Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Potpredsjednica Vlade izdvojila mišljenje o Strategiji osoba sa invaliditetom

Objavljeno: 09.09.2016. 00:28 Autor: KABINET POTPREDSJEDNICE VLADE CRNE GORE
Potpredsjednica Vlade Azra Jasavić je danas na sjednici Vlade izdvojila mišljenje prilikom glasanja za usvajanje Strategije osoba sa invaliditetom zato što Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije prihvatilo predložene mjere od strane potpredsjednice koje bi ovu Strategiju učinile kvalitetnijom, a time i prihvatljivom.

„Usvajanje Strategije za integraciju osoba sa invaliditetom jeste jedan od ključnih prioriteta Vlade, ali uz uslov da Strategija suštinski zadovoljava potrebe osoba sa invaliditetom, što sa ovom Strategijom nije slučaj“, navela je potpredsjednica Jasavić. Strategija za integraciju osoba sa invaliditetom je još jedan u nizu pravnih akata u kome dominira forma nad suštinom i zbog toga čudi nespremnost Ministarstva rada i socijalnog staranja da prihvati sugestije i mjere za njeno poboljšanje, posebno imajući u vidu činjenicu da ministar zdravlja u Vladi izbornog povjerenja dolazi iz redova opozicije. Ovom Strategijom nijesu riješena suštinska pitanja za osobe sa invaliditetom iz oblasti obrazovanja i zapošljavanja. U cilju harmonizacije propisa sa propisima Evropske unije Crna Gora je usvojila veliki broj Zakona iz ove oblasti. Istraživanja su pokazala da su ovi Zakoni ocijenjeni kao akti izuzetnog kvaliteta.Osnovni problem je što se kvalitetna zakonska rješenja ne implementiraju u praksi. Ova strategija je trebala da da odgovore na pitanja kako riješiti aktuelne probleme, ali predložene mjere ne izlaze iz okvira formalizma. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom donesen je 2008.god., a izmijenjen i dopunjen 2010.-2011.god. Međutim, i pored afirmativnih rješenja zapošljavanje osoba sa invaliditetom nije zaživjelo u praksi. Otuda stav da su organizacije osoba sa invaliditetom, uglavnom poslodavci osoba sa invaliditetom. Zakon je prepoznao državne organe kao moguće poslodavce osoba sa invaliditetom, a za sve poslodavce treba da važi kvotni sistem u zapošljavanju. Kao razlog za nepoštovanje ovog Zakona navodi se da je postupanje u skladu sa ovim Zakonom u suprotnosti sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. „Tvrdnja da se u državne organe primaju samo oni koji su najbolji na provjerama kod Uprave za kadrove se ne može prihvatiti, jer i ako postoji smetnja u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, trebalo je pristupiti izmjenama ovog Zakona. Postupanjem na ovaj način postavlja se pitanje kako država može da uslovljava privatne poslodavce a državni organi se oslobađaju obaveze“, zaključila je Jasavić. Sve i da ne postoji Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom i Zakon o zabrani dikriminacije osoba sa invaliditetom Crna Gora je potpisala i ratifikovala Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom sa Akcionim protokolom. Ova konvencija predstavlja najviši standard prava osoba sa invaliditetom, a po Ustavu Crne Gore (čl.9) međunarodni akti potpisani i ratifikovani imaju prednost nad domaćim. U oblasti obrazovanja Crna Gora je donijela dvije Strategije o inkluzivnom obrazovanju i to 2008. i 2013. god. Ove Strategije su ostavile nejasnoće koje nažalost nije riješila ni Strategija za integraciju osoba sa invaliditetom. Inkluzija je prihvaćena kao strategija za koju smo se opredijelili uz afirmaciju principa „škola po mjeri djeteta“. „Mjere koje se predviđaju ovom Strategijom ne daju odgovore na konkretne probleme: kako obezbjediti dostupnost asistivnih tehnologija i uspostaviti sistem profesionalne orjentacije na kraju osnovne škole, kako bi se djeci sa invaliditetom ponudila zanimanja konkurentna na tržištu rada“, istakla je Jasavić.

Ova Strategija, što je najveći problem, i dalje omogućava zadržavanje dualnog sistema u obrazovanju. „Neophodno je da djeca, za koju se utvrdi da se ne mogu uključiti u inkluzivno obrazovanje, budu u postojećim resursnim centrima, ali obrazovanje moraju sticati po kvalitetnim programima koji odgovaraju njihovim sposobnostima. IROP treba da omogući da dijete usvoji nastavni sadržaj na njemu dostupan način, a ne da bude samo način snižavanja standarda znanja“, naglasila je Jasavić. Resursni centri treba da budu podrška djeci u inkluzivnom obrazovanju tako što će im obezbjeđivati prilagođene materijale za lakše praćenje nastave, a zaposleni po potrebi davati dopunske časove iz predmeta koji dijete teško može da savlada. Na ovaj način bi se stvorila veza između škola i resursnih centara. „Veliki problem predstavlja stvaranje posebnih odjeljenja u školama, što je u suprotnosti ne samo sa Zakonom o zabrani diskriminacije osoba sa invaliditetom već i sa Konvencijom o pravima djeteta. Zato su mjere koje, nažalost, nijesu prihvaćene bile dobra polazna osnova da se ova Strategija doradi kako bi mogla biti prihvatljiva“, zaključila je Jasavić.

KABINET POTPREDSJEDNICE VLADE CRNE GORE
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?