Vlada je danas održala 31. sjednicu, kojom je predsjedavao predsjednik dr Dritan Abazović. Na početku sjednice, predsjednik Abazović je obavijestio članove Vlade da je odredio Anu Novaković Đurović, ministarku ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da rukovodi radom Ministarstva evropskih poslova.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o zaštiti od jonizujućih zračenja, radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbjednosti. Ovim zakonom uređuju se zaštita života i zdravlja ljudi i životne sredine od štetnog dejstva jonizujućih zračenja, uvoz, izvoz i tranzit izvora jonizujućih zračenja i nuklearnih materijala, prevoz radioaktivnih izvora i nuklearnih materijala, upravljanje radioaktivnim otpadom, kao i druga pitanja od značaja za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbijednost. U Predlog zakona transponovano je 11 direktiva Savjeta EU, jedna Odluka i jedna Uredba Savjeta EU. U ovoj oblasti Crna Gora je strana ugovornica 26 međunarodno-pravnih instrumenata, čije su pojedine odredbe, takođe, transponovane u predloženi zakon. Osim toga, u njegovoj izradi korišćeni su standardi Međunarodne agencije za atomsku energiju iz oblasti sigurnosti i bezbjednosti. Posebna pažnja je bila posvećena i otklanjanju biznis barijera i stvaranju konkurentnog tržišta, koje se posebno ogleda u nizu datih poslova, čime će se otvoriti prostor za nova pravna lica ili preduzetnike.
Utvrđen je Predlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Inoviranom zakonskim rješenjem je predviđeno da se zaposlenom u Policijskom odjeljenju obrazovanom u skladu sa članom 26 Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu omogući ostvarivanje prava na dodatak na osnovnu zaradu do 60 % visine osnovne zarade. U cilju stvaranja pravnog osnova za pregovaranje koeficijenata za zarade državnih službenika i namještenika sa sindikatom, predloženo je da se briše tabelarni prikaz grupe poslova sa koeficijentima Grupa poslova D i da se za zaposlene čija su zvanja utvrđena zakonom kojim se uređuje kategorizacija radnih mjesta državnih službenika i namještenika i lokalnih službenika i namještenika, koeficijenti utvrđuju Granskim kolektivnim ugovorom, uz saglasnost Vlade, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva finansija. Za zaposlene čija zvanja nijesu utvrđena u okviru kategorija ekspertsko-rukovodni kadar, ekspertski kadar i izvršni kadar u skladu sa zakonom kojim se uređuje kategorizacija radnih mjesta lokalnih službenika i namještenika, koeficijenti će se i dalje utvrđivati aktom nadležnog organa lokalne samouprave, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva finansija. Takođe je predloženo i brisanje odredbe kojom je bilo propisano da se koeficijenti za zarade zaposlenih u Skupštini, sudu, državnom tužilaštvu i Sekretarijatu Tužilačkog savjeta utvrđuju posebnim aktom, iz razloga utvrđivanja koeficijenata Granskim kolektivnim ugovorom kao i za ostale službenike i namještenike. Pored ostalog, predviđeno je da će se do zaključivanja Granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa primjenjivati važeći koeficijenti utvrđeni važećim propisima.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kojim se propisuje: novi izvor prihoda (druga primanja); oslobađanja od plaćanja poreza za digitalnog nomada i korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija; izmjene kod oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica; zaštitna mjera u slučaju zloupotrebe kod prenosa udjela u pravnom licu. Važećim Zakonom su primanja fizičkih lica koja nijesu zaposlena kod isplatioca obuhvaćena ličnim primanjima na koja se porez plaća po progresivnim stopama uz neoporezivi dio zarade. Predloženo je da se ova i druga slična primanja propišu kao poseban izvor prihoda, na koji će se porez plaćati po proporcionalnoj stopi od 15 %, imajući u vidu da ta primanja nijesu zarada. Predložena su i pravednija rješenja u oslobađanjima od plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica, tako da će biti zadržano oslobađanje za kategorije primanja na koja se do sad nije plaćao porez, a dio tih primanja koji prelazi limite utvrđene Zakonom će biti oporezovan po pravilima propisanim za druga primanja. Predviđeno je uvećanje limita otpremnine prilikom odlaska u penziju na koji se ne plaća porez na dohodak, sa 1.000 na 1.500 eura, kao i za sve vrste jubilarnih nagrada, za po 50 eura. Među primanjima na koja se ne plaća porez na dohodak fizičkih lica je uvrštena i naknada za novorođeno dijete, bez obzira na njenu visinu. Važećim zakonskim rješenjem je propisano da kapitalni dobitak od udjela u pravnom licu predstavlja razliku između prodajne i nabavne vrijednosti udjela, ali se ne precizira zaštitna norma u slučaju kada je prodajna vrijednost nerealno iskazana. Zbog toga je predloženo da ukoliko je prodajna vrijednost niža od tržišne, u tom slučaju prodajnu vrijednost utvrđuje nadležni poreski organ u skladu sa zakonom kojim se uređuje poreski postupak. Budući da sudski postupci i postupci pred državnim organima mogu trajati duži vremenski period, a u cilju pravednog oporezivanja ličnih primanja nastalih iz tih postupaka, predviđena je obaveza isplatioca primanja, koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nije obračunao, obustavio i uplatio porez na zaradu koja se isplaćuje po okončanju postupka, da to učini prilikom isplate tog primanja, po stopi koja je važila na dan kad je ono trebalo da bude uplaćeno.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Riječ je o usklađivanju sa Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. Inoviranim odredbama regulisano je: izmjena definicije osnovice za obračun i plaćanje doprinosa; jačanje pravne snage za olakšice koje mogu ostvariti poljoprivredni proizvođači; unapređenje zakonskog rješenja koje propisuje povraćaj više plaćenog doprinosa; detaljno propisivanje primanja na koja se ne plaćaju doprinosi; propisivanje oslobođenja od plaćanja doprinosa za korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija, te digitalnog nomada.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o dopuni Zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja. Dopuna ima za cilj uvođenje, odnosno proširivanje obima zabrane poslovanja za lica koja imaju preko 30 % učešća u kapitalu privrednog društva nad kojim je otvoren stečaj ili postupak likvidacije, koja ne izmiruju poreske obaveze, odnosno čiji su računi blokirani u postupku prinudne naplate. U praksi je evidentiran sve češći broj pojava da upravo navedena lica postaju vlasnici udjela u drugim privrednim društvima putem zaključivanja ugovora o prenosu udjela, te na taj način izbjegavaju smisao ove norme, odnosno izbjegavaju plaćanje poreskih obaveza. Kako bi se to spriječilo, proširen je obim zabrane poslovanja, tako što će se ona ubuduće odnositi i na lica koja naknadno na osnovu ugovora o prenosu udjela pristupaju privrednom društvu kao osnivači, odnosno vlasnici udjela.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjeni Zakona o računovodstvu. Osnovni razlog za izmjenu Zakona je potreba usklađivanja roka za dobijanje licenci ovlašćenog pregovarača koji je produžen na tri godine.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o potvrđivanju Drugog dodatnog protokola uz Konvenciju o računarskom kriminalu o unaprijeđenoj saradnji i otkrivanju elektronskih dokaza. Prepoznajući sve veću upotrebu informacione i komunikacione tehnologije, uključujući internet usluge, i rastući računarski kriminal koji predstavlja prijetnju demokratiji i vladavini prava i koji mnoge države smatraju i prijetnjom ljudskim pravima, Protokol za cilj ima da dodatno unaprijedi saradnju u vezi sa računarskim kriminalom i sposobnost organa krivičnog pravosuđa da prikupljaju dokaze u elektronskoj formi za bilo koje krivično djelo za potrebe konkretnih krivičnih istraga ili postupka putem dodatnih alata koji se odnose na efikasniju uzajamnu pomoć i druge oblike saradnje nadležnih organa. Propis će, kako se navodi u materijalu, imati pozitivan uticaj na pravdu odnosno na efikasnost međunarodne saradnje na ovom planu, a doprinijeće i snažnoj poziciji Crne Gore kao članice Savjeta Evrope kada je riječ o ukupnoj pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima.
Donijeta je Uredba o dopuni Uredbe o načinu izračunavanja indeksa razvijenosti jedinice lokalne samouprave. Dopunom je omogućeno da se za novoformiranu jedinicu lokalne samouprave Zeta indeks razvijenosti izračuna na osnovu raspoloživih podataka nadležnih organa uprave i organizacija. Prethodno su se za izračunavanje indeksa razvijenosti za jedinicu lokalne samouprave koristili podaci za poslednje tri godine, a pošto je Opština Zeta osnovana u toku 2022. godine, da bi mogla da koristi podsticajne mjere koje se dodjeljuju shodno stepenu razvijenosti, Uredba je dopunjena.
Vlada je usvojila Godišnji izvještaj o sprovođenju Državnog plana upravljanja otpadom, za 2021. godinu.
Usvojen je Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27 - Životna sredina i klimatske promjene, za izvještajni period mart - avgust 2022. godine. Riječ je o trećem polugodišnjem Izvještaju u kojem se navodi da je u posmatranom periodu realizovano 14 mjera od 57 planiranih. Od početka implementacije Akcionog plana u februaru 2021. godine od planiranih 290 mjera, realizovane su 184, ili 63,1 %.
Vlada je usvojila Izvještaj o inspekcijskom nadzoru u oblasti javnih nabavki (za period januar – jun 2022. godine). U Izvještaju se navodi da je Inspekcija za javne nabavke u ovom periodu izvršila 168 inspekcijskih pregleda, (kod jednog subjekta inspekcijski pregled je izvršen tri puta, kod šest subjekata dva puta), kod 160 subjekata – obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama, u kojima je utvrđeno ukupno 137 nepravilnosti (kod 59 subjekta nadzora). Od ukupnog broja inspekcijskih pregleda, 27 je izvršeno po inicijativama, u kojima je utvrđeno osam nepravilnosti. U cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, inspektori su izrekli 124 mjere ukazivanja. Od ukupno 137 utvrđenih nepravilnosti otklonjeno je 117, dok ostalih 20 nepravilnosti nijesu otklonjene. Za sedam nepravilnosti (neispunjenost uslova za obavljanje poslova službenika za javne nabavke) nije istekao rok za otklanjanje do kraja izvještajnog perioda, dok se pet nepravilnosti nije moglo otkloniti, s obzirom na to da se predmetna radnja ne može vratiti u pređašnje stanje. Povodom osam nepravilnosti utvrđenih u kontrolama postupaka nabavki male vrijednosti i hitnih nabavki, nije postupano zbog isteka roka za preduzimanje mjera.
Usvojena je Informacija o potrebi realizacije pomoći prevoznicima u drumskom saobraćaju. U Informaciji se navodi da je sektor javnog prevoza putnika u drumskom saobraćaju jedan od najpogođenijih sektora usljed pandemije virusa COVID–19 i visoke cijene energenata. Zbog toga direktna finansijska pomoć u visini od 500 eura po licenciranoj voznoj jedinici (autobusu) predstavlja značajnu podršku u cilju očuvanja i kvalitetnog održavanja voznog parka, pripreme za obavljanje prevoza u zimskim uslovima, kao i zbog očuvanja uspostavljenih linija na nacionalnom i međunarodnom nivou. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo kapitalnih investicija da objavi Javni poziv za dostavljanje zahtjeva za dodjelu jednokratne pomoći prevoznicima u drumskom saobraćaju.
Vlada je usvojila Informaciju o trećem izvještaju nezavisnog kontrolora o nalazima činjeničnog stanja vezano za projekat izgradnje hotelskog kompleksa „Montis hotel&resorts" u Kolašinu sa 5 zvjezdica, po kondo modelu poslovanja, pripremljenom od strane društva za reviziju „TPA Audit Tax&Accounting" doo Podgorica. U Informaciji se navodi da je u izvještajnom periodu, od 01.10.2021. do 31.03.2022. godine, realizacija projekta tekla dobrom dinamikom. Ukupno utrošena sredstva, prema navodima kontrolora, iznose 3.643.639 eura bez PDV-a, što je u skladu sa dinamičkim planom. Od navedenog iznosa, 2.886.257 eura su ulaganja u građevinske radove na terenu. Do sad je ukupno uloženo 4.877.608 eura, odnosno 54% od predviđenih ulaganja.
Donijet je Kadrovski plan za Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja za 2022. godinu.
Vlada je dala saglasnost da se Odbojkaškom savezu Crne Gore iz tekuće budžetske rezerve isplati 100.000 eura, kao podrška za učešće muške odbojkaške reprezentacije na Evropskom prvenstvu.
Usvojena je Informacija o potrebi preusmjeravanja sredstava Ministarstvu odbrane iz tekuće budžetske rezerve u ukupnom iznosu od 180.000 eura. Novac će biti preusmjeren u cilju izvođenja obuke prvog crnogorskog kontigenta na poligonu „Krivolak“ u Republici Sjevernoj Makedoniji koji je planiran za upućivanje u NATO snage pojačane budnosti – EVA (Enhanced Vigilance Activitie) u Republici Bugarskoj.
Vlada je usvojila Odluku o izmjeni Odluke o preduzimanju privremenih mjera usljed pojave epidemije zarazne bolesti COVID-19 od većeg epidemiološkog značaja, kojom se važenje postojećih epidemioloških mjera produžava do 16. decembra.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković je podnio Vladi Usmenu informaciju o potrebi rješavanja problema bivših zaposlenih Fabrike elektroda Plužine. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da Vladi dostavi predlog modela za isplatu dugovanja bivšim radnicima fabrike elektroda.
Pored ostalog, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.