Ovaj događaj organizovan je od strane Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, i njime zaključen ciklus okruglih stolova koji su prethodno organizovani u Beranama i Podgorici, te su na taj način u diskusiju o navedenim dokumentima uključene nevladine organizacije iz sjevernog, centralnog i južnog dijela Crne Gore.
O Nacrtu strategije saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija 2022-2026. i Akcionog plana 2022-2023, govorila je Marija Hajduković, vd generalnog direktora Direktorata za strateško planiranje u javnoj upravi, međunarodnu saradnju i IPA programe, u okviru Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.
Ona je kazala da su ovaj dokument pripremali na transtaprentan i inkluzivan način, sa ciljem da mapiraju i identifikuju probleme sa kojima se nevladin sektor suočavao u prethodnom periodu, kao i da je na dokumentu radila radna grupa od osam čanova, od kojih su dva člana bila predstavnici nevladinog sektora.
“U samoj Strategiji i analizi stanja mapirali smo izazove i probleme, pri čemu kao ključne izdvajamo slabosti postojećeg modela državnog finansiranja, kao i činjenicu da ne postoji višegodišnje strateško planiranje za projekte i programe NVO, već je ono na niovu jednogodišnjeg“, kazala je Hajduković, dodajući da je izdvajanje za projekte na nivou od 0,7 odsto iz Nacionalnog budžeta, što je više od iznosa koji je zagarantovan Zakonom o NVO, a na nivou sredstava koje izdvajaju članice EU i druge razvijene zemlje.
Sa druge strane, kako je istakla, zapošljavanje u NVO sektoru i dalje ispod evropskog prosjeka, te je na nivou 0,8 odsto od ukupnog broja zaposlenih u zemlji.
„Slaba profesionalizacija nevladinog sektora i slaba unutarsektorska povezanost takođe je jedan od identifikovanih izazova. Profesionalizam, sposobnost inoviranja i dovoljni ljudski resursi u nevladinom sektoru su preduslov za kvalitetno pružanje usluga i implementaciju projekata i programa“, kazala je Hajduković.
Istakla je i da o tome koliko je važan nevladin sektor govori stalni porast broja NVO, i da je u decembru 2021.godine bilo registrovano 6.314 nevladinih organizacija u Crnoj Gori.
„Ono sa čim se nevladin sektor suočava i pokazuje na određene kapacitete kada je riječ o organima državne uprave, odnosi se na nedosledno poštovanje standarda i pravila uključivanja javnosti i nevladinih organizacija u pripremi javnih politika, kao i nedovoljno korišćenje portala, e-peticije, participacije kao načina učešća zainteresovane javnosti u kreiranju javnih politika“, navela je Hajduković, ukazujući na problem koji se odnosi na neadekvatan normativni okvir za volontiranje.
Ona je dodala da su ključni izazovi poslužii kao osnov da radna grupa razvije dva strateška cilja.
„Prvi cilj se odnosi na unapređenje postojećeg normativnog i strateškog okvira za dugoročno partnerstvo sa NVO u pripremi javnih politika i pružanju usluga građanima. Drugi strateški cilj se odnosi na snaženje nevladinog sektora, kao jednog od partnera države, a on se oslanja na potrebu da se smanji regionalna razlika u razvijenosti NVO kao i da se jača inovativnost i profesionalnost nevladinog sektora, i da se pruža dodatna podrška volonterizmu“, kazala je Hajduković.
Dodala je i da su se u ovom strateškom dokumentu osvrnuli na rad Savjeta za saradnju između organa državne uprave i civilnog društva, te da su ukazali na određene nedostatke u radu tog sajveta, kao i na pozitivne novine koje su donešene. Ona je pozvala učesnike da daju svoj doprinos i sugestije i u tom dijelu.
Aleksandra Masoničić, načelnica u Direktoratu za normativno uređenje sistema javne uprave i harmonizaciju propisa Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija govorila je o identifikovanim problemima i mogućim rješenjima budžetskog finansiranja projekata i programa NVO.
Ona je kazala da ovaj dokument pored toga što sadrži analizu stanja, nudi i određene alterantive za rješavanje prepoznatih izazova u budžetskom finansiranju, kao i mogućnost da predstavnici NVO sektora i druga zainteresovana javnost predloži svoj način rješavanja problema, zbog čega su izuzetno ponosni na samu formu predloženog dokumenta.
Podsjetila je da je u Crnoj Gori zastupljen kombinovani model finansiranja projekata i programa NVO iz državnog budžeta.
„Imamo model koji je uveden 2017. godine i podrazumijeva centralizaciju planiranja i decentralizaciju raspodjele sredstava. Analize iz 2019. i 2020. godune su ukazale na prednosti ovog modela, ali i veliki broj izazova u njegovom sprovođenju”, kazala je Masoničić.
Ona je navela da je prvi ključni izazov koji je prepoznat u dokumentu koji je stavljen na javnu raspravu pitanje godišnjeg određivanja prioritetnih oblasti za finasiranje.
„Prepoznali smo tri alternative, a to su da ciklus planiranja ostane jednogodišnji, druga je da se ciklus planiranja produžava na tri godine, a treća da se ukida posebno programiranje prioriteta finansiranja NVO, pri čemu bi se nadležnost prenijela na resorna ministarstva“, kazala je Masoničić.
Drugi identifikovani izazov je obavezno učešće NVO u konkursnim komisijama, a jedna od alternativa jeste da obavezno članstvo predstavnika NVO u komisijama ostaje na snazi, ali da se otklone različiti tehnički nedostaci.
„Druga alternativa bi bila ukidanje obaveza uključivanja predstavnika NVO u komisije i da nadležni organ ima pravo da procijeni i odluči da li mu je potrebno spoljno učešće u pojedinačnim konkursnim postupcima“, navela je Masoničić.
Ona je kazala da je treći prepoznati izazov uloga nezavisnih procjenjivača, a alternative su da model ocjenjivanja ostane isti, zatim da su funkcije komisije i ocjenjivača udružene, ocjenjivanje da vrše članovi komisija, a da je odluka o sastavu komisija u rukama starješina organa., dok bi treća opcija bila da je obavezno angažovanje eksternih procjenjivača regulisano samo za projekte veće vrijednosti, dok je generalno ocjenjivanje u rukama komisije.
Kao poslednji, ali ne manje važan izazov po riječima Masoničićeve je izdvojeno i pitanje monitoringa projekata i programa NVO, a ponuđena su tri rješenja
„Praćenje uspješnosti realizacije projekata i programa NVO vrši Komisija za raspodjelu sredstava na osnovu izvještaja koje dostavljaju NVO uz obavezene terenske posjete, a sve u skladu sa Metodologije; zatim da praćenje uspješnosti realizacije projekata i programa NVO vrši Komisija za raspodjelu sredstava na osnovu izvještaja koje dostavljaju NVO, dok se terenske posjete praktikuju samo kada se iz dostavljenih izvještaja ne može utvrditi činjenično stanje. Treća alternativa je da praćenje uspješnosti realizacije projekata i programa NVO vrši Komisija za raspodjelu sredstava na osnovu izvještaja koje dostavljaju NVO, dok se terenske posjete praktikuju samo kada se iz dostavljenih izvještaja ne može utvrditi činjenično stanje, dok se mjerenje uticaja podržanih projekata u skladu sa Metodologijom vrši posebna Komisija ili drugo tijelo koje obrazuje straješina organa državne uprave.“, zaključila je Masoničić.
Na kraju, pozvala je sve predstavnike nevladinog sektora, kao i drugu zainteresovanu javnost da se izjasne koju od predloženih alternativa biraju i zašto, pri čemu mogu ponuditi i svoju alternativu i objasniti svoje razloge za to, a sve u cilju zajedničkog pronalaženja najboljih zakonskih rješenja u ovoj oblasti.
Na kraju okruglog stola, uslijedila je diskusija u okviru koje su predstavnici nevladinog sektora dali svoje mišljenje o navedenim temama i ukazali na probleme sa kojima se susrijeću.
Javna rasprava o dokumentima koji su predmet današnje diskusije otvorena je do 27. aprila, te stoga nevladin sektor, kao i druge zainteresovane strane, mogu u navedenom periodu dati svoje sugestije i predloge, koji će biti uzeti na razmatranje. Sa ciljem da sve zainteresovane strane mogu uzeti učešće i doprinjeti što kvalitetnijoj izradi Nacrta strategije saradnje organa državne uprave i NVO za period 2022-2026 i dokumentu „Identifikovani problemi i moguća rješenja budžetskog finansiranja projekata i programa NVO“, navedeni dokumenti su izrađeni i u Brajevom pismu, te se svi zainteresovani za preuzimanje dokumenata u Brajevom pismu mogu obratiti Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore, odnosno kontakt osobi Neveni Zindović Rabrenović na sledeću e-mail adresu: nevena.zindovic@mju.gov.me.