Klimatske promjene su jedan od najvećih problema s kojima se suočava čovječanstvo, a svaki doprinos, bilo naučni, politički ili kulturni od neprocjenjive je važnost, a izložba "Azerbejdžanski tepih: Dijalog sa prirodom“ pruža dragocjeni uvid u način na koji umjetnost i tradicija igraju važnu ulogu u izmjeni svijesti i očuvanju naše planete.
To je poručila ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, prilikom otvaranja izložbe "Azerbejdžanski tepih: Dijalog sa prirodom“, koju je organizovao Narodni muzej Crne Gore i Nacionalni muzej tepiha Azerbejžana, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“, na Cetinju.
"Ova izložba predstavlja jedinstvenu priliku da se upoznamo sa izuzetnom tradicijom tkanja tepiha, koja odražava kulturnu baštinu Azerbejdžana, i koja nam govori o značaju tradicionalnih tehnika, umijeća i održivom stvaralaštvu", istakla je Vujović.
Vujović je kazala da u vremenu kada se suočavamo sa ozbiljnim izazovima klimatskih promjena, ova izložba pruža dragocjeni uvid u način na koji umjetnost igra važnu ulogu u podizanju svijesti i očuvanju naše planete.
"Klimatske promjene su jedan od najvećih problema s kojima se suočava čovječanstvo, a svaki doprinos, bilo da je naučni, politički ili kulturni, od neprocjenjive je važnosti", dodala je Vujović.
Objasnila je da su tradicionalni azerbejdžanski tepisi utkali priču o ekosistemu i životu, jer počinju striženjem i obradom vune, a završavaju jedinstvenom slikom nara, ptice, ruže, geometrijskim oblicima. Da svaki tepih priča priču o neodvojivoj vezi između ljudi i njihovog prirodnog okruženja, naglašavajući važnost njegove zaštite.
"Ovi motivi su slični elementima koje su naši preci urezivali na grnčariji prije nove ere, čime se povezuje prošlost s našom sadašnjošću, i sa njihovim simbolima se odmah mozemo povezati. Ova izložba je i priča o ženi i njenoj vještini i ekonomskoj samostalnosti.
"Povezivanje ovakvih događaja sa klimatskim konferencijama ističe značaj održivosti i očuvanja kulturnih tradicija u kontekstu globalnih napora za borbu protiv klimatskih promjena", istakla je Vujović.
"U ovom vremenu brzih tehnoloških promjena, kada digitalna sredstva komunikacije redefinišu način na koji se povezujemo, komuniciramo i stvaramo svoj identitet, važno je osvrnuti se na tradicije koje su nas oblikovale. U ovoj modernoj eri, važno je ne zaboraviti na korijene i na način na koji su naši preci razumjeli i poštovali prirodu. Na isti način, kao što tradicija tkanja tepiha u Azerbejdžanu donosi sa sobom bogatstvo znanja i vještina prenijetih kroz generacije, tako i kultura i umjetnost donose zlatan ključ za vrata spoznaje", poručila je Vujović.
"Izložba "Azerbejdžanski tepih: Dijalog sa prirodom" nije samo proslava umjetničkog umijeća, već i poziv na djelovanje da zajedno radimo na očuvanju naše planete za buduće generacije", zaključila je Vujović.
Direktorica Azerbejdžanskog nacionalnog muzeja tepiha, Amina Melikova, zahvalila se svima na podrsci a posebno ministarki Vujović , ističući, da svojim prisustvom pokazuje otvorenost Ministarstva kulture i medija, na jačanju saradnje izmeðu dvije prijateljske zemlje.
Posebno zadovoljstvo iskazala je što će posjetioci Cetinja uživati u 25 izloženih eksponata koji su dio zbirke jedinstvenog muzeja u svijetu - Muzeja tepiha.
"Postavka ovoga tipa prvi put je predstavljena u Crnoj Gori. Izloženi primjerci tepiha i skice sa različitim motivima iz prirode, odražavaju iako sky vezu izmeðu čovjeka i prirode, ali i kulturu i tradiciju azerbejdžanskog naroda od 18. vijeka do modernog doba", istakla je Melinkova.
Tokom obilaska izložbe, Vujović je upoznala Melinkovu i o kulturnim vrijednostima ove vrste koje baštini Crna Gora o tepihu iz Husein-pašine džamije u Pljevljima iz XVI vijeka, dimenzije 100 metara kvadratnih, koji predstavlja jedinstven i rijedak primjerak ove vrste. Posebno se ističe umjetnički izraz
kolorita i motiva, zbog čega je proglašen kulturnim dobrom od Nacionalnog značaja.
Zbog stanja u kojem se nalazi slijedi konzervatorski tretman, na šta je Melnikova ponudila stručnjake i pomoć sa azerbejdžanske strane.
Podsjećamo da je izložba organizovama uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore i Ministarstva kulture Republike Azerbejdžan, te da će biti otvorena do 31. avgusta 2024. godine.