Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodni saziv Vlade Crne Gore.
Arhiva

Premijer Krivokapić učestvovao na događaju održanom povodom zvaničnog predstavljanja kampanje „Blokraj mržnju. Podijeli ljubav!“

Objavljeno: 2021-12-10 08:37:00 Autor: Kabinet predsjednika Vlade Crne Gore

Svaki građanin i građanka može imati ulogu u borbi protiv govora mržnje - kroz korišćenje pozitivnog jezika i uz uzajamno poštovanje. Ovo je bila jedna od glavnih poruka na događaju održanom povodom zvaničnog predstavljanja kampanje „Blokraj mržnju. Podijeli ljubav!“ koji se održao danas u Podgorici.

Zdravko Krivokapić, predsjednik Vlade Crne Gore, obratio se na događaju i istakao da živimo u ambijentu u kome su nam mnoge stvari nametnute, ali da se govor mržnje ne dešava samo u Crnoj Gori, već u svakom kutku planete, negdje manje, a negdje više. 

Zato bi trebalo da je stara izreka „Ne čini ništa što ne bi volio da učine tebi“ zlatno pravilo i mjera našeg života svuda – od porodice, preko škole, do fakulteta pa dalje. I uvijek bi ispred sebe trebalo da imamo tri karakteristike. To su: tolerancija – koju danas nažalost u mnogo čemu nemamo; poštovanje - koje je oduvijek bilo najveća vrijednost u Crnoj Gori i u porodici i izvan nje i naravno razumijevanje. Jedna inicijativa kao što je ova kampanja trebalo bi da nas učini svjesnima trenutka u kome živimo i da koliko-toliko probudi našu potrebu da razumijemo drugog, rekao je premijer Krivokapić. 

Evgenija Jakumopulu, šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, koja je poželjela dobrodošlicu učesnicima koji su se pridružili događaju onlajn i lično. U svom obraćanju je ukazala na veoma praktičnu dimenziju građanskog angažovanja u borbi protiv govora mržnje: „Za borbu protiv govora mržnje potreban je nedvosmislen zakonodavni i institucionalni okvir. Ali pored toga, i što je najvažnije, borba protiv govora mržnje zahtijeva  kolektivni odgovor društva da kaže „ne“ stigmi i predrasudama, da okonča propagandu stereotipa koji utiču na porodice, prijateljstva i na kraju na suštinu društva. Svaki naš korak, ma koliko malo da izgleda, može doprinijeti izgradnji inkluzivnog, bezbjednog i raznolikog društva". 

Tamara Srzentić, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, istakla je da „pored  institucionalnog i regulatornog okvira, borba protiv mržnje zahtijeva promjenu načina razmišljanja ljudi, na nivou cijelog društva. „To znači podizanje svijesti građana i građanki o tome koliko su bitni njihovi pojedinačni stavovi, riječi, gestovi. Smatram da je prihvatanje različitosti prvi korak ka inkluzivnijem društvu bez govora mržnje“, rekla  je ministarka Srzentić.

„Sprovodeći mandat institucije Ombudsmana u Crnoj Gori, dužni smo da ukazujemo na ključne elemente našeg rada koji se ogleda u proaktivnom, promotivnom i preventivnom djelovanju u zaštiti ljudskih prava i sloboda. U takvoj situaciji aktivna uloga Zaštitnika na sprečavanju govora mržnje prirodna je društvena potreba i institucionalna reakcija koja se očekuje, traži i na kojoj se insistira u očuvanju ljudskog dostojanstva i elementarnih prava svih ljudi čije su slobode ugrožene zloupotrebom prava na slobodu izražavanja“, rekao je Siniša Bjeković, ombudsman Crne Gore. „Iscrpna lista razloga zbog kojih se ograničenja slobode izražavanja mogu uvesti jasno upozorava na pojačanu odgovornost svih relevantnih državnih subjekata da ne dozvole da kult nasilja (što govor mržnje jednim dijelom i jeste) prevlada nad kulturom dijaloga, tolerancije i razumijevanja“, zaključio je on.

Ambasadorka Oana Kristina Popa, šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, naglasila je da Evropska unija posvećuje veliku pažnju temi govora mržnje. „Svjedočimo tome da govor mržnje dobija sve više maha, dok se različitosti sve manje poštuju, uključujući tu i pravo na različito mišljenje. Ovo je veoma zabrinjavajući trend, koji je zabilježen i u Crnoj Gori, naročito onlajn. Djeca odrastaju gledajući kako su odrasli bijesni, ljuti i netolerantni. Postoji tek nekoliko uzora koji šire toleranciju i ljubav i previše ostalih koji šire mržnju. Naše različitosti treba da stimulišu ljubav i empatiju, a ne da izazivaju mržnju, i zato je ova kampanja jako bitna i potrebna“, rekla je ona. Ambasadorka Popa je pozvala sve institucije, organizacije civilnog društva, partnere iz privatnog i javnog sektora da se pridruže ovoj kampanji.

Jerun Šokenbruk, direktor Odjeljenja Savjeta Evrope za antidiskriminaciju, podsjetio je na ulogu ove organizacije kao predvodnika borbe protiv govora mržnje na evropskom kontinentu. „Kroz kampanju „Blokraj mržnju. Podijeli ljubav!“ uključili smo hiljade mladih aktivista i aktivistkinja širom Evrope. Ove nedjelje u Strazburu eskperti iz svih država članica  Savjeta Evrope rade na usvajanju evropskih standarda za borbu protiv govora mržnje. Ali ne možemo dobiti bitku protiv govora mržnje bez aktivnog angažmana javnosti. Poštovanje dostojanstva i neotuđivih prava svih članova ljudske zajednice  je odgovornost svih u demokratskom društvu“, rekao je on. 

Kampanja „Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav!” ima za cilj suzbijanje različitih oblika govora mržnje usmjerenih na određene zajednice i pojedince u Crnoj Gori.  Takođe, ima za cilj da informiše društvo, pogotovo mlađu populaciju, putem stranica na društvenim mrežama posvećenim kampanji, kao i kroz javne aktivnosti. U aktivnostima će učestvovati istaknute javne ličnosti, institucije i aktivisti i aktivistkinje, koji će kroz lična svjedočenja i primjere dobrih praksi promovisati različitost i ravnopravnost u Crnoj Gori i regionu.

Ambasadori i ambasadorke kampanje protiv govora mržnje za Crnu Goru su istaknute javne ličnosti, uključujući teniserku Danku Kovinić, atletičarku Mariju Vuković, stonotenisera Filipa Radovića, dobitnika bronzane medalje na Paraolimpijskim igrama, opersku pjevačicu Tamaru Rađenović i glumicu Dubravku Drakić. Pridružili su se ovoj kampanji jer vjeruju da mogu da naprave promjenu na putu ka inkluzivnijem i ravnopravnijem društvu.

Kampanja se sprovodi u okviru projekta „Promocija različitosti i ravnopravnosti u Crnoj Gori“ koji je dio zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“.

Za potpuni sadržaj kliknite ovdje