Reforma javne uprave značajna je za evropsku perspektivu, profesionalna, racionalna i odgovorna javna uprave obezbijediće i visok kvalitet usluga građanima, koji su u centru svih prijedloga politika, a inovacije i optimizacija su od suštinskog značaja za poboljšanje performansi svih sistema.
To je saopšteno na panel diskusiji koju je organizovalo Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija u okviru Javne rasprave o Nacrtu strategije reforme javne uprave 2022-2026.
“Dokument koji danas predstavljamo naš je odgovor na to kako implementaciju novog – tehničkog, organizacionog i uslužnog koncepta vlade i promjenu kulture, možemo da primijenimo u praksi i da rezultati budu zadovoljavajući. Shodno našim kapacitetima na svim nivoima, optimizaciju smo postavili kao postepeno poboljšavanje, težnju boljim rješenjima, primjenu inovacija, usavršavanje trenutnih praksi, iskorišćavanje postojećih znanja i kompentencija u sistemu javnu uprave, ali i stalno osnaživanje i usavrašavanje službenika”, rekla je Srzentić.
S obzirom na to da se u javnosti nerijetko postavlja pitanje da li će reforma javne uprave dovesti do smanjenja broja zaposlenih u državnom aparatu, poručila je da je u centru svih prijedloga politika građanin i kreiranje usluga koje će mu efikasno koristiti.
“Nosilac kvalitetne javne uprave je odgovoran i kompetentan službenik. Mapiranjem procesa rada u javnoj upravi, njihovom optimizacijom i digitalizacijiom odredićemo adekvatan odnos između broja službenika i kvaliteta usluge koju oni pružaju, a kroz fer mehanizme za određeni broj službenika biće izvršena preraspodjela u okviru javne uprave, ili njihov prelazak u privatni sektor”, kazala je Srzentić.
Istakla je da je veoma ponosna na novine koje Nacrt Strategije reforme javne uprave donosi, i da već postoje izgrađeni multifunkcionalni timovi, koji će da pilotiraju sve akcije, kako bi proces reforme javne uprave bio završen kako je planirano.
“I ovaj dokument nastao je u inkluzivnom okruženju uz konsultacije predstavnika relevantnih institucija javne uprave, međunarodnih partnera, nevladinih organizacija, akademske zajednice, studenata, sindikata, koji su dali snažan pečat i doprinos u kreiranju ovog dokumenta”, rekla je Srzentić.
Usvajanje dokumenta predviđeno je za kraj godine, a sve zainteresovane subjekte pozvala je da daju priijedloge i sugestije ukoliko smatraju da je nešto u procesu planiranja propušteno, ili da može bolje.
Zamjenica glavne pregovaračica Crne Gore sa Evropskom unijom, Dragana Marković, rekla je da se posvećeno radi na ispunjavanju obaveza iz evropske agende, u kojoj reforma javne uprave ima esencijalnu ulogu.
“Uspostavljanje funkcionalne javne uprave predstavlja jedan od glavnih izazova procesa evropskih integracija, koji direktno utiče na sposobnost vlada da pružaju javne usluge i podstiču konkurentnost i rast. Stoga nacionalne strategije predstavljaju ključne dokumente čija je obaveza da prepoznaju izazove sa kojima se suočavaju države u procesu proširenja, prilikom uspostavljanja efektivne i efikasne javne uprave. Vjerujem da će se usvajanjem ove Stretegije na najbolji način riješiti ključni problemi i izazovi u javnoj uprave”, kazala je Marković.
Dodala je da se uvijek mora imati u vidu značaj ulaganja u ljudske resurse i unapređenje kapaciteta kako “bismo osigurali kvalitetno organizovanu, odgovornu i transparentnu administraciju na usluzi našim građanima i kako bismo naše obaveze iz procesa integracija obavljali na najbolji mogući način”.
V.d. generalne direktorice Direktorata za strateško planiranje u javnoj upravi, međunarodnu saradnju i IPA programe, Marija Hajduković, rekla je da je nesporno da se mora strateški planirati i nastaviti dalje unapređenje stanja kada je u pitanju reforma javne uprave.
“Ovom Strategijom, kroz pet strateških ciljeva, nastojimo da stvorimo viziju javne uprave koja će kvalitetno pružati usluge građanima i koja će imati dovoljno administrativnih kapaciteta za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Kroz odgovornost, potrebu da pružimo kvalitetne javne usluge, profesionalnost, efikasnu javnu upravu sa pravim ljudima na pravom mjestu, podizanjem svijesti da svi podaci koji su u posjedu organa moraju biti na raspolaganju građanima, stvorićemo javnu upravu koja će moći da odgovori svim potrebama građana”, objasnila je Hajduković.
Ukazala je da je pandemija koronavirusa pokazala da javna administracija u Crnoj Gori mora da se prilagođava novim uslovima.
“Moramo da budemo prilagodljivi, mapiramo procese, kreiramo usluge koje će odgovarati potrebama građana i paralelno moramo da realizujemo proces optimizacije i proces digitalizacije. Želimo javnu upravu koja će biti zasnovana na ravnopravnosti, različitosti, inkluziji, andiskriminatornim mjerama. Nastojimo da kroz mapiranje procesa rada u određenim institucijama pružimo usluge građanima po njihovoj mjeri”, pojasnila je Hajduković.
Usluge i administracija bez papira su, kako je rekla, preduslov za kvalitet pruženih usluga, ali i za pitanje efikasnosti i odgovornosti u radu javne ustanove.
“Samo uz kvalitetne javne i smislene konsultacije možemo da kreiramo i mijenjamo javne politike”, smatra Hajduković.
Viši politički savjetnik SIGMA, Timo Ligi, rekao je da redovno prate funkcionisanje javne uprave, ne samo u Crnoj Gori, nego i u svim zemljama Zapadnog Balkana i ocijenio da u našoj državi postoji velika ambicija da se riješe određeni izazovi i da se Strategija usredsređuje na veću odgovornost javne uprave vezano za pružanje i dostupnost informacija.
“Strategija je usmjerana i na to da se zakoni i dokumenta pripremaju na inkluzivan način. Mislim da je Nacrt Strategije usmjeren na prave oblasti i svi koji su učestvovali u izradi su uradili odličan posao. Ali tek nakon što se usvoji Stretegija, predstoji veliki posao vezano za primjenu i postizanje postavljenih ciljeva”, kazao je Ligi.
Član Savjeta za reformu javne uprave prof.dr Ivan Radević, rekao je da je važno u startu voditi račina da u Crnoj Gori postoji dosta formalno-pravnih rješenja koja su dobra, ali izostaje kvalitetan primjer.
Smatra da je tekst Stretegije sa stanovišta ciljeva i indikatora trebalo da bude precizniji.
“Digitalizacija treba da bude sveobuhvatna. Ako je Estonija mogla 1998. da ima umrežen sistem, a i teritorijalno i po broju stanovnika je veća od nas više od dva puta, nemam dilemu da mi u Crnoj Gori, 22 godine kasnije, možemo to da uradimo. I u tom smislu bih volio krajnje odlučan pristup nosilaca funkcija”, rekao je Radević.
Nabolji dio Startegije je što je, kako je primijetio, prepoznala i obihvatila dosta problema, ali bi više trebalo fukus staviti na to kako riješiti probleme i ispuniti ciljeve.
Pomoćnik generalnog sekretara Zajednice opština Crne Gore, Saša Šćekić, ukazao je da Nacrtom strategije njihova očekivanja nisu ni približno dostignuta.
“Možda je bolje da uopšte nemamo lokalnu samoupravu u ovom strateškom dokumentu, nego da je imamo ovako kako je sad. Sve ovo što imamo u Nacrtu strategije jesu važni ciljevi, ali nisu reformski. To su aktivnosti koje su redovne i kojima bi trebalo da se bavimo svakodnevno. Želimo da se konačno krene u reformski proces, a taj reformski proces podrazumijeva uvođenje politipskog sistema lokalne samouprave. To znači da će lokalne samouprave vršiti poslove prema njihovim mogućnostima, koje su različite”, istakao je Šćekić.
Istraživač javnih politika u Institutu alternativa, Marko Sošić, ukazao je da ga brine opseg Strategije koji je, kako smatra, nedovoljno dobro definisan.
“Ključna zamjerka u tom pogledu je izostavljanje preduzeća u državnom, ili lokalnom vlasništvu iz opsega ove Stretegije. Dakle, ukinuli smo sebi, na samom početku, osnov da se tim nekako bavimo. Drugi problem je optimizacija. Sve što se planira u tom dijelu će, samim tim što smo isključili javna preduzeća, na neki način biti nepotpuno”, istakao je Sošić.
Dodao je i da su postavljeni dosta skomni ciljevi, koji iako se sprovedu neće napraviti velike promjene.