, trotoaru, uličnoj rasvjeti itd.), a razvijena je i aplikacija sa pregledom mjesta za odlaganje različitog otpada.
U Njemačkoj kompanije su razvile aplikacije koje pružaju informacije o najbližim i najjeftinijim benzinskim pumpama, putnoj navigaciji i sl. Danske kompanije su razvile portal koji omogućava uvid u prodaju nekretnina zajedno sa podacima o nekretninama u posjedu javnog sektora, odnosno servis za kalkulaciju energetske efikasnosti koja analizira kako poboljšanje na različite načine omogućava da se energija sačuva, a bazira se na informacijama iz javnog sektora, kao i informacijama koje ostavlja vlasnik nekretnine.