Crnogorske institucije su, tokom proteklog perioda nastavile sa ispunjavanjem obaveza i dostizanjem evropskih standarda u oblastima poljoprivrede, bezbjednosti hrane i ribarstva. Napredak u tim oblastima se odvija u kontinuitetu, ali je potrebno nastaviti sa jačanjem administrativnih kapaciteta, kako u dijelu usklađivanja zakonodavstva, tako i u pogledu primjene pretpristupne podrške EU ruralnom razvoju, ocijenjeno je na četrnaestom sastanku Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo između Crne Gore i Evropske komisije koji je danas održan u online formatu.
Na sastanku je predstavljen napredak u poglavljima 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, 12-Bezbjednost hrane, veterina i fitosanitarni poslovi i 13 – Ribarstvo u periodu od prethodnog sastanka koji je održan 6. oktobra 2020.
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove predstavili su ostvarene rezultate, tekuće aktivnosti kao i planove za naredni period.
Otvarajući sastanak Pododbora, glavna pregovaračica, Zorka Kordić je istakla da je Crna Gora ohrabrena, kako porukama sa prve političke Međuvladine konferencije iz juna 2021, tako i onim koje su juče stigle sa najviših EU adresa na Brdo Samitu, a koje su potvrdile da su vrata Unije otvorena za Crnu Goru. Iznijela je uvjerenje da će naše institucije u narednom periodu intenzivirati napore i reforme na svim poljima s ciljem usvajanja standarda i dostizanja kvaliteta života koji će u konačnom dovesti do članstva u EU.
„Iz perspektive države kandidata čiji je glavni strateški i spoljnopolitički prioritet učlanjenje u EU, zadovoljstvo mi je konstatovati da je, nakon jučerašnjeg Samita EU- Zapadni Balkan, sada svima jasno da je proces evropskih integracija odolio svim preprekama u ovom, za svijet veoma teškom periodu, čime smo još jednom dokazali obostranu posvećenost i iskrene namjere. Sada imamo i konkretne instrumente za to - revidiranu metodologiju pregovora i Ekonomsko-investicijski plan za ZB", kazala je Kordić.
Ona je kazala da je u oblastima koje pokriva ovaj Pododbor, crnogorska administracija predano radila na svim poljima, te da je u okviru pregovaračkog poglavlja 11-Poljoprivreda i ruralni razvoj, nastavljeno sa sprovođenjem svih planiranih aktivnosti, s fokusom na izradu novih strateških dokumenata i daljem jačanju administrativnih kapaciteta za adekvatnu primjenu Zajedničke poljoprivredne i Zajedničke ribarske politike.
Kako je istakla, u dijelu pregovaračkog poglavlja 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, preduzete su brojne aktivnosti u pogledu unapređenja kvaliteta sirovog mlijeka, unapređenja objekata u cilju potpunog usaglašavanja sa zahtjevima EU, te akreditacije poljoprivrednih proizvoda za izvoz u EU.
Kada je riječ o pregovaračkom poglavlju 13 - Ribarstvo, iznijela je očekivanje da će do kraja godine biti ustvrđeni Zakon o strukturnim mjerama, uređenju tržišta i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi i Zakon o organizaciji tržišta u ribarstvu i akvakulturi, koji su dobili pozitivno mišljenje Evropske komisije.
Istakla je aktivnu ulogu Crne Gore u sprovođenju Evropske strategije za Jadransko-jonski region (EUSAIR), koja je u svijetlu primjene Nove metodologije prepoznata kao jedna od mjera rane integracije kroz koje Crna Gora postepeno stiče sposobnost za uspješnije članstvo u EU.
Šefica Jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnoj direkciji za Generalnoj direkciji za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Ketrin Vent, naglasila je da je Pododbor važna prilika za pregled napretka Crne Gore u pregovorima o pristupanju EU u oblasti Poljoprivrede i ruralnog razvoja (poglavlje 11), Bezbjednosti hrane, veterinarstvu i fitosanitarnom nadzoru (Poglavlje 12) i Ribarstvu (Poglavlje 13), za koje će predstojeći godišnji izvještaj Komisije o Crnoj Gori dati daljnje smjernice.
Vent je odala priznanje napornom radu crnogorske administracije u posljednjem periodu. Izrazila je nadu se da će izazovi koji se odnose na promjenu osoblja, proces usklađivanja zakonodavstva i primjenu instrumenta EU za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj (IPARD) biti prevaziđeni u bliskoj budućnosti. „Ovo je od suštinskog značaja kako bi podrška i finansiranje EU nastavilo da omogućava crnogorskim poljoprivrednicima i poljoprivrednim kompanijama da razvijaju svoje poslovanje i ruralna područja, te da sve više učestvuju na tržištu poljoprivrede EU“, istakla je ona.
Sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Milivoje Saičić, je zahvalio Evropskoj komisiji na podršci koju pruža Crnoj Gori na evropskom putu, a koja se ogleda u finansiranju brojnih programa i projekata i pružanju ekspertske podrške s ciljem dostizanja standarda zemalja članica EU, kako u pogledu usklađivanja pravnog okvira, tako i u primjeni propisa u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, ribarstva i bezbjednosti hrane, veterine i fitosanitarnih poslova.
On je istakao da je pandemija korona virusa u 2020. godini prouzrokovala pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) Crne Gore za 15,3 odsto, čime je crnogorska ekonomija izgubila 765 miliona eura.
„Crnogorska ekonomija je najveći gubitak pretrpjela u turizmu koji je glavni generator za plasman poljoprivrednih i ribljih proizvoda, zbog čega je poljoprivrednicima i ribarima bilo izuzetno teško da opstanu, a da ne govorimo koliko je bilo teško ući u nove investicije. Pored otežanog plasmana, svi inputi koji se koriste u proizvodnji su znatno poskupili što je dodatno opteretilo i onako već ranjive poljoprivredne proizvođače. Imajući sve ovo u vidu, prilikom dodnošenja Agrobudžeta za 2021. godinu, kreirali smo mjere na način da olakšamo ostvarivanje prava na sredstva podrške i učinimo ih dostupnijim poljoprivrednim proizvođačima. U tom smislu smo i sredstva opredijeljena iz nacionalnog budžeta povećali za 2,8 miliona eura", kazao je Saičić.
On je poručio da, i pored brojnih izazova na dnevnom nivou, fokus Ministarstva je na poljoprivrednim proizvođačima, na očuvanju njihovog dohotka i očuvanju ruralnih područja.