Crna Gora je posljednjih godina evidentna meta ruskog malignog obrasca ponašanja, a svoju takozvanu meku moć Kremlj projektuje na različite načine, preko crkve, ulaganja u medije, kampanjama dezinformisanja, finansiranjem proruski orjentisanih partija i nevladinih organizacija, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore za politički sistem i unutrašnju politiku Raško Konjević.
„Kako u Crnoj Gori, tako i u zemljama okruženja, Rusija nastoji iskoristiti dugogodišnje, pa i decenijske probleme, a prije svega političku, socijalnu i etničku fragmentaciju kako bi dodatno polarizovala društvo, oslabila povjerenje u institucije, delegitimizovala NATO i EU i samim tim dodatno otvorila prostor za širenje svog uticaja“, kazao je potpredsjednik Konjević otvarajući radionicu „Jačanje demokratske otprosnosti u Crnoj Gori – suočavanje sa obrascem djelovanja Kremlja u Jugoistočnoj Evropi“ koju su organizovale Ambasada Bugarske u Podgorici i Centar za proučavanje demokratije (CSD), evropski institut za javnu politiku sa sjedištem u Sofiji.
Potpredsjednik je ukazao na činjenicu da u ekonomski stabilnim državama, u kojima su vladavina prava i poštovanje ljudskih prava zagarantovani, ima manje prostora za upliv antidemokratskih aktera. Na primjeru mnogih zemalja, u kojima je Moskva imala uticaj, a koje su danas članice EU i NATO, jasno se vidi uzročno posljedična veza između stabilnosti i integracionih procesa.
„Iz tog razloga smatram da je evropska perspektiva jedini pravi i kredibilan podsticaj daljim reformama ne samo u Crnoj Gori već i u ostalim zemljama regiona“, istakao je potrpedsjednik Konjević.
Podsjetio je na obraćanje tadašnjeg predsjednika Evropske komisije iz 2018. godine Žan Klod Junkera koji je rekao da „ukoliko EU ne bude oblikovala Zapadni Balkan, neko drugi će istupiti i umjesto nje to uraditi“. Ukazao je da to imamo upravo danas – zvanična Moskva svojim već dobro poznatim modelom ponašanja i djelovanja, nastoji destabilizovati Zapadni Balkan, odvratiti ga od evropskog puta i zapadnih vrijednosti.
Ipak ratna dešavanja u Ukrajini, izazvana nelegalnom agresijom Rusije, pokazala su da politika proširenja na zemlje ZB nije luksuz, već potreba kao i da integracija zemalja regiona nije ustupak već doprinos stabilnosti Evrope u cjelini, kazao je potpredsjednik Konjević.
On je dodao da jačanje demokratske otpornosti, između ostalog, obuhvata rad na izgradnji kvalitetnog obrazovnog sistema, medijske pismenosti kao nasušne potrebe u vremenu u kojem živimo, zatim izgradnju jakih institucija i povjerenja u iste.
Vjerujem da ćemo, kao i nebrojeno puta u istoriji, imati dovoljno mudrosti da aktuelni politički momentum iskoristimo na pravi način, zaključio je Konjević.