Pratiti trendove, ali obratiti pažnju na prijetnje na Internetu

U Crnoj Gori primjetan je porast haktivističkih napada, a država predstavlja i područje sa izraženim stepenom zaraženosti malicioznim softverom, kazao je predstavnik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), Dejan Tomović. On je kazao da se okolnosti usložnjavaju i da su uticale da se prethodnih godina koncept bezbjednosti sa vojnog premjesti i na ostala područja, kao što su, politika, ekologija, ekonomija i druge.
»Analitičari bezbjednosti ukazuju da se važna pažnja mora posvetiti i sajber bezbjednosti i da bez adektvatnog tretiranja tog pitanja nema ni pravog tretiranja nacionalne bezbjednosti«, rekao je Tomović na konferenciji, koju je Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije organizovalo povodom međunarodnog Dana bezbjednog Interneta.
On je rekao da ANB u skladu sa zakonom tretira savremene oblike ugrožavanja bezbjednosti, u koje spada i sajber bezbjednost.
»Crna Gora predstavlja područje sa izraženim stepenom zaraženosti malicioznim softverom i to je ono na čemu, prije svega, kroz manju zastupljenost piraterije treba raditi ubuduće. U Crnoj Gori je primjetan porast haktivistikih napada, prije svega to su napadi kojima se ostavljaju različite, prvenstveno političke poruke na sajtovima«, kazao je Tomović.
Kao primjer, naveo je više napada na sajt predsjednika Crne Gore, dodajući da je ANB više puta radila forenzičku istragu u tim slučajevima.
Tomović je rekao da je, osim sajta predsjednika, bilo još forenzičkih istraga ANB-a, prvenstveno na zahtjev drugih bezbjednosnih službi regiona, koje su primijetile da se sa IT adresa koje pripadaju Crnoj Gori dolaze hakerski napadi, širenje spama i pokušaju otkrivanja lozinki.
»Informatička infratsruktura koju održava resorno Ministarstvo je predmet stalnih sajber napada, većeg ili manjeg inteziteta. Prošle godine saradnjom i pravovremenom reakcijom državnih institucija, i straha od krivine odgovornosti, najavljeni napad Anonimusa se nije dogodio«, kazao je on. Tomović je ukazao i na ekspanziju hakerskih foruma, prilagođenih našem govornom području, na kojima, kako je kazao, postoje detaljne informacije o ranjivosti pojedinih državnih institucija, daju se objašnjenja koje su ranjivosti njihovih, ali i sajtova privatnih institucija, kao i instrukcije o sprovođenju hakerskih napada.

Direktor Direkcije za informatičku infrastrukturu Ministarstva, Adis Balota, kazao je da su računari postali svaodnevan dio aktivnosti u tolikoj mjeri da je nemoguće odvojiti rizike povezane sa računarima, od rizika u poslovanju, odbrani, zdravstvu, zaštiti privatnosti i ostalim oblastima.
»Vrijedna državna imovina i kritične informacione infrastrukture sada su u opasnosti i putem Interneta. Sveopšta upotreba Interneta se nastavlja, ali na žalost, u tom dinamičnom i povezanom okruženju sajber napadi se mogu vrlo brzo proširiti svijetom, za samo nekoliko minuta, bez obzira na granice«, kazao je on.

Balota je ukazao da je zato neophodna sve veća potreba za analizama, koordinacijom i unaprjeđenjem odbrane od sajber napada kroz različite poslovne oblasti i državne okvire.
On je upozorio da se, na osnovu raznih izvještaja antivirusnih komapanija i drugih analiza, primjećuje trend da sajber kriminalci mijenjaju taktiku i da su napadi sve više fokusirani na korisnike mobilne telefonije.

»Oko 33 odsto zlonamjernih programa napisanih za pametne uređaje, špijuniraju korisnike, kradu SMS poruke, logove, prate GPS koordinate, snimaju pozive, slike i video materijale«, naveo je Balota.
On je rekao da je, tokom decembra prošle godine, Simatic otkrio četiri familije malvera sa 132 različite varaijacije, i da je najviše malvera za pretraživače pisano za Gugl hrom /Google Chrome/, od 40 odsto.
Prema riječima Balote, mnogi informatički sistemi imaju neku vrstu zaštite »ali generalno, što se odnosi i na primjer Crne Gore, one se ne koriste na prvai način«.
On je pojasnio da zbg toga upadi prolaze vrlo često neopaženo, osim ako napadač ne želi da bude uočen ili ako poslije dužih upada naprvai neku grešku.
Balota je kazao da NATO i EU predlažu snažno organizovanje sajber vježbi, odnosno simulacije stvarnih napada zbog jačanja reakcija nadležnih na njih.
»Prošle godine NATO je uočio i reagovao na preko 250 hiljada abnormalnih sajber aktivnosti i pokušaja upada na njihov sistem. Pojavio se i trend da države angažuju hakere i koriste njihove savjete kako bi što bolje zaštitile svoje sisteme«, kazao je on, navodeći da je crnogorski CIRT tim borvaio na međunarodnim obukama i vježbama za suzbijanje sajber kriminala.
Balota je kazao da je, na osnovu usvijene sajber strategije bezbjednosti, u narednim periodu potrebno formirati nacionalni savjet za sajber bezbjednost, definisati kritične inormatike infrastrukture i za njih usvojiti set pravila, razviti snažnu saradnju sa privatnim sektorima, razvijati kadrovske kapacitete Upravi policije i tužilaštvu, ANB-a i sajber forenzike.

Ministar za informaciono društvo i telekomunikacije, Vujica Lazović, kazao je da je Boston Konsalting prije nekoliko godina, u istraživanju za potrebe Gugla, predvidjela da će svake godine biti oko 200 miliona novih korisnika interneta.
»Očekujemo da ćemo krajem 2015. imati oko tri milijarde korisnika. Pored svih blagodeti koje sa sobom nosi globalizovano informatičko društvo, nosi i opasnosti koja se tretira kao bezbjednost na Internetu. Ako sve ljude iz ove oblast pitate da li je Internet bezbjedan odgovoriće vam da nije«, kazao je on.
Lazović je rekao da je većina državnih institucija ispratila savremene zahtjeve i da ima aktivne sajtove, navodeći da su, sa druge strane, upravo zbog toga povećane prijetnje za sajber napade.
On je podsjetio da je Vlada definisala zakonodavni okvir koji prati međunarodne standarde, kada je u pitanju ta oblast.

Predstavnik Ministarstva prosvjete, Marina Matijević predstavila je aktivnosti tog resora, koje je posvećeno edukacijama kako učenika tako i nastavnog kadra u vezi sa bezbjednim korištenjem interneta.
Ona je podsjetila da je Ministarstvo, u saradnji sa Majkrosoftom /Microsoft/, u školama realizovalo projekat softvera koji filtriraju sadržaje na školskim računarima, na taj način onemogućavajući da neprikaldem sadržaje.

Profesor sa Univerziteta Donja Gorica, Ramo Šendelj, kazao je da bi Vlada trebalo da oformi stručni tim, u kom bi sa IT stručnjacima bili pedagozi i psiholozi, u cilju povećanja edukacije o štetnom prekomjernom korištenju računara i interneta.
On je rekao da roditelji moraju voditi računa i truditi se da prepoznaju da li djeca postaju zavisnici od korištenja računara, kako bi spriječili eventualne negativne posljedice po njihov psiho-fizički razvoj.