Sporazumi
Crna Gora je potpisala i primjenjuje određeni broj sporazuma o slobodnoj trgovini kojima je, kroz povlašćeniji tretman, omogućen povoljniji pristup tržištima kako za industrijeske tako i za određene poljoprivredne proizvode (uključujući i proizvode ribarstva), zavisno od sporazuma o kom je riječ.
https://www.gov.me/clanak/sporazumi-o-slobodnoj-trgovini
Sporazumima o slobodnoj trgovini data je mogućnost ne samo bescarinskog uvoza u Crnu Goru, već i bescarinskog izvoza crnogorskih proizvoda na tržišta država sa kojima su sporazumi potpisani. Dodatno, ovim sporazumima je omogućeno i lakše sticanje crnogorskog porijekla, kroz primjenu tzv. kumulacije porijekla (bilateralna i dijagonalna), što predstavlja razvojnu šansu za naše proizvođače i izvoznike koji imaju intencije da izvoze proizvode porijeklom iz Crne Gore.
Sporazum CEFTA 2006
Sporazumom CEFTA 2006 (Central-Europena Free Trade Agreement), od 2010. godine trgovina poljoprivrednim poroizvodima (uključujući i proizvode ribarstva) je potpuno liberalizovana između potpisnica Sporazuma – CEFTA strana https://cefta.int/.
Sporazum CEFTA 2006 nije samo klasičan Sporazum o slobodnoj trgovini, već je i stub regionalne saradnje i procesa integracija država Zapadnog Balkana, kojim je pored liberalizacije trgovine, propisan i niz pravila koja su vezana za merđusobno olakšavanje pristpa CEFTA tržištu. Pored toga, CEFTA Sporazum je jedan od stubova za sporvođenje Agende Berlinskog procesa The Western Balkans' Berlin process: A new impulse for regional cooperation | Think Tank | European Parliament (europa.eu) i Plana rasta za Zapadni Balkan Growth Plan for the Western Balkans - European Commission (europa.eu), koji predstavljaju dodatni impuls za jačanje regionalne saradnje i ubrzanje procesa pridruživanja zemalja Zapadnog Balakana Evropskoj uniji. Naime, u cilju približavanja tržištu Evropske unije i uzajamne harmonizacije propisa vezanih za trgovinu između CEFTA Strana, te ispunjavanju odredaba vezaih za trgovinske olakšice - sastavni dio Agende Berlinskog procesa je Akcioni plan za zajedničko tržište, čiji se trgovinski dio planira i implementira putem CEFTA Common Regional Market 2021-2024 Documents - CEFTA. U dijelu koji se odnosi na poljoprivredne proizvode, ove olakšice se, prije svega, odnose na redukciju kontrola na granici, razmjenu dokumentacije – najava pošiljke putem CEFTA elektronskog sistemma kako bi se smanjilo vrijeme čekanja na granici i ubrzala kontrola, te ubrzanje prelaska granica za kvarljive proizvode.
Kada je u pitanju trgovina poljoprivrednim proizvodima, možemo reći da su Crnoj Gori najveći trgovinski partneri upravo potpisnice ovog sporazuma, kako u izbozi tako i u uvozu. Od momenta stupanja na snagu dodatne liberalizacije trgovine poljoprivrednim proizvodima (2010 godina), izvoz i uvoz iz/u CEFTA Strana je značajno porastao.
Iako u široj javnosti ponekad postoji skepticzam kada su u pitanju prednosti ovog sporazuma, važno je istaći da sve potpisnice Sporazuma imaju jako puno benefita, a što se kada je u pitanju Crna Gora i crnogorski poljoprivredni proizvođači, prije svega odnosi na povoljnije uslove uvoza/nabavku roba koje se koriste prilikom zasnivanja i održavanja poljoprivredne proizvodnje sa jedne strane, te stvaranja šansi za povoljniji pristup tim tržištima i bezcarinski izvoz crnogorskih proizvoda, sa druge strane.
I pored toga što je dodatna libealizacija na snazi dugi niz godina, crnogorski proizvođači nijesu u potpunosti iskoristilli benefite ovog sporazuma, što znači da i dalje ima prostora i potencijala za povećanje izvoza crnogorskih proizvoda na ova tržišta i jačanja konkurentnosti naših proizvoda u regionu.
Dodatno, ovaj sporazum sadrži i mehanizme za rješavanje eventualnih problema u trgovini, pa je savjet svim izvoznicima iz Crne Gore da ukoliko imaju određene prepreke u razmjeni sa nekim od CEFTA Strana, obavezno o tome obavijeste nadležne resore, kako bi se putem radnih tijela i/ili bilateralno, prevazišle eventualne prepreke za koje se procijeni da ima elemenata kršenja Sporazuma.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Crne Gore i EU
Trgovinski dio Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, propisuje niz olakšica u međusobnoj trgovini između Crne Gore i Evropske unije. Ovaj sporazum je asimetričan u korist Crne Gore, a kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi crnogorskog porijekla, omogućen je bescarinski pristup evropskom tržištu za gotovo sve poljoprivrene proizvode https://eur-lex.europa.eu/EN/legal-content/summary/stabilisation-and-association-agreement-with-montenegro.html .
Poljoprivredni proizvodi (uključujući i proizvode ribarstva) za koje nije trgovina potpuno liberalizovana mogu se izvoziti po preferencijalnoj (sniženoj) carinskoj stopi u okviru kvota koje su predviđene ovim Sporazumom. Kvote o kojima je riječ se odnose na vina i ribu i proizvode ribarstva, a uslovi međusobne trgovine ovim proizvodima definisani su posebnim protokolima/aneksima, koji su sastvani dio Sporazuma.
Za proizvode animalnog porijekla, uslovi za izvoz na tržište Evropske unije su strogi i zahtjevaju niz aktivnosti koje država treba ispuniti kako bi se našla na listi odobrenih država za izvoz tih proizvoda u EU. Takođe, postoje specifični uslovi koje je potrebno ispuniti za izvooz određenih vrsta povrća. S obzirom da su ovi uslovi isključivo povezani sa standardima bezbjednosti hrane, veterinom i fitosaniitarnom politikom, lica zainteresovana za izvoz tih proizvoda trebalo bi da se jave Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslova (www.gov.me).
U dijelu koji se odnosi na uvoz proizvoda porijeklom iz EU, Crna Gora je zadržala značajan nivo zaštite za najosjetljivije poljoprivredne proizvode koji se u Crnu Goru uvoze, a porijeklom su iz EU i to na način što se za jedan dio proizvoda primjenjuje snižena stopa, dok su za najosjetljivije proizvode propisane olakšice (ukidanje ili sniženje carinske stope) u okviru tzv. preferencijalnih kvota, čije administriranje i raspodjelu vrši Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
S obtzirom da država Crna Gora pretenduje da bude članica EU i jedna je od država kandidata koje su trenutno najbliže tom cilju, crnogorski proizvođači i izvoznici proizvoda porijeklom iz Crne Gore bi, u cilju afrimacije proizvoda iz Crne Gore, trebali da u narednom periodu usmjere svoju pažnju i aktivnosti na evropsko tržište.
Sporazum o slobodnoj trgovini sa Republiko Turskom
Crna Gora i Republika Turska su 2018. godine ispregovarale dodatnu liberalizaciju međusobne trgovine poljopriverdnim proizvodima, čime su se stekli uslovi za izvoz određenih poljoprivrednih proizvoda porijeklom iz Crne Gore po sniženoj carinskoj stopi, za do tada jako neprostupačno tržište za poljoprivredne proizvode iz drugih država, a što se naročito odnosilo na proizvode animalnog porijekla. Istovremeno isrporegovarana je i dodatna liberalizacija za određene proizvode porijeklom iz Republiek Turske koje se uvoze u Crnu Goru. Režim bescarinskog izvoza i uvoza, i izvoza i uvoza po preferencijalnoj carinskoj stopi sprovodi se u okviru ispregovaranih preferencijalnih kvota.
Obzirom da je ovaj sporazum stupio na snagu tek prije nekoliko godina, naši proizvođači i izvoznici još uvijek nijesu počeli adekvatno da koriste benefite ovog sporazuma,a posebno u dijelu koji se odnosi na izvoz iz Crne Gore. Važno je istaći da je ovim sporazumom ispregovaran izuzetno povoljan tretman za vino i proizvode animalnog porijekla (meso i prerađevine od mesa) te je ovo nkada nepristupačno tržište zbog jako visoke carinske zaštite, postalo dostižno našim zainteresovanim proizvođčima/izvoznicima. Crna Gora je jedina država koja je uspjela da ispregovara i dobije preferencijalnu kvotu za izvoz dimljenog i sušenog goveđeg mesa na ovo tržište. Subjektima zainteresovanim za izvoz ovih proizvoda na tržište Republiek Turske, savjetujemo da se obrate Upravi za bezbjedniost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, kako bi se obezbjedili uslovi za izvoz u skladu sa standardima te države Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslova (www.gov.me).
Sporazum o slobodnoj trgovini sa EFTA državama
Sporazumom o slobodnoj trgovini sa EFTA državama https://www.efta.int/, omogućen je preferencijalni tretman za izvoz određenih poljoprivrednih proizvoda na tržišta Švajcarske, Norveške, Islanda i Lihenštajna. Ovim sporazumom nije uspostavljena uniformna međusobna liberalizacija sa svim državama članicam, već postoje posebne odredbe i izuzeća za svaku EFTA stranu, zavisno od ptoizvoda i/ili grupe proizvoda. Detalji se mogu naci na linku: sporazum-efta-lat-agreement-efta-lat.pdf.
Sporazum o slobodnoj trgovini sa Ukrajinom
Crna Gora primjenjuje i Sporazum o slobodnoj trgovini sa Ukrajinom, koji se može naći na sljedećem linku https://wapi.gov.me/download-preview/b7830a6e-b463-4b0f-94cc-6cdb8a6c7693?version=1.0 .
Dijagonalana kumualcija porijekla
Za sve gore pomenute sporazume primjenjiva je tzv. dijagonalna kumulacija porijekla, što prodstavlja posebnu olašicu u sticanju crnogorskog porijekla koju su pojedini proizvođači iz Crne Gore i iskoristili i na taj način afirmisali izvoz crnogorskih proizvoda.
Detaljne informacije o benefitima, mogu se dobiti u Upravi carina, koja je nadležna za preferencijalno porijeklo robe propisano sporazumima i uslove sticanja istog https://www.gov.me/upravacarina.