Bečić povodom 100 dana Vlade

Poštovane građanke i građani,

Uvaženi predstavnici medija,

kolege - članovi Vlade,

Zvanično je proteklo prvih sto dana 44. Vlade u kojima smo nastojali da, svako u svom domenu, damo doprinos ispunjavanju zajedničkog cilja – evropske i razvijene Crne Gore. Stoga na samom početku zahvaljujem svim članovima Vlade na dosadašnjem doprinosu ali i onima koji nijesu na pozicijama u Vladi, ali su svojim radom doprinijeli nekim od kapitalnih rezultata u prvih sto dana Vlade.

Na samom početku imam potrebu da podsjetim da su mnogi dovodili u pitanje izvjesnost formiranja 44.  Vlade. Neki su (prepoznaće se) činili moguće i nemoguće da do nje i ne dođe. Ali ipak, 31. oktobra 2023. godine uspjeli smo da formiramo Vladu koja ima jednu od najvećih, ako ne i najveću podršku u Parlamentu ikada. Koliko god paradoksalno zvuči, formirali smo Vladu kojoj nijesu davali šansu - a koja je zauzvrat dala šansu svima. 

I nije to uspjeh sam po sebi, koliko je činjenica da su naši koalicioni kapaciteti potvrđeni i prevaziđeni više puta tokom glasanja u Parlamentu. Od izbora nedostajućih članova Sudskog savjeta, sedmog sudije Ustavnog suda i izbora VDT-a kao glavnih preduslova za deblokadu poglavlja 23 i 24. Ali i u brojnim drugim situacijama u kojima se pokazalo, da se u Crnoj Gori rađa nova politička svijest koja ima potencijal da se izdigne iznad podjela i da doprinos onome što su nesporno naši zajednički ciljevi.

Baš kako su to prepoznali naši evropski partneri - 44. Vlada donijela je Crnoj Gori stabilnost i institucionalnu funkcionalnost koja je jedini siguran put za članstvo u Evropskoj uniji.

Dame i gospodo,

U prvim danima mandata sačekao nas je izazov zvani Popis stanovništva, domaćinstava i stanova.

Statistički proces, potčinjen dnevno-poltičkim interesima, tapkao je u mjestu godinama i prijetio da stvori nove troškove po državu. To je bila samo još jedna neprimjerena politizacija društvenih procesa na štetu države i njenih interesa. Uspjeli smo, da po prvi put u najširem društvenom konsenzusu, pronađemo zajedničku mjeru kompromisa sa parlamentarnim partijama, predstavnicima vijeća manje brojnih naroda i opštinama, i postignemo dogovor o održavanju Popisa. 28. decembra kada se završio Popis svi su slavili Novu godinu, Božić i druge praznike. Niko više nije ni razmišljao o Popisu.

Ovakav, inkluzivan, način donošenja odluka predstavlja primjer kako se u duhu demokratije i međusobnog uvažavanja mogu donositi odluke koje će biti u najboljem interesu Crne Gore. 

Jedno od takvih pitanja, a na šta nas obavezuje i skoro apsolutna podrška naših građana, jeste pitanje članstva u Evropskoj uniji.

Stoga je Vlada je u prethodnom stodnevnom periodu, pristupila jačanju pregovaračke strukture imenovanjem glavnog pregovarača i formiranjem 25 radnih gupa za pregovore o pristupanju.

Kao rezultat naših napora stiglo je, nakon dvogodišnje pauze, i održavanje Međuvladine konferencije Crne Gore i Evropske unije 29. januara u Briselu, ali i snažan podsticaj našoj zemlji u vidu Plana rasta kojim će Crnoj Gori biti na raspolaganju preko 412 miliona eura. Zahvaljujući naporima administracije već u decembru su pripremljene i Reformske mjere kojima ćemo kandidovati za sredstva u ovom važnom instrumentu.

Iskoraci su učinjeni i na planu našeg članstva u NATO-u. Izdvajanjem 2,01% BDP-a za odbranu ispunjavamo standarde Alijanse, a nastavkom učešća u misijama kao odgovorna članica doprinosimo ciljevima Saveza.

Uz EU i NATO, očuvanjem dobrosusjedskih odnosa koji su nam jako bitni (jer smo jedina zemlja u regionu koja nema problema sa svojim susjedima) i jačanjem uloge u multilateralnim organizacijama, sve bolje pozicioniramo Crnu Goru na međunarodnom planu.

Uvaženi građani,

Kako sam više puta govorio - naši ciljevi su jako visoko postavljeni. Ambiciozni, ali sam ubijeđen da su dostižni.

Ovdje smo da bi pokrenuli brojna pitanja koja godinama opterećuju i ekonomsko biće Crne Gore.

Podsjetiću, u vrlo kratkom periodu 44. Vlada je pripremila rebalans budžeta za 2023. i fiskalno odgovoran Budžet za 2024. godinu. Na ovaj način, ne samo što smo obezbijedili redovnost svih isplata od strane države već smo osigurali i održivost naših javnih finansija kao mjeru discipline i odgovornosti. Planiranim sufcitom tekuće potrošnje sve tekuće obaveze finansiraju se iz tekućih prihoda, dok će sva nova zaduženja – biti isključivo usmjerena na razvoj, odnosno na realizaciju kapitalnih projekata i vraćanje starih dugova.

Jednu takvu realizaciju smo imali i u decembru, gdje smo imali credit spread četiri puta manji nego samo osam mjeseci ranije.

Paralelno sa ovim, a uz izuzetan angažman Ministarstva finansija, zaključen je hedžing aranžman kojim je od valutnih rizika zaštićen dug Crne Gore po osnovu kredita za izgradnju autoputa, a samo u januaru mjesecu ostvarena ušteda od skoro 4 miliona eura. 

Uz sve ove okolnosti Vlada se suočila i sa potencijalnim uvrštavanjem Crne Gore na Sivu listu Manivala.

Diplomatskim aktivnostima, pravovremenim pravnim djelovanjem (u pogledu usvajanja izmjena i dopuna Krivičnog zakonika i usvajanja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma) kredibilnim planiranjem kao i drugim združenim naporima - uspjeli smo da izbjegnemo ovaj scenario. Na taj način, sačuvali smo reputaciju, finansijski sistem i ekonomiju Crne Gore.

I Crna Gora ne da nije dospjela na Sivu listu, nego nije ni u pulu za Sivu listu. Ona je danas jedna prosječna članica Evrospke unije što se tiče rizika od Manival-a.

A sve ovo bilo je važno da bismo konačno postavili stvari na pravo mjesto i nakon prvog većeg uvećanja zarada i penzija u Crnoj Gori 2021. godine, stvorili uslove da na stabilnim temeljima nastavimo rad na jačanju standarda naših građana.

To je, kao što znate, svoje ishodište imalo u odluci o povećanju minimalne penzije na 450 eura čime je unaprijeđen standard za 74 hiljade naših građana. I ponavljam, to je samo prvi u nizu koraka u realizaciji našeg plana.

U previđenim rokovima u Crnoj Gori će biti povećana minimalna zarada i sprovedene brojne reforme koje će dati podsticaj privredi i otvoriti perspektive daljeg razvoja.

A razvoja nema bez infrastrukture. 

Stoga je za 2024. godinu planirano 240 miliona eura za Kapitalni budžet, kojim se između ostalog, obezbjeđuje i nastavak gradnje druge dionice autoputa Mateševo – Andrijevica i to iz sredstava države Crne Gore.

Za manje od sto dana raspisan je i tender za idejni projekat, a očekujem da ćemo uz poštovanje svih procedura, do kraja godine početi sa radovima na terenu.

Osim ovog tendera nedavno je raspisan i javni poziv za izradu mnogih idejnih rješenja, čak devet, ali i za dionicu brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve (prelazak preko Bokokotorskog zaliva) čime se stvaraju uslovi za izgradnju bolje saobraćajne mreže i adekvatniju povezanost sa regionom i Evropom.

Za zemlju čija se ekonomija snažno oslanja na turizam, razvoj saobraćajne infrastrukture predstavlja osnov za dinamičan privredni razvoj i valorizaciju ekonomskog potencijala.

Stoga ćemo uz već obezbjeđenu bespovratnu podršku Evropske unije u iznosu od 112 miliona eura pristupiti i rekonstrukciji pruge Bar - Golubovci.

Treba napomenuti, da je krajem decembra prošle godine potpisan i sporazum sa Vladom Brazila o isplati duga za vazduhoplov kodnog imena „Čarli“, zahvaljujući čemu je avion prešao u vlasništvo države Crne Gore pri čemu su sačuvana značajna sredstva uložena u prethodnom periodu.

Svjesni da se budući razvoj mora snažnije oslanjati na energetske potencijale, zahvaljujući naporima Ministarstva energetike i rudarstva, u toku su aktivnosti na rješavanju brojnih pitanja koja opterećuju ovaj sektor, kao što su: rudnik Brskovo, budućnost Željezare Nikšić i Rudnik uglja Berane.

Svakako, kada podvučemo crtu, siguran sam da će jasniju sliku daljeg razvoja dati Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine za čiji je nacrt počela javna rasprava. Koristim i ovu priliku da još jednom pozovem zainteresovanu javnost da svojim predlozima doprinose izradi ovog važnog dokumenta.

No, uvaženi građani i građanke, ništa manje važan aspekt predstavlja kvalitet javnih usluga.

Stoga se tokom prvih sto dana Vlade posebno radilo na digitalizaciji brojnih servisa koji spadaju u nadležnosti ministarstava: javne uprave, pravde i ekonomskog razvoja.

Dok su se značajna sredstva izdvojila za nabavku nove opreme i vozila u školama (oko 7 miliona eura), adaptaciju i nabavku opreme u zdravstvenim ustanovama (oko 5 miliona eura) poboljšanje energetske efikasnosti objekata u kojima se obavljaju javne djelatnosti (oko 2 miliona eura) i sl.

Za kulturu i medije Budžetom za 2024. godinu opredjeljena su rekordna sredstva, odnosno 3,6 miliona eura više nego u 2023. godini, a u decembru prošle godine oko milion eura dodjeljeno je za različite projekte u ovim oblastima.

Podsjećam i da je usvojen Zakon o nacionalnom javnom emiteru koji garantuje nezavisnost javnog servisa, a koji je kao takav prepoznat i pozdravljen od strane Evropske unije.

Kad smo kod rekorda, Vlada je posredstvom ministarstva sporta i mladih nedavno dodijelila 6,5 miliona eura za 44 sportska saveza što je najveći iznos podrške ikada opredijeljen u ove svrhe. Takođe je, u decembru prošle godine Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava 110 projekata nevladinih organizacija podržalo sa 1,7 milion eura. Dok je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede podržalo realizaciju više od 10 miliona eura vrijednih projekata kroz IPARD i MIDAS.

I za sam kraj, iako sam na svojevrstan način, svoje današnje izlaganje počeo ovom temom - posebno želim da napravim osvrt na bezbjednost i vladavinu prava.

Pravne, razvijene, evropske i građanske države nema bez vladavine prava. Nema ni borbe za pravo i pravdu ako ostaje samo na riječima.

Stoga je politička stabilnost naš najveći kapital i garant da će se u Crnoj Gori ostvariti puna funkcionalnost svih grana vlasti, a prevashodno snažna i nezavisna sudska vlast što je ova parlamentarna većina i obezbijedila.

Vlada, sa druge strane, donosi odluke koje će pružiti punu podršku sudstvu i tužilaštvu ali i omogućiti bolje uslove rada za zaposlene. Jedna od takvih je i odluka o izboru lokacije za izgradnju Pravosudnog kvarta u Podgorici, na kojoj će se po najvišim standardima graditi objekti za najvažnije pravosudne institucije.

Jednako tako, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije su za prethodnih sto dana pokazali da će biti produžena ruka tužilaštva u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije – bezuslovno i predano štiteći pravni poredak i bezbjednost naših građana.

Poštovani članovi Vlade,

Svjestan da je za neke oblasti potrebno više vremena i truda, očekujem da svi još bolje i više radimo u službi države Crne Gore i njenih interesa.

Mnogo je izazova pred nama. Od ekologije, kvalitetnijeg obrazovanja, bolje zdravstvene usluge, socijalne zaštite, tretmana državne imovine, ravnomjernijeg regionalnog razvoja i da ne nabrajam... Zato vas pozivam da i u narednom periodu ostanete dosljedni ispunjavanju naših ciljeva.

Poštovane građanke i građani,

I pored brojnih otežavajućih okolnosti koje su produkt dugogodišnjeg nečinjenja, ova Vlada je uspjela da za kratko vrijeme pokrene procese: evropsku integraciju, ekonomiju, infrastrukturu...

Siguran sam da kada gledate iz perspektive nekih svojih problema imate i zamjerki. Neki na brzinu, neki na suštinu. Ali ono što Vam obećavam, to je da 44. Vlada neće iznevjeriti.

Sve ono što je obećano, biće ispunjeno - ali tako da bude sistemski, odgovorno i u službi bolje budućnosti za sve nas i generacije koje dolaze.

Znam i da bismo pokupili lovorike da smo se vodili pristupom „kako ćemo – lako ćemo“ ali država nije prćija. Gotovo je sa tim pristupom i sa takvom politikom.

U uvjerenju da smo probudili nadu i vratili makar djelić povjerenja u institucije sistema,

zahvaljujem vam na pažnji!