Vlada je na danas održanoj, 34. sjednici kojom je predsjedavao predsjednik dr Dritan Abazović, utvrdila Predlog zakona o računanju vremena. Donošenje ovog Zakona neophodno je kako bi Crna Gora imala svoj zakon kojim će regulisati ovu oblast i definisati računanje vremena na nacionalnom nivou koje je usklađeno sa evropskim zemljama, kao i radi usklađivanja sa Direktivom 2000/84/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 19. januara 2001. godine o ljetnjem računanju vremena. Takođe, donošenjem ovog zakona službena i poslovna komunikacija mora biti usklađena na teritoriji cijele zemlje koje je u skladu sa evropskim zemljama.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o duvanu. Razlozi za donošenje Zakona sadržani su u potrebi njegovog usaglašavanja sa Zakonom o državnoj upravi kojim su poslovi organa uprave nadležnog za duvan, koji su bili u sastavu Ministarstva poljoprivrede i ruralng razvoja, prešli u nadležnost Ministarstva finansija. Izmjenama se predlažu u cilju daljeg pojednostavljenja procedure u pogledu skraćenja vremena i smanjenja troškova za privredne subjekte, na način što je predviđeno da akt o registraciji privrednih subjekata, kao i evidenciji o neosuđivanosti pribavlja nadležni organ po službenoj dužnosti. Takođe, predlaže se brisanje člana kojim je bilo propisano da se promet duvana i duvanskih proizvoda u slobodnim zonam i slobodnim skladištima vrši u skladu sa zakonom kojim su uređene slobodne zone i zakonom kojim je uređena spoljna trgovina. Prema predloženom zakonu tretman slobodnih zona i slobodnih skladišta uređivao bi se ovim zakonom. U cilju unapređenja postojećih rješenja propisuju se mjere zabrane, i to za: stavljanje u promet rezanog ili neobrađenog duvana, proizvodnja i obrada duvana za oralnu upotrebu, reklamiranja duvanskih proizvoda putem interneta, kupovinu duvanskih proizvoda koji se u trenutku naručivanja nalaze u maloprodajnom objektu van Crne Gore, zatim kupovinu i prodaju duvanskih proizvoda putem interneta-distanciona prodaja, prodaja van poslovnih prostorija.
Vlada je donijela Uredbu o maksimalno dozvoljenim količinama kokcidiostatika i histomonostatika u hrani, kojom se obezbjeđuje sprovođenje Zakona o bezbjednosti hrane i usaglašavanje sa pravnom tekovinom Evropske unije.
Donijeta je Odluka o godišnjem planu zvanične statistike za 2023. godinu. Godišnjim planom predviđena je realizacija 213 statističkih istraživanja, od kojih će se 165 realizovati od strane Uprave za statistiku, dok će 48 realizovati drugi proizvođači zvanične statistike. Oblast zvanične statistike, shodno Godišnjem planu, podijeljena je u četiri domena: Demografija i socijalne statistike (60), Ekonomske statistike (84), Sektorske statistike (60) i Životna sredina i višedomenske statistike (9). Budžetom za 2023. godinu je za ovu namjenu planirano 7.696.447 eura.
Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju prioritetnih oblasti od javnog interesa i visine sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u 2023. godini. Donošenjem ove Odluke, u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama, stvoriće se preduslovi za raspisivanje javih konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u 2023. godini.
Usvojen je Izvještaj o realizaciji javnih konkursa i odobrenih projekata u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama u 2021. godini. U Izvještaju se navodi da je, na osnovu 28 raspisanih javnih konkursa (23 za oblasti od javnog interesa, četiri u oblasti zaštite lica sa invaliditetom i jedan za kofinansiranje), u 2021. godini raspodijeljeno 4.251.357 eura, odnosno 91,59% opredijeljenih sredstava, i to: za oblasti od javnog interesa 2.395.265 eura, za oblast zaštita lica sa invaliditetom 927.790 eura i za kofinansiranje 928.301 eura. Od ukupno odobrenog iznosa sredstava za ove namjene, u 2021. godini, ostao je neraspodijeljen iznos od 390.149 eura. Od navedenog iznosa, iznos od 330.000 eura odnosi se na konkurs za oblast kultura i umjetnost, koji je još uvijek u toku, odnosno još uvijek nije donijeta odluka o raspodjeli sredstava.
Vlada je prihvatila Informaciju o dugoročnom zaduživanju u cilju obezbjeđivanja dijela nedostajućih sredstava za finansiranje budžeta za 2022. godinu i stvaranja fiskalne rezerve. S tim u vezi, data je saglasnost da se Ministarstvo finansija zaduži kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 50 miliona eura i prihvaćen je tekst Ugovora o kreditu. Kreditni aranžman je usaglašen po redovnoj kamatnoj stopi od 7,50% na godišnjem nivou koja se obračunava i plaća kvartalno, sa otplatom na 60 mjeseci od datuma potpisivanja ugovora, uključujući i 12 mjeseci grejs perioda.
Prihvaćen je Predlog za produženje roka važenja državne garancije po kreditnom aranžmanu između Prve banke Crne Gore a.d. Podgorica - osnovana 1901. godine i Stambene zadruge radnika prosvjete Crne Gore „Solidarno“ Podgorica, data saglasnost na Aneks II Ugovora o kreditu i prihvaćen Aneks 2 Garancije. S obzirom na to da još uvijek nije došlo do završetka radova na izgradnji stambenih jedinica za prosvjetne radnike u Budvi, bilo je neophodno produžiti rok otplate kredita kod Prve banke, i to za dodatnih godinu dana kako bi se stekli uslovi da se otplata izvrši iz sredstava od prodaje stanova. S tim u vezi, Aneksom II Ugovora o kreditu je rok otplate kredita na iznos 1.188.900,23 eura produžen do 30.12.2023. godine. Takođe, Aneksom 2 Garancije mijenja se i rok važenja državne garancije na 30.12.2023. godine, u visini od 80% iznosa stanja duga, a najviše do maksimalnog iznosa od 951.120,18 eura.
Vlada je odobrila preusmjeravanje sredstava s potrošačke jedinice Ministarstvo finansija na potrošačku jedinicu Ministarstvo prosvjete, za realizaciju obaveza iz Sporazuma o obezbjeđivanju sredstava za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u prosvjeti, Stambene zadruge „Solidarno”, u iznosu od 250.000 eura.
Usvojena je Strategija za unapređenje zaštite i zdravlja na radu 2022. – 2027. sa Akcionim planom implementacije za 2023. godinu. U oba dokumenta, kako se navodi u Informaciji, su prepoznati ključni problemi u oblasti zaštite i zdravlja na radu, a koje je neophodno urediti da bi ovu oblast unaprijedili. Strateški cilj je unapređenje zaštite i zdravlja na radu na svim nivoima djelovanja u procesu rada, koji bi obuhvatio humani, socijalni i ekonomski segment kao jednu cjelinu, sa krajnjim rezultatom obezbjeđivanja sigurnog i zdravog radnog mjesta za sve zaposlene. Strategijom je definisano pet operativnih ciljeva i to: Unapređenje institucionalnog okvira, kao osnov za nastavak daljeg kreiranja politika iz ove oblasti; Obezbjeđivanje pouzdanih podataka neophodnih za sektorsko i preventivno djelovanje; Jačanje uloge nosilaca zaštite i zdravlja na radu, koji predstavljaju osnov za sprovođenje propisa; Uticaj COVID-19 na radni vijek, koji predstavlja okvirnu obavezu procjene rizika i preventivnih mjera od strane poslodavca; te Promotivne aktivnosti kao skup mjera kako bi se spriječile negativne posljedice rada u radnoj sredini u cilju podizanja svijesti glavnih aktera u procesu rada.
Vlada je usvojila Akcioni plan zapošljavanja za 2023. godinu. Akcioni plan je osnovni instrument aktivne politike zapošljavanja, kojim su utvrđene mjere i aktivnosti usmjerene ka ostvarivanju ciljeva defiinisanih Nacionalnom strategijom zapošljavanja, za period od godinu dana. Planom je definisano 66 aktivnosti koje prate smjernice Evropske komisije u dijelu implementacije poltike zapošljavanja, a čije sprovođenje treba da doprinese: unapređenju stanja na tržištu rada, koje se ogleda u rastu zaposlenosti kroz podsticaje za zapošljavanje; smanjenju disbalansa između ponude i tražnje na tržištu rada; te većem uključivanju u tržište rada osjetljivih ciljnih grupa nezaposlenih lica. U izradi Plana se, pored ostalog, imala u vidu i činjenica da su pozitivni ekonomski trendovi u Crnoj Gori, nakon zabilježenog rasta u prethodnoj godini, nastavljeni i tokom 2022. godine, uprkos negativnim globalnim izazovima. Prema preliminarnim podacima Monstata, realni rast crnogorske ekonomije za prvu polovinu 2022. godine iznosio je 10,3% u odnosu na isti period 2021. godine, pri čemu je ekonomska aktivnost porasla 7,2% u prvom kvartalu, dok je drugom kvartalu godine ostvaren rast od 12,7%. Shodno tome i trendovi na tržištu rada tokom 2022. godine bilježe pozitivne pomake, što je rezultat oporavka potražnje i ekonomske aktivnosti, ali i primjene nižeg poreskog opterećenja na rad. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, broj nezaposlenih lica na kraju septembra 2022. godine bio je 44.265 i manji je za 9.056 lica ili za oko 17% u odnosu na septembar godinu ranije. Registrovana stopa nezaposlenosti u istom mjesecu iznosila je 19,08% i niža je 3,9% u odnosu na septembar prethodne godine (22,98%). U prvih devet mjeseci 2022. godine prosječna bruto zarada iznosila je 879 eura, a neto 708 eura, što predstavlja povećanje od 11,1% i 33,6% u odnosu na isti period 2021. godine, usljed poreske reforme i povećanja minimalne zarade.
Usvojen je Akcioni plan za uspostavljanje interoperabilnosti između izabranih informacionih sistema i baza podataka koji imaju ulogu u upravljanju tržištem rada u Crnoj Gori. Akcioni plan sadrži procesnu i tehničku analizu servisa i pretpostavki za povezivanje sistema kroz Jedinstveni informacioni sistem za elektronsku razmjenu podataka (JISERP), koji je razvijen u Ministarstvu javne uprave, a koji ima za cilj da omogući jednostavniju i automatizovanu razmjenu podataka između institucija, odnosno registara kojima upravljaju, gdje za tu razmjenu postoji pravni osnov. Unaprijeđeni poslovni procesi i povećanje efikasnosti institucija osigurali bi da „niko ne bude isključen” ili da niko ne zaostaje u procesima, posebno u kontekstu u kojem bi nepredvidljive okolnosti, kao što je bio uticaj pandemije, mogle da stvore nove ranjivosti, čak i među onima koji nijesu nužno bili u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti prije ovih okolnosti. Akcioni plan se donosi na period od tri godine i može se revidirati, a ima za cilj i ispunjavanje referentnih ciljeva u vezi sa trećim završnim mjerilom za Poglavlje 19, koje se odnosi na jačanje administrativnih kapaciteta u cilju efektivnog sprovođenja i primjene propisa iz okvira politike zapošljavanja i socijalne politike, uključujući kapacitete za planiranje i operativne kapacitete.
Vlada je usvojila Program monitoringa životne sredine Crne Gore za 2023. godinu. Monitoring životne sredine koji obuhvata kvalitet vazduha, alergeni polen u vazduhu, stanje ekosistema priobalnog mora, sadržaj opasnih opasnih i štetnih materija u zemljištu, radioaktivnost i buku, predstavlja sistematsko mjerenje i ispitivanje parametara, kao i ocjenjivanje indikatora stanja i zagađenja životne sredine. Rezultati monitoringa čine osnovu za ocjenu ukupnog stanja i preporuke u planiranju politike zaštite životne sredine. U budžetu je za sprovođenje ovog Programa obezbijeđeno 401.000 eura.
Usvojena je Nacionalna strategija cirkularne tranzicije do 2030. godine, s Akcionim planom za 2023. i 2024. godinu. Cirkularna ekonomija (CE) je globalni ekonomski pojam utemeljen na održivoj proizvodnji i potrošnji, koji integriše pet stubova održivosti: vrijednost za kupce, ekološki uticaj, kvalitetnu radnu snagu, odgovorno upravljanje i jake zajednice. Strategijom su identifikovana četiri prioritetna sektora – poljoprivreda, šumarstvo, građevinarstvo i turizam, kao i horizontalne teme koje predstavljaju svojevrstan preduslov za cirkularnu transformaciju u ključnim sektorima – tehnološki razvoj i inovacije; energetska efikasnost; zelene javne nabavke; edukacija, odnosno promociju koncepta cirkularne ekonomije; upravljanje otpadom i predlog za unapređenje sistema koordinacije sprovođenja same Strategije, odnosno koncepta cirkularne ekonomije. Ukupna predviđena sredstva za realizaciju aktivnosti za period 2023 – 2024. iznose 86.792.650 eura. Ukupna budžetska sredstva predviđena za realizaciju aktivnosti za period 2023 – 2024. godinu iznose 5.603.650 eura. Iznos od 80.400.000 eura (AFD, EIB, CEB), biće na raspolaganju privredi preko Investiciono-razvojnog fonda, dok će iznos od 789.000 eura biti obezbijeđen od strane donatora, IPA fondova, i dr.
Vlada je usvojila Izvještaj o predsjedavanju Crne Gore Američko - jadranskom poveljom (A5) tokom 2022. godine. Crna Gora je tokom 2022. godine predsjedavala inicijativom A5, drugi put u statusu članice NATO-a, odnosno po četvrti put od njenog osnivanja. Oko 15 sastanaka na visokom i radnom nivou, koji su održani s ciljem unapređenja političke i odbrambeno-vojne saradnje država članica Povelje, bili su prilika i za analizu bezbjednosne i političke situacije i, u skladu sa tim, prilagođavanje postojeće saradnje i kreiranje prioriteta za budućnost. U Izvještaju se navodi da je promocija evoratlantske perspektive strateški važnog regiona Zapadnog Balkana bila jedan od prioriteta crnogorskog predsjedavanja A5 koje se odvijalo u izazovnim političkim i bezbjednosnim uslovima u Evropi i regionu. U tom dijelu, Crna Gora je tokom svih aktivnosti u okviru predsjedavanja bila jasna u osudama ruskog rata i agresije protiv Ukrajine, kao i poštovanju ukrajinskog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti. Promovisanje politike otvorenih vrata za sve države aspirante, kako u okviru NATO, tako i u okviru Povelje, s ciljem jačanja regionalnog povjerenja i međusobne podrške susjednih država, bio je još jedan prioritet crnogorskog predsjedavanja A5.
Usvojena je Informacija o sudskim postupcima koji se vode pred sudovima u Crnoj Gori, povodom poništaja rješenja o razrješenju direktora obrazovno-vaspitnih ustanova. Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta je u julu 2021. godine razriješilo funkcije 187 direktora obrazovno-vaspitnih ustanova na teritoriji Crne Gore, koji su podnijeli ukupno 150 tužbi nadležnim osnovnim sudovima za poništenje rješenja o razrješenju direktora obrazovno-vaspitnih ustanova. U dosadašnjem toku postupaka, kako se navodi u Informaciji, imamo preko 60 prvostepenih i 10 pravosnažnih i izvršnih presuda protiv države Crne Gore – Ministarstva prosvjete. Kako bi šteta za budžet bila znatno smanjena, Vlada je zaključila da je neophodno u postojećim postupcima smanjiti troškove, na način što će se priznavati tužbeni zahtjevi u kojima teče parnica u skladu sa već uspostavljenom sudskom praksom, a nastale troškove dobrovoljno isplaćivati na osnovu pravosnažnih presuda. Takođe, neophodno je preduprijediti nove sudske troškove u postupcima naknade štete za manje isplaćenu i izgubljenu zaradu na način što će obračunska službe Ministarstva prosvjete prije pokretanja parničnog postupka, izvršiti isplatu manje isplaćenih zarada, na način kako je navedeno.
Vlada je usvojila Izvještaj o realizaciji Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem za 2022/2023. godinu. Za Program 2022/2023. godine, koji se organizuje jedanaestu godinu zaredom, poslodavci su iskazali najveće interesovanje do sada, što je rezultiralo oglašavanjem 16.575 slobodnih mjesta za stručno osposobljavanje, dok je ukupan broj lica sa stečenim visokim obrazovanjem koji se prijavio za učešće u Programu 2.866. Nakon uparivanja korisnika sa poslodavcima, 2.743 lica je dobilo šansu za stručno osposobljavanje u trajanju od devet mjeseci. Devetomjesečno stručno osposobljavanje, tokom kojeg korisnici imaju naknadu u neto iznosu od 450 eura, jeste svojevrsna podrška obrazovanju mladih, odnosno podsticaj da kroz dokazivanje u radnom okruženju lakše dođu do zaposlenja i istovremeno motiviše poslodavce za otvaranjem novih radnih mjesta.
Usvojena je Informacija o zaključivanju Ugovora o odobravanju pomoći male vrijednosti (de minimis pomoći) za usluge od opšteg ekonomskog interesa Društvu sa ograničenom odgovornošću Inovaciono-preduzetnički centar „Tehnopolis“ Nikšić, i prihvatila tekst Ugovora. Tim povodom, Vlada je dala saglasnost za korišćenje sredstava Tekuće budžetske rezerve u iznosu od 200.000 eura i to za obezbjeđenje nedostajućih sredstava za redovno poslovanje u iznosu od 70.000 eura i 130.000 eura za finansiranje EU projekata.
Vlada je usvojila Informaciju o potrebi potpisivanja Amandmana br. 1 Ugovora br. 01-544/1 od 10. februara 2020. godine: Lot 2 - Rekonstrukcija dionice puta M - 18 Podgorica – Danilovgrad, i prihvatila tekst Amandmana. Tokom realizacije projekta, nastala je potreba za realizacijom nepredviđenih i naknadnih radova, koji su se, pored određenih izmjena projektom predviđenih rješenja, odnosili na zahtjeve nadležnih institucija, rješavanje imovinsko – pravnih odnosa i zahtjeve mještana koji gravitiraju predmetnoj saobraćajnici. S tim u vezi, izvršeno je usklađivanje projektne dokumentacije, nakon čega je utvrđeno da nedostajuća suma iznosi 360.184 eura bez PDV-a, odnosno 435.822 eura sa PDV-om, što je utvrđeno navedenim Amandmanom.
Usvojena je i Informacija o potrebi potpisivanja Amandmana br.1 Ugovora br. 01- 9867/1 od 25. 02. 2020. godine za rekonstrukciju državne putne mreže u Crnoj Gori: Lot 1 - rekonstrukcija dionice puta M-6 Pljevlja – Mihajlovica, i prihvaćen tekst Amandmana. Tokom realizacije projekta, nastala je potreba za realizacijom nepredviđenih i naknadnih radova, koji su pored određenih izmjena projektom predviđenih rješenja, rješavanje imovinsko – pravnih odnosa i zahtjeva mještana koji gravitiraju predmetnoj saobraćajnici. S tim u vezi, izvršeno je usklađivanje projektne dokumentacije, kojom se ugovorena cijena radova povećava za 1.443.350 eura bez PDV-a, odnosno 1.746.453 eura sa PDV-om, što je utvrđeno navedenim Amandmanom.
Vlada je usvojila Informaciju o aktivnostima u oblasti koncesija za istraživanje i proizvodnju čvrstih mineralnih sirovina (stanje decembar 2022. godina). Kako se navodi u Informaciji, Ministarstvo kapitalnih investicija ima zaključena 54 ugovora o koncesiji za detaljina geološka istraživanja i eksploataciju čvrstih mineralnih sirovina. Stalni dio koncesione naknade za 2022. godinu iznosi 3.418.934 eura, dok je promjenjivi dio koncesione naknade za 2021. godinu 884.644 eura. Ukupna proizvodnja uglja i ruda metala za 11 mjeseci u 2022. godini iznosi 2.359.428 tona, dok je za uporedni period 2021. godine iznosila 2.360.390 tona, što znači da je manja za 0,04%.
Usvojena je Informacija o potrebi izgradnje kuće poljoprivrede u opštini Pljevlja. U Informaciji se podsjeća da resorno Ministarstvo, u skladu sa Akcionim planom za usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, radi na uspostavljanju šest regionalnih kancelarija: Bijelo Polje, Berane, Podgorica, Nikšić, Pljevlja i Bar. Projekat se realizuje u okviru Sporazuma sa Svjetskom bankom o zajmu za implementaciju Drugog Projekta institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede Crne Gore (MIDAS 2), u cilju poboljšanja konkurentnosti sektora poljoprivrede i ribarstva u Crnoj Gori kroz unaprijeđenu državnu podršku u skladu sa zahtjevima za pristupanje EU. Do sada je uspostavljena prva regionalna kancelarija u Bijelom Polju, a u toku je izrada idejnog i glavnog projekta kuće poljoprivrede/regionalne kancelarije u Beranama. U tom kontekstu, Vlada je dala saglasnost za izgradnju kuće poljoprivrede u Pljevljima, kao treće regionalne kancelarije, čije uspostavljanje će biti u potpunosti realizovano uz podršku sredstava MIDAS 2 projekta. Ovaj poslovni prostor bi se iskoristio za smještaj državnih institucija i službi koje imaju svoje ispostave u Pljevljima, a koje nemaju trajno riješeno pitanje poslovnih prostora, kao i lokalne poljoprivredne službe. Ocijenjeno je da će sve lokalne i regionalne poljoprivredne službe biti na jednom mjestu, što bi poljoprivrednicima omogućilo lakše i brže ostvarivanje svojih zahtjeva i dolazak do potrebnih informacija.
Vlada je dala saglasnost na Predlog godišnjeg plana rada i Predlog finansijskog plana za 2023. godinu Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore A.D. U cilju održivog oporavka i intenziviranja ekonomske aktivnosti, Godišnjim planom je predviđeno da će se Fond fokusirati na pružanje podrške jačanju konkurentnosti crnogorske privrede ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju, posebno u prioritetnim sektorima (poljoprivreda, turizam, energetika i prerađivački sektor), radi povećanja proizvodnje, zatim povećanja izvoza, odnosno supstitucije uvoza i očuvanja postojećih, kao i stvaranja novih radnih mjesta. Finansijskim planom je predviđeno da će Fond tokom 2023. godine svoje aktivnosti usmjeriti ka realizaciji prioriteta definisanih ekonomskim mjerama Vlade i kontinuirano pratiti potrebe crnogorske privrede i pružati adekvatnu finansijsku podršku, sa naglaskom na zelenu i digitalnu tranziciju, kao i poboljšavanje uslova života kroz ulaganja u infrastrukturne projekte. S tim u vezi, planirano je da se tokom 2023. godine za podršku prioritetima razvoja crnogorske privrede od strane Fonda, plasira najmanje 150 miliona eura.
Data je saglasnost Opštini Budva za podizanje spomen obilježja davanjem naziva JU Narodna biblioteka – Miroslav Luketić, prije isteka zakonskog roka. Uvažavajući činjenicu da je dr Miroslav Luketić životom i radom ostavio neizbrisiv trag u istoriografiji, publicistici i kulturnom stvaralaštvu Paštrovića, Budve i šireg prostora, Vlada je ocijenila da su se stekli uslovi definisani Zakonom o spomen-obilježjima da se izuzetno, uz prethodnu saglasnost Vlade, spomen-obilježje istaknutoj ličnosti može podići prije isteka propisanog zakonskog roka od 20 godina od smrti.
Vlada je usvojila Informaciju o pripremljenom dokumentu Program monitoringa morske sredine Crne Gore. U Informaciji se navodi da izrada dokumenta pod nazivom „Monitoring morske sredine Crne Gore” predstavlja ključni korak u pripremi programa mjera za postizanje i/ili održavanje dobrog stanja morske sredine. Tim povodom zadužena je Agencija za zaštitu životne sredine da izvrši detaljnu analizu troškova i shodno tome planira sredstva u godišnjem budžetu kako bi se obezbijedilo postepeno uvođenje ove oblasti u Program monitoringa životne sredine.
Donijeta je Odluka o formiranju Koordinacionog tijela za analizu „Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore”.
Vlada je usvojila Informacija o preusmjeravanju neutrošenih sredstava u okviru kapitalnog budžeta Uprave za saobraćaj za 2022. godinu. U Informaciji se navodi da zbog nepredviđenih okolnosti neće doći do potpune realizacije nekoliko kapitalnih projekata u iznosima planiranim Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o budžetu Crne Gore za 2022. godinu, pa će sredstva u ukupnom iznosu od 11.308.000 eura ostati neutrošena. S tim u vezi, Vlada je odobrila preusmjeravanje navedenih finansijskih sredstava, na projekte čija je realizacija u toku, od čega je najveći dio ovog iznosa, odnosno 8.808.000 eura, preusmjeren na rekonstrukciju magistralnog puta M-2 Tivat – Jaz, izgradnja bulevara.
Prihvaćena je Informacija o rezultatima pregovora sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) za zaključenje kreditnog aranžmana za „Projekat olakšice trgovine i transporta na Zapadnom Balkanu uz korišćenje Višefaznog programskog pristupa – Faza 2“ i prihvaćen Ugovor o zajmu. Program višefaznog programskog pristupa za olakšavanje trgovine i transporta Zapadnog Balkana (TTFP) uključuje dvije faze koje će se sprovoditi tokom pet godina. Faza I uključuje Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, dok Faza II uključuje Crnu Goru, a očekuje se da će se kasnije pridružiti i Kosovo i Bosna i Hercegovina. Ukupna vrijednost projekta iznosi 140 miliona USD, a vrijednost aktivnosti, koje se odnose na Crnu Goru, procijenjuje se na 14,5 miliona eura, što će se realizovati kroz kreditni aranžman sa IBRD-om. Nacrtom Ugovora predviđen je rok dospijeća zajma od 18 godina, koji uključuje i 4,5 godine grejs perioda. Kamatna stopa na zajam jednaka je šestomjesečnom EURIBOR-u, uvećanom za varijabilnu kamatnu maržu.
Vlada je usvojila Informaciju o zaključenju Ugovora o garanciji za kreditni aranžman između Željezničke infrastrukture Crne Gore A.D. Podgorica (ŽICG) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za realizaciju Projekta nabavke mehanizacije za održavanje pruga i prihvatila je Ugovor o kreditu i Ugovor o garanciji.
Svrha Projekta jeste da se pomogne ŽICG pri finansiranju mehanizacije, koja će se koristiti za redovno i bezbjedno održavanje kompletne željezničke mreže u Crnoj Gori. Ugovoreni iznos kredita je 11 miliona eura, sa rokom raspoloživosti kreditnih sredstava 3 godine od datuma potpisivanja, periodom otplate od 15 godina, uključujući grejs period od 3 godine, uz polugodišnju otplatu i varijabilnu kamatnu stopu koja se sastoji od šestomjesečnog EURIBOR-a i margine od 1%. Takođe, predviđeno je da se na nepovučena sredstva plaća provizija, u visini od 0,5% godišnje. Kao obezbjeđenje za kreditni aranžman, država će izdati garanciju u korist EBRD-a.
Usvojen je Predlog za davanje saglasnosti za ustupanje poslovnih prostora u Podgorici koji su u državnoj svojini na korišćenje bez naknade Nacionalnim sportskim savezima Crne Gore, na period od pet godina, uz mogućnost produženja bez naknade.
Vlada je usvojila Informaciju o namjeri Vlade Crne Gore za otkup dijela preostalih ponuđenih akcija u vlasništvu manjinskih akcionara emitenta ,Luka Bar" AD Bar.
Usvojen je Izvještaj o završnim pregovorima o zaključivanju Međunarodnog sporazuma između Evropske unije i Crne Gore o učešću Crne Gore u Programu „Digitalna Evropa” za period 2021-2027, i prihvaćen tekst Sporazuma. Sporazumom su definisana osnovna načela saradnje, djelovi programa kojima se pristupa, kao i iznos godišnje članarine za učešće.
Vlada je usvojila Informaciju o analizi podnijetih zahtjeva vezano za prenos udjela u koncesionim društvima. Ministarstvu kapitalnih investicija su, kako se navodi u Informaciji, dostavljena tri zahtjeva za davanje saglasnosti za promjenu vlasničke strukture od strane koncesionara i koncesionog društva “Kronor”, konzorcijuma „Interenergo” i koncesionog društva „MHE Vrbnica”, kao i koncesionara i koncesionog društva „Manira Hydro”. Imajući u vidu da se sva tri ugovora o koncesiji za koje su podnijeti zahtjevi nalaze u fazi eksploatacije nesporno je da su koncesionari iz tih ugovora izvršili svoje ugovorene obaveze. Samim tim što se ovi ugovori nalaze u fazi eksploatacije, kao i da ne dolazi do potpunog izlaska postojećih društava iz koncesionog društva reference lica na koje se vrši prenos ugovora o koncesiji nijesu presudne za odlučivanje u pogledu zahtjeva za promjenom vlasniičke strukture. Tim povodom, Vlada je zadužila MKI da izvrši ocjenu ispunjenosti uslova lica i društava po podnijetim zahtjevima koncesionara i koncesionih društava, kao i da u slučaju ispunjavanja uslova pripremi ugovore kojima će se urediti promjena vlasničke strukture u koncesionim društvima.
Prihvaćen je Ugovor o pravima, obavezama, ovlašćenjima i odgovornostima vršioca dužnosti izvršnog direktora društva sa ograničenom odgovornošću za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju „ToMontenegro“.
Vlada je usvojila Informaciju o prenosu sredstava Opštini Ulcinj za potrebe izrade „Studije izvodljivosti za izgradnju naučnoistraživačke ustanove u Opštini Ulcinj“. Tim povodom, Vlada je zadužila Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja da Opštini Ulcinj uplati iznos od 74.481 eura, koji će biti korišćen isključivo za potrebe realizacije Studije izvodljivosti.
Pored ostalog, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.