Strateška dokumenta Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, definišu preduslove i inicijative potrebne za agilan i proaktivan razvoj digitalne Crne Gore, a ubrzanje promjena traži uključenje svih i pored transformacije potrebno je raditi i na prilagođavanju zakona, unapređenju digitalnih vještina, tehnologije i infrastrukture.
To je saopšteno na Okruglom stolu Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, povodom javne rasprave na nacrte Strategije digitalne transformacije Crne Gore 2022-2026, Strategije sajber bezbjednosti Crne Gore 2022-2026 i Programa privlačenja digitalnih nomada u Crnoj Gori do 2025.
Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, kazala je da je digitalna transformacija jedan od šest strateških prioriteta ove Vlade, a vizija Ministarstva podrazumijeva neposrednu saradnju i udružene snage svih zainteresovanih strana, posebno nevladinog i akademskog sektora, privrede i javne uprave.
“Usvajanje svih ovih dokumenata koje smo pripremali od prvog dana osnivanja ministarstva, Planom Vlade predvidjeli smo za posljednji kvartal ove godine. Zato bih se zahvalila svima vama koji ste bili dio radnih grupa, operativnih timova i konsultativnih tijela, na zalaganju da u jednom inkluzivnom procesu kreiramo dokumenta koja će definisati preduslove i inicijative potrebne za agilan i proaktivan razvoj digitalne Crne Gore”, rekla je Srzentić.
Kazala je da želi da pošalje snažnu poruku da će kroz zajedničku saradnju efikasno upravljati digitalnom transformacijom u Crnoj Gori.
“Ruku pod ruku sa transformacijom, moramo raditi na prilagođavanju zakona, ali i unapređenju digitalnih vještina, tehnologije i infrastrukture. Ubrzanje promjena traži uključenje svih nas. Stoga - ne budimo samo gomila glasova, budimo gomila ruku koje će učiniti da se promjene dese, a da sve ono što smo predvidjeli strategijama kvalitetno implementiramo za dobrobit građanki, građana i cjelokupne privrede”, istakla je Srzentić.
Državna sekretarka u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, Marina Banović, kazala je da je u prethodnih pola godine u postupak izrade dokumenata bio uključen veliki broj domaćih eksperata.
“Iako je proces bio veoma kompleksan, zbog toga što je uključivao veliki broj ljudi, sigurno će donijeti nezamjenjiv kvalitet i ono što smatramo da je posebno važno i čemu ovakvi postupci sigurno doprinose jeste da ova dokumenta postaju zajdnidičko vlasništvo. To nije vlasništvo Vlade Crne Gore, nego svih građana/ki”, rekla je Banović.
Načelnica Direkcije za elektronsku upravu, Zorana Popović, predstavljajući Nacrt Strategije digitalne transformacije, istakala je da će jedna grupa ciljeva doprinijeti povećanom kapacitetu i sposobnosti Crne Gore za digitalnu transformaciju, kako bi bilo što više mogućnosti za sprovođenje procesa.
„Sa druge strane, takođe, kao veoma značajni su prepoznati unapređenje i razvoj ICT sektora, kao sektora koji mora biti akcelerator digitalne transformacije i jedan od glavnih pokretača svih promjena i ono što je veoma bitno je podizanje svijesti građana i privrede o važnosti digitalnog razvoja“, rekla je Popović.
Razvoj i unapređenje digitalnih znanja i vještina je neminovno i na tome se, kako je rekla, mora raditi.
Šef Odjseka za informaciono-komunikacionu infrastrukturu i informacionu bezbjednost, Dušan Krkotić, predstavljajući Nacrt Strategije sajber bezbjednosti, rekao je da je formirano pet strateških ciljeva i 22 operativna cilja, i pojasnio da je jedan od bitnih segmenata podizanje cjelokupne svijesti vezano za sajber bezbjednost i kroz niz aktivnosti Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta radiće na tome da osnaži edukativni program u okviru osnovnih i srednjih škola za učenike, nastavnike i pedagoge, a radi se i na uvođenju dodatnog visokoškolskog programa u okviru sajber bezbjednosti.
„U okviru međunarodne saradnje nastavićemo sve aktivnosti sa našim međunarodnim partnerima, a to su NATO, OEBS, Evropska unija. Trenutno smo u finalizaciji nacrta Strategije, nadam se da ćete do kraja sedmice ostaviti komentare“, rekao je Krkotić.
Koordinatorka Radne grupe za izradu Programa privlačenja digitalnih nomada, Tamara Džuver, ukazala je da Crnu Goru u narednom periodu očekuju izmjene normativnog okvira, zakona i pravljenje ambijenta koji će biti privlačan za digitalne nomade.
„Kada pričamo o prednostima i izazovima sa kojima se Crna Gora susreće kada govorimo o digitalnom nomadizmu, prednosti je mnogo. Pored predivne prirode, relativno niskih troškova života u poređenju sa drugim zemljama, povoljnih poreskih stopa, govorimo i o razvijenoj infrastrukturi, pristupačnom internetu i niskim stopama kriminala. Kada je riječ o izazovima, govorimo o neadekvatno regulisanom boravku digitalnih nomada, o nedovoljnoj dostupnosti informacija i usluga za same digitalne nomade i o promociji Crne Gore kao privlačne destinacije za digitalne nomade, na kojoj moramo mnogo raditi. Prevazilaženje ovih izazova prepoznato je kroz aktvnosti u okviru Akcionog plana, kao sastavni dijela Programa privlačenja digitalnih nomada“, kazala je Džuver.
Koordinatorka UNICEF-a, Maja Kovačević, uzimajući učešće u raspravi, kazala je da formalno obrazovanje predstavlja uslov održivosti svih ostalih aktivnosti i dostizanja svih ciljeva i zato ga treba učiniti kvalitetnijim i sva djeca od najranijeg uzrasta treba da steknu digitalne vještine koje su neophodne da budu digitalni građani.
Milan Marić, direktor S&T Crna Gora, pohvalio je cjelokupni proces izrade Strategije digitalne transformacije i proces koordinacije operativnih timova, sa uključenjem predstavnika IT zajednice, privatne industrije i dodatno naglasio da kada govorimo o digitalnim nomadima želi da oni budu pokretači, koji će prepoznati Crnu Goru za uspješan razvoj svoga biznisa, da ne bude samo infratsrukturno okruženje ono koje im je potrebno, već da bude i mentalno okruženje to što je njima potrebno.
Tokom javne rasprave mogli su se čuti i drugi konstruktivni predlozi, sugestije koje jesu ili će biti dostavljene u pisanoj formi Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija.