Vlada je, na danas održanoj 35. sjednici kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove mr Aleksa Bečić, utvrdila Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Crne Gore i Evropske unije o operativnim aktivnostima koje sprovodi Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu u Crnoj Gori. Sporazumom se utvrđuje okvir za saradnju između FRONTEX-a i njegovih timova sa jedne strane, i nadležnih tijela Crne Gore, sa druge strane. Sporazumom se potvrđuju aktivnosti koje sprovodi Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu u Crnoj Gori sa Evropskom unijom u oblasti upravljanja granicama i postizanja zajedničkih standarda na području zajedničkog djelovanja. Sporazum je veoma bitan i za samu Evropsku uniju, posebno u svijetlu aktuelnih migrantskih tokova. Ovim sporazumom postavlja se adekvatan okvir za saradnju Evropske unije i država potpisnica, u okviru kojeg će Crnoj Gori biti pružena pomoć u oblasti upravljanja granicom i eventualnim kriznim situacijama koje se odnose na pojačani priliv migranata sa Bliskog lstoka i konfliktnih područja, što je nepredvidljivog karaktera i zahtijeva blagovremeno i stručno reagovanje. Takođe, sporazumom su obuhvaćeni opseg operacija, građanska i krivična odgovornost, pitanje privilegija i imuniteta članova timova, zadaci i nadležnosti timova, kao i usklađenost sa temeljnim pravima, pitanja koja će biti predmet pregovora.
Donijeta je Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana opštine Nikšić sa Izvještajem sa javne rasprave. Planskim rešenjima je predviđeno da se izgradnja odvija na usmjeren i kontrolisan način kako bi se obezbijedio uravnotežen prostorni i urbani razvoj i povećala funkcionalnost područja, smanjila bespravna izgradnja i potrošnja plodnog zemljišta, spriječila preizgrađenost pojedinačnih parcela i omogućila strukturna transformacija (sanacija i rekultivacija), uz usmjeravanu novu izgradnju koja poštuje sve planske mjere. Naglašena je obaveza poštovanja smjernica za zaštitu od seizmičkog rizika i drugih opasnosti (prije svega poplava), propisane gustine stanovanja i maksimalne visine novih objekata i smjernica za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata i naselja, te obaveza očuvanja javnih prostora, parkova, pješačkih staza i zelenih površina unutar grada, gdje mogu da se razvijaju sportske i rekreativne aktivnosti. Najznačajnija planska rešenja na prostoru opštine se zadržavaju, a izmjene i dopune su planirane u dijelu magistralne i regionalne saobraćajne i elektroenergetske infrastrukture, elektroenergetskih objekata – solarnih elektrana, te u definisanju područja, smjernica i uslova za eksploataciju mineralnih sirovina i obavljanje privredne djelatnosti. U dijelu saobraćaja predviđena je nova trasa dijela magistralne saobraćajnice Nikšić – Cetinje na području opštine Nikšić, od Čeva do lokaliteta Paprati na magistralnom putu M-3 (Šćepan polje – Nikšić – Podgorica) u dužini od 22 km, te rekonstrukcija i izgradnja regionalnih saobraćajnica, u funkciji podsticaja razvoja cjelokupne teritorije opštine. Izmjenama i dopunama povećava se mogućnost realizacije planskih rješenja, kroz dopunu i preciziranje smjernica za primjenu planskog dokumenta, redefinišu područja za koja je potrebno raditi detaljne urbanističke planove, definišu urbanistički uslovi za izgradnju objekata i za parcelaciju za lokacije za koje postoje smetnje u realizaciji zbog nepostojanja plana sa detaljnom razradom i dopunjavaju uslovi i smjernice za direktnu realizaciju GUR-a po namjenama površina i objekata.
Vlada je donijela Odluku o broju studenata za upis u prvu godinu osnovnih studija Univerziteta Crne Gore za studijsku 2024/2025. godinu koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore. Odlukom je predviđen upis 3.126 studenata.
Donijeta je Odluka o broju studenata za upis u prvu godinu osnovnih studija na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost za studijsku 2024/2025. godinu koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore. Odlukom je predviđen upis 40 studenata, kao i prošle godine.
Vlada je usvojila Informaciju o utvrđivanju visine školarine na master studijskom programu na engleskom jeziku pod nazivom „Zaštita i upravljanje morskom sredinom“. Kako se navodi u Informaciji, utvrđen je broj studenata za upis i to najviše 20 na master akademskom interdisciplinarnom studijskom programu na engleskom jeziku „Zaštita i upravljanje morskom sredinom“ (Maritime environmental protection and menagement), obima 120 ECTS na kojem se stiče diploma o završenim master akademskim studijama i nivo obrazovanja master (Msc). Program će se realizovati u saradnji sa dva albanska univerziteta („Aleksander Moisiu“ u Draču i Univerzitet „Ismail Ćemali“ u Valoni), u okviru realizacije Erasmus+ projekta „Development of Regional Joint Master Program in Maritime Environmental Protection and Management (MEP&M)“ i ima karakter samofinansirajućeg studijskog programa sa predloženom visinom naknade za studiranje u iznosu od 500 eura po semestru.
Donijeta je Odluka o davanju šuma u državnoj svojini na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju u područnim jedinicama Plav, Berane, Pljevlja, Gusinje, Kolašin, Petnjica, Rožaje, Bijelo Polje i Žabljak (sanitarna sječa u 2024. godini). Ovom odlukom se daje na korišćenje drvna zapremina koja je bila izložena dejstvu entomoloških činilaca, kao i drugih abiotičkih činilaca, u skladu sa članom 7 Pravilnika o uspostavljanju šumskog reda i to za 2023. i 2024. godinu. Kako je u 2023. i 2024. godini izražena pojava sanitara u četinarskim šumama u PJ Plav, Berane, Pljevlja, Gusinje, Kolašin, Petnjica, Rožaje, Bijelo Polje i Žabljak, dominantno uslijed gradacije potkornjaka, u najkraćem mogućem roku, izvršena je doznaka sanitarnih stabala. Saglasno važećim propisima ovu drvnu zapreminu je neophodno što prije sjeći radi sprečavanja daljih štetnih posledica. Prodaja drveta u dubećem stanju (sanitarna sječa) sprovešće se u postupku javnog nadmetanja/aukcijska prodaja/putem Javnog poziva, kako je to predviđeno članom 9 Uredbe. Ukupno očekivani minimalni prihod, po osnovu prodaje sanitara po predloženim početnim cijenama, iznosi 375.085 eura.
Vlada je donijela Odluku o davanju šuma u državnoj svojini na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju u područnim jedinicama Pljevlja, Rožaje, Berane, Žabljak, Kolašin, Plužine, Bijelo Polje, Andrijevica, Podgorica, Danilovgrad, Nikšić, Plav, Šavnik i Petnjica u 2024. godini. Predmet ove odluke je davanje šuma u državnoj svojini na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju, u područnim jedinicama Pljevlja, Rožaje, Berane, Žabljak, Kolašin, Plužine, Bijelo Polje, Andrijevica, Podgorica, Danilovgrad, Nikšić, Plav, Šavnik i Petnjica, po gazdinskim jedinicama i odjeljanjima u skladu sa planskim aktima, u količinama i po početnim cijenama kako je navedeno Odlukom. Osnov za utvrđivanje početne cijene drveta koje je predmet prodaje u dubećem stanju, čine kvalitet doznačene bruto drvne zapremine, otvorenost šumskim putevima, dužina transportnih distance i drugi parametri definisani Zakonom o šumama. Davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju sprovešće se u postupku javnog nadmetanja putem Javnog poziva (tenderskom prodajom). Ukupno očekivani minimalni prihodi po osnovu korišćenja šuma i po predloženim početnim cijenama iznosi 11.110.119,50 eura.
Usvojena je Informacija o zonama sanitarne zaštite izvorišta „Bolje sestre“ Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje. U Informaciji se navodi da se, usljed dugogodišnje eksploatacije izvorišta Bolje sestre, promjena u njegovom režimu izdašnosti i smanjenja eksploatacionih kapaciteta, pristupilo izradi Glavnog projekta o određivanju zona i pojaseva sanitarne zaštite tog izvorišta, koji je urađen u martu 2023. godine. Projektom su predložene zone sanitarne zaštite izvorišta, i to: I zona zaštite (zona neposredne zaštite); II zona zaštite (uža zona zaštite); III zona zaštite (šira zona zaštite), sliv izvorišta. Međutim, nepoznavanje sliva izvorišta, prostora sa koga se sve vode sakupljaju i kreću ka izvorišnoj zoni, predstavlja osnovni problem u njegovoj zaštiti. Uprava za vode je zbog značaja tog izvorišta formirala Stručni tim od kompetentnih stručnjaka iz oblasti hidrogeologije čiji je zadatak bio da preispita utvrđene granice II i III zone sanitarne zaštite izvorišta „Bolje sestre“, na osnovu kojih je urađen Glavni projekat. Komisija je u Izvještaju zaključila da Glavni Projekat nije odgovorio Projektnom zadatku, niti je utvrdio potrebne činjenice za određivanje sliva – III zone zaštite izvorišta, zbog čega je neophodno sprovesti dalja ispitivanja koja će obezbijediti potrebne podatke za izradu novog dokumenta. Takođe, Komisija je konstatovala da projekat mora da tretira postojeće projekte i dozvole dobijene u skladu sa zatečenim stanjem, da ukaže na konkretne uticaje i kako bi negativni efekti izgradnje mogli da utiču na kvalitet vode. Pored ostalog, konstatovano je i da Glavni projekat nije obradio katastar postojećih objekata i aktivnosti unutar zona zaštite. U tom kontekstu, Vlada je zadužila Regionalni vodovod da sprovede odgovarajući monitoring i dalja ispitivanja koja će obezbijediti potrebne podatke za izradu Projekta zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje sestre“, odnosno utvrdi potrebne činjenice za preispitivanje proširene II zone i određivanje sliva – III zone sanitarne zaštite izvorišta.
Vlada je usvojila Informaciju o projektu „Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali – Bokokotorski zaliv“ u slučaju potrebe za dodatnim obezbjeđivanjem finansijskih sredstava u iznosu od 6 miliona eura.
Utvrđen je Predlog zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima. Budući da Crna Gora, kao članica Energetske zajednice i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ima obavezu da implementira propise EU iz oblasti energetike, donošenjem predloženog propisa izvršiće se usklađivanje nacionalnog pravnog okvira sa pravnom tekovinom Evropske unije u području sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima i stvoriće se pravni okvir za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata u skladu sa Direktivom 2009/119/EZ. Predloženim Zakonom će povećati sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima i mogućnost brzog djelovanje u slučaju rizika od nastanka poremećaja ili u slučaju poremećaja u snabdijevanju, a stvoriće se i pravni osnov za korišćenje sredstava direktne budžetske podrške Evropske komisije Crnoj Gori za prevazilaženje energetske krize. Primjenom novih zakonskih rješenja povećaće se kontrola kretanja naftnih derivata, jačanjem sistema nadzora i kontrole nad tržištem naftnih derivata i nad energetskom infrastrukturom, a pojačanim izvještavanjem koje se propisuje ovim Zakonom unaprijediće se praćenje protoka naftnih derivata, a time i naplata prihoda državnog budžeta. Sve navedeno će doprinijeti da Crna Gora postane atraktivna lokacija za potrebe regionalnog skladištenja obaveznih rezervi naftnih derivata, što bi uticalo na povećanu sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima za Crnu Goru i region.
Vlada je usvojila Informaciju o realizaciji Javnog oglasa za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko - građevinskog kamena (vulkanit) lokaliteta “Piševska rijeka 1" Opština Andrijevica s Predlogom davanja koncesije, Predlogom odluke o dodjeli koncesije i Predlogom ugovora o koncesiji.
Donijeta je Odluka o dopuni Odluke o određivanju luka prema namjeni. Dopunom je definisano da Luka Budva dobija status trgovačke luke za obavljanje putničkog saobraćaja, čime se ispunjavaju uslovi za uspostavljanje međunarodne pomorske linije Budva – Dubrovnik od 29. juna 2024. godine.
Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju i raspodjeli dobiti za 2023. godinu „Monte put“ d.o.o. Podgorica. “Monte put” je, u poslovnoj 2023. godini, ostvarilo pozitivan finansijski rezultat - dobit u ukupnom iznosu od 4.348.855,15 eura. Na ostvareni iznos dobiti, Društvo je u obavezi da, shodno Zakonu o porezu na dobit pravnih lica, obračuna i uplati u Budžet Crne Gore – Poreskoj upravi, porez po odbitku 15 % u iznosu 652.328 eura. Raspodjela neto dobiti vrši se u skladu sa Zaključkom Vlade Crne Gore br. 08-1170 od 30. 06. 2016. godine, na način da se 70 % neto dobiti transferiše Budžetu Crne Gore, a 30 % neto dobiti pripada Društvu koje je dobit ostvarilo.
Na današnjoj sjednici, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih linku.
Vlada je, na danas održanoj 36. sjednici, donijela Odluku o privremenom oslobađanju od pribavljanja vize za državljane Kraljevine Saudijske Arabije. Odlukom se državljanima Kraljevine Saudijske Arabije omogućuje da od 13. juna do 31. oktobra 2024. godine, mogu ulaziti, prelaziti preko teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 30 dana, sa važećom putnom ispravom, bez vize. Odluka o privremenoj viznoj liberalizaciji za državljane Kraljevine Saudijske Arabije prvi put je donesena 2022. godine, u toku ljetnje turističke sezone, a u cilju privlačenja turista iz Kraljevine Saudijske Arabije, podrške turističkoj sezoni i snaženju veza i saradnje između dviju zemalja. Na ruti Rijad – Podgorica tokom 2023. godine prevezeno je 11.390 putnika. Prema procjeni koju je izradilo Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, vizna liberalizacija je od značaja pri odabiru turističke destinacije, a otvaranje tržišta Kraljevine Saudijske Arabije generisalo bi prihode od značaja za crnogorsku ekonomiju, naročito u turizmu.