Ministar Leposavić: „Sjećanje na žrtve Holokausta prilika da iskažemo najdublji pijetet prema milionima civila koji su progonjeni i surovo stradali zbog drugačije nacionalne ili vjerske pripadnosti.“

Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić govorio je danas na komemoraciji povodom 27. Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta koju je organizovala Jevrejska zajednica u Crnoj Gori.

Leposavić je tim povodom poručio da Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta služi, ne samo da se ne zaboravi ogromno stradanje jevrejskog naroda, jer tako nešto nije ni moguće, već da nam pruži šansu da iskažemo najdublji pijetet prema milionima civila koji su progonjeni i surovo stradali zbog drugačije nacionalne ili vjerske pripadnosti.

„Holokaust je bio sistematski progon i ubistvo 6 miliona Jevreja koji je sproveden i organizovan od strane nacističkog državnog režima i njegovih saveznika i kolaboranata. Ovaj zločin, jedinstven po obimu i hladnoj surovosti, imao je političku pripremu koja je oličena u suludoj tezi o „rasnoj inferiornosti“ progonjenog naroda. Ovakve ideološke predrasude, prerasle u organizovanu mržnju, učinile su da žrtve Holokausta budu, pored Jevreja, i ostale grupe kao što su Romi, pojedini slovenski narodi i ostale grupe, uključujući i osobe sa invaliditetom“ izjavio je ministar.

On je na komemoraciji istakao da je nacistički režim pokazao da za dostojan život čovjeka i zajednice nije dovoljno puko postojanje zakona i njihova primjena, jer je jedan od najvećih zločina u istoriji civilizacije upravo izvršen u skladu sa pravnim propisima koje je progoniteljski režim uredno usvojio i objavio prije nego što je otpočeo sa izvršavanjem svojih nedjela.

„Naprotiv, pokazalo se da nije dovoljno da zakon važi, već da važi dobar zakon. Rezultat ove „jurističke revolucije“ bila je i ostala ideja vladavine prava kao dobrog, a ne bilo kakvog prava. Holokaust je natjerao svjetsko društvo da definiše i kodifikuje zločin genocida. Ali ne i samo taj pravni institut. Brojne konvencije i uopšte čitav sistem modernog međunarodnog prava je razvijen nakon Drugog svjetskog rata i zahvaljujući ogromnom stradanju jevrejskog i ostalih naroda i grupa“ kazao je Leposavić.

Ministar je dodao da  jedan od glavnih motiva za donošenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, sadržan u njenoj preambuli, jeste „nepoštovanje i preziranje ljudskih prava koje je vodilo varvarskim postupcima koji su vrijeđali savjest čovječanstva“. Proces internacionalizacije ljudskih prava dobija na intenzitetu i osnivanjem brojnih međunarodnih organizacija. Kako podsjeća Majkl Ignjatijef, „katastrofa evropskog rata i genocida je ulila pokretačku snagu idealu moralne intervencije izvan nacionalnih granica, pa je zahvaljujući zastupanju ljudskih prava međunarodna politika je demokratizovana“.

„Druga važna lekcija kojoj nas iskustvo Holokausta uči jeste da se velika stradanja ne dešavaju iznenada i da strašni progoni nisu slučajnost. Iako hroničari priču o zlodjelima nacista smještaju u petogodište Drugog svjetskog rata (1941-1945), ne treba zaboravljati da su nacisti gradili svoj diskurs dugo, čak decenijama, te da su svoj politički život počeli 1922. godine, kao i da su 1924. odnosno 1928. godine postali parlamentarna stranka sa svega nekoliko procenata - ali ipak podrške u biračkom tijelu“ poručio je.

„Zločin kakav je Holokaust ne bi bio moguć da, čak i za vrijeme njegovog sprovođenja, nije postojalo ono što je, povodom suđenja Adolfu Ajhmanu, zabilježila Hana Arent i označila kao „banalost zla” kazao je Leposavić i dodao da je riječ o krajnjoj nezainteresovanosti i nedostatku empatije za drugog koji mogu dovesti pojedinca ili čitavu grupu u situaciju da, iako nije nužno vođena zlom namjerom, učestvuje u zločinu ubijeđena, pri tom, da „samo radi svoj posao“ dodao je.

 „Pošto naša današnja društva, nažalost, nisu lišena govora mržnje i moralne indiferentnosti u javnim poslovima, važno je da se uvijek sjećamo nevinih žrtava Holokausta i činjenice da je njihovo ogromno stradanje moglo biti spriječeno. Ovaj dan nas sve podsjeća da Jevrejska zajednica Crne Gore nije tek jedna od vjerskih zajednica, već da predstavlja važan dio kulture Crne Gore, zbog čega je zaštita položaja Jevrejske zajednice istovremeno unaprjeđenje kulture Crne Gore i njenih univerzalnih vrijednosti“ zaključio je ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić.

Služba za odnose s javnošću

Foto: https://flic.kr/s/aHsmTWfwS9

3