Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija posvećeno je efikasnijem unapređenju programa digitalne transformacije, kao i pružanju bolje komunikacije, prekogranične saradnje i razmjene podataka sa regionom, Evropskom unijom, preduzećima, civilnim sektorom u cilju zadovoljavanja potreba građana.
To je, na otvaranju IV Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana, saopštila ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić.
Ona je kazala da su u tom resoru na čijem je čelu predvidjeli ambicioznu mapu puta koja ima za cilj da poboljša načine interakcije ljudi sa vladom i obezbjedi bolji pristup uslugama, a istovremeno izgradi digitalno osnažene talente i radnu snagu i podstiče digitalnu ekonomiju.
„Naš tim čvrsto vjeruje u oslobađanje moći državnih podataka i tehnologije za podsticanje inovacija u našoj zemlji i regionu i poboljšanje kvaliteta usluga ljudima kojima služimo“, istakla je Srzentić.
Kazala je da se Digitalni samit održava u vrijeme globalno izazovne situacije, ističući da je posebno važno da se na Zapadnom Balkanu udruže snage, povežu tačke, razmijene iskustva i naučene lekcije o implementaciji ranije odobrenih sporazuma i obaveza, kao i kao nove perspektive i područja za saradnju – „sve u korist i kvalitet života naših građana“.
Govoreći o dugoročnom ekonomskom oporavku, Srzentić je kazala da građani Crne Gore teže podršci i povezivanju, a da pritom njihovi podaci budu sigurni, zaštićeni i dostupni.
„Prva crnogorska Strategija digitalne transformacije i Strategija sajber bezbjednosti, koja je u potpunosti usklađena sa ciljevima evropske digitalne decenije, jedna su od glavnih prekretnica u tome kako ćemo to ostvariti“, rekla je Srzentić.
Najavila je da će Ministarstvo pokrenuti „Montenegro Digital“, mali startup unutar vlade koji će okupiti neke od najsjajnijih digitalnih talenata sa vrhunskim državnim službenicima u nastojanju da izgrade pogodnije, pouzdanije i pristupačnije državne usluge, štedeći stanovnicima Crne Gore i vrijeme i novac.
„Ove jeseni pokrećemo Digitalnu akademiju i uspostavljamo standardni nastavni plan i program otvorenog koda koji odražava osnovne vještine, kompetencije i sposobnosti potrebne za omogućavanje istinski digitalnog javnog servisa 21. vijeka, akademske zajednice i civilnog sektora opremljenog za suočavanje sa novim izazovima“, rekla je Srzentić.
Generalna sekretarka, Savjet za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu, kazala je da ćemo ovu godinu pamtiti kao godinu tranformacije na Zapadnom Balkanu, navodeći da je uspješno realizovan besplatan roming za države tog područja.
Smatra da su napori na razvoju infrastrukture ključni.
„Sve zemlje Zapadnog Balkana napreduju, ali još uvijek zaostajemo za onim što naše kolege su ostvarili u EU. Što se tiče digitalnih vještina, dvije trećine osoba nemaju dovoljno vještina da koriste digitalni svijet. Jedna petina koristi internet da bi se povezala“, navela je Bregu.
Ocijenila je da je Digitalna transformacija proces koji zahtjeva investiranje u ljude, tehnologiju, sisteme i procese kako bi poboljšali način na koji ljudi imaju interakciju sa digitalnim sistemom.
„To je proces koji zahtjeva da razmišljamo van okvira, kako bismo iskoristili sve benefite tehnoloških promjena“, rekla je Bregu.
Generalni direktor, DG CONNECT, Evropska komisija Roberto Viola, ukazao je na značaj digitalnih vještina, navodeći da će za deset godina biti neophodne za posao.
„Biće potrebno da svako vlada vještinama koje se tiče digitalnog poslovanja. To je važno uključiti u obrazovne planove i nastavni sistem kako bismo se suočili sa izazovima budućnosti na uspješan način“, rekao je Viola.
Ocijenio je da bez odgovarajuće infrastrukture i povezanosti nema digitalnog društva, navodeći da je to pokazala pandemija koronavirusa.
„Zbog toga je važno da kao Evropa postignemo ciljeve do 2030. godine - da svi građani imaju pristup internetu po povoljnih tarifama, da imaju visoku brzinu i da ona bude lako dostupna na svakom mjestu“, rekao je Viola.
Državna sekretarka, Federalni ministarstvo za ekonomska pitanja i energetiku, SR Njemačka Claudia Dörr-Voss, rekla je da je Digitalni samit podstakao dijalog stejkholdera i prekinuo naplatu rominga što je poboljšalo kvalitet života građana u regionu.
„Za vlade Zapadnog Balkana biće važno kanalisati pretpristupnu pomoć i održive projekte. Kako se budu odvijali procesi digitalizacije, moramo osigurati da sve grupe društva imaju priliku da budu dio ovog procesa. Ovo zahtjeva promjene u javnoj upravi“, rekla je Dörr-Voss.
Regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Hans Henri P. Kluge, istakao je da su pristupi bazirani na istraživanju podataka ključni za buduću spremnost za pandemiju, adekvatne reakcije i efiksnu primarnu zdravstvenu zaštitu.
„To je od suštinske važnosti kako bi se zdravstvo transformirsalo od reaktivnog sistema koji gasi požare, kakav je sada slučaj, u sistem koji anticipira potencijalne tačke da može doći do požara i sprječava ga“, rekao je Kluge.
Ukazao je da sam pristup podacima nije dovoljan, i da je podatke potrebno nadomjestiti novom kulturom u zdravstvenom sistemu koja prihvata nauku zasnovanu na podacima i analitici.
„Digitalna transformacija u zdravstvenom sistemu je jedan od ključnih elemenata za ubrzan proces evropskih integracija. Sada je pravi trenutak i moramo imati međusektorsku i prekograničnu saradnju kako bismo osigurali da digitalna transformacija ispuni obećanje za bezbjedne, efikasne i pravične zdravstvene usluge za život nakon COVID-19“, rekao je Kluge.
Zamjenik generalnog sekretara za digitalni razvoj, Ministarstvo za ekonomska pitanja i komunikacije, Estonija Siim Sikkut, kazao je da transformacija podrazumijeva da se promijeni način na koji radimo, navideči da je to suština.
„Ako želimo da imamo dobre javne usluge, moramo imati one koje najbolje funkcionišu za korisnike. To je konstatan rad. Ako želimo da imao dobre politike, moramo da imamo dobre podatke. To znači dobar kvalitet podataka. Svi ti procesi moraju da se uspostave, zato su nam potrebne i regulative“, naveo je Sikkut.
Ocijenio je da je važno prvo uspostaviti osnov kako bi bili spremni za novije stvari i ambicioznije projekte.
„Poruka digitalne Estonije je da iako nemamo sve resurse, savršen plan, samo počnite. Čak i male stvari u pravom smjeru napraviće veliki uticaj“, istakao je Sikkut.
Digitalni samit Zapadnog Balkana 2021. održava se kao dio Berlinskog procesa i kao inicijativa Regionalnog savjeta za saradnju, a važnost samita je potvrđena i kroz novi četvorogodišnji akcioni plan 2021-2024, za zajedničko regionalno tržište (Common Regional Market – CRM).
Domaćin i organizator ovogodišnjeg izdanja je Ministarstvo javne uprave digitalnog društva i medija ispred Vlade Crne Gore, dok je generalni sponzor kompanija M:TEL.