Povodom podnošenja otpužnog predloga Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu prema Osnovnom sudu u tom gradu kojim se sumnjiči kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC) u vezi sa devastacijaom korita rijeke Tare 2019. godine, a koje se dovodi u vezi sa izgradnjom autoputa na potezu od Podgorice do Kolašina, Ministarstvo kapitalnih investicija, kao pravni sljedbenik Ministarstva saobraćaja i pomorstva, bez namjere da ulazi u pitanja iz domena nadležnosti drugih institucija, ukazuje da se date aktivnosti povodom kojih je podnesen optužni predlog, odvijaju nezavisno od realizacije projekta autoputa Bar-Boljare. Na lokalitetu petlje Mateševo, u sklopu izvođenja radova na samoj petlji i na prilaznim rampama planirani su i radovi na regulaciji rijeke Tare, a sve po odobrenom Glavnom projektu, odnosno na osnovu građevinske dozvole. Stručni nadzor nad izvođenjem radova na ovom lokalitetu, kao i duž cijele trase autoputa vrši imenovani nadzorni organ, francusko-italijanski konzorcijum Ingerop-Geodata, koji kontroliše da li se radovi izvode u skladu sa Glavnim projektom, kao i nizom prateće tehničke dokumentacije kojom je definisana metodologija izvođenja radova. Pored zakonske i ugovorne nadleženosti Nadzornog organa, u kontroli izvođenja radova značajnu ulogu imaju i nadležne inspekcijske službe.
Kada je riječ o često pominjanoj netrasparentnosti, javnost podsjećamo da je Ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Smokovac-Mateševo svojevremeno dostavljan poslanicima Skupštine Crne Gore čime je napravljen presedan u odnosu na dotadašnju praksu i isti je objavljen u Službenom listu Crne Gore broj 54/14, dok se u tehničku dokumentaciju može ostvariti uvid. U prethodnom periodu nadležno Ministarstvo je bilo na raspolaganju i dostavljalo svu dokumentaciju nadležnim organima, uključujući i UNESCO u vezi sa pitanjem zaštite korita rijeke Tare.
Snažno posvećeni očuvanju i unapređenju zaštite životne sredine izražavamo uvjerenje da će se sve aktivnosti na izgradnji autoputa nastaviti sprovoditi odgovorno i u skladu sa primjenjivim propisima, procedurama, standardima i dobrom međunarodnom praksom, postavljajući investicione ciljeve i ciljeve zaštite životne sredine kao komplementarne, a ne suprotstavljene.