Njegošev mauzolej na Lovćenu, jedan od najvećih spomenika u Crnoj Gori, nije samo mjesto počinka velikog crnogorskog pjesnika i vladara Petra II Petrovića Njegoša, već simbol slobode, crnogorske kulture i duhovnosti, poručila je ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović.
Ona je to poručila povodom pola vijeka od otvaranja Njegoševog mauzoleja i kazala da se njegov značaj proteže kroz kulturne, istorijske, arhitektonske, duhovne, turističke aspekte, čineći ga jednim od najvažnijih spomenika u našoj državi.
"Prije 50 godina, 28. jula 1974. godine svečano je otvoren Mauzolej na Lovćenu u čast crnogorskog vladara, vladike i pjesnika borbe i slobode Petra II Petrovića Njegoša, izgrađen po nacrtu velikog arhitekte i vajara Ivana Meštrovića. Predsjednik predsjedništva SR Crne Gore Veljko Milatović, koji je otvorio Mauzolej istakao je da je ovo najveći spomenik Njegošu, “njegovim slobodarskim htijenjima - slobodna Crna Gora, u slobodnoj zajednici ravnopravnih naroda i narodnosti socijalističke i nesvrstane Jugoslavije”, podsjetila je Vujović.
Mauzolej, kako je kazala, predstavlja jedan od najatraktivnijih kulturno istorijskih objekata u Crnoj Gore, smješten u ambijentu koji nijednog posjetioca ne ostavlja ravnodušnim, a godišnje ga posjeti skoro 70 hiljada ljudi.
"Njegošev mauzolej, neodvojivi dio Lovćena simbol je slobode i očuvanja samosvojnosti. Njegoš, čiji datum rođenja sa ponosom slavimo kao državni praznik kulture, bio je ključna figura u formiranju crnogorske državnosti i kulture, a njegov mauzolej je svjedočanstvo o njegovom uticaju i važnosti koji zelimo pokazati svijetu, daleko izvan granica naše zemlje. Mauzolej na Lovćenu je mjesto gdje se odaje počast njegovom književnom, intelektualnom i duhovnom nasljeđu“, istakla je Vujović.
Narodni muzej je ovim povodom za sve ljubitelje ovog mjesta i onoga što ono predstavlja za Crnu Goru upriličio izložbu „Iskra u kamenu“.
Izložba „Iskra u kamenu“ prati put izgradnje mauzoleja, od prvih ideja o gradnji tokom dvadesetih godina dvadesetog vijeka, preko pokušaja gradnje oko stogodišnjice Njegoševe smrti, do konačne izgradnje i otvaranja sedamdesetih godina prošlog vijeka.
"Izuzetno je vrijedno što su izloženi predmeti koji svjedoče o poluvjekovnoj težnji da se izgradi Mauzolej, a jedinstveni artefakt je hrastova škrinja u kojoj su držani Njegoševi zemni ostaci, dugme iz groba, planovi Mauzoleja koje je izradio Harold Bilinić, kao i Meštrovićeve dvije gipsane karijatide. Predrag Malbaša, Isidora Kovačević i Filip Kuzman - autori izložbe ponudili su nam sveobuhvatnu postavku koja predstavlja zaokruženu cjelinu od prve ideje do realizacije i predstavlja omaž pregalaštvu posleratnih generacija koje su odavale počast najvećem pjesniku među narodima, i najboljem vladaru među pjesnicima", istakla je Vujović.
Iz Ministarstva kulture i medija podsjećaju da je izložba „Iskra u kamenu“ kojom Narodni muzej Crne Gore obilježava 50 godina od otvaranja Njegoševog mauzoleja na Lovćenu, otvorena je u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju, a postavka se može pogledati do 2. septembra.