Deklaracija samita u Vašingtonu koju su usvojili šefovi država i vlada učesnica na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća u Vašingtonu, 10. jula 2024.

1. Mi, šefovi država i vlada Sjevernoatlantske alijanse, okupili smo se u Vašingtonu da proslavimo 75 godina postojanja naše Alijanse. Osnovan s ciljem da očuva mir, NATO ostaje najjača Alijansa u istoriji. Ostajemo jedinstveni i solidarni pred brutalnim agresorskim ratom na evropskom kontinentu i u kritičnom trenutku za našu bezbjednost. Potvrđujemo čvrste transatlantske veze između naših naroda. NATO ostaje jedinstveni ključni i neizostavni transatlantski forum za konsultacije, koordinaciju i djelovanje po svim pitanjima koja se odnose na našu pojedinačnu i kolektivnu bezbjednost. NATO je odbrambeni savez. Naša posvećenost da branimo jedni druge i da odbranimo svaki pedalj savezničke teritorije u svakom trenutku, kao što je predviđeno članom 5 Vašingtonskog sporazuma, je čvrsta.  Nastavićemo da osiguravamo našu kolektivnu odbranu od svih prijetnji i iz svih pravaca, zasnovanu na pristupu 360 stepeni, kako bismo ispunili tri osnovna zadatka NATO, i to odvraćanje od agresije i odbrana, sprečavanje kriza i upravljanje krizama, i kooperativna bezbjednost. Povezuju nas zajedničke vrijednosti: sloboda pojedinca, ljudska prava, demokratija i vladavina prava. Pridržavamo se međunarodnog prava i ciljeva i načela Povelje Ujedinjenih nacija i posvećeni smo održavanju međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.
2. Želimo dobrodošlicu našem tridesetdrugom i najnovijem savezniku, Švedskoj. Istorijsko pridruživanje Finske i Švedske čini da one budu bezbjednije, a naša Alijansa jača, uključujući krajnji sjever i Baltičko more. Svaki narod ima pravo da izabere svoje uređenje bezbjednosti. Potvrđujemo svoju posvećenost NATO politici otvorenih vrata, u skladu sa čl. 10 Vašingtonskog sporazuma.
3. Ruska invazija na Ukrajinu narušila je mir i stabilnost u evroatlantskom području i ozbiljno ugrozila globalnu bezbjednost. Rusija ostaje najznačajnija i najdirektnija prijetnja bezbjednosti saveznika. Terorizam, u svim oblicima i manifestacijama, najdirektnija je asimetrična prijetnja za bezbjednost naših građana i za međunarodni mir i prosperitet. Prijetnje sa kojima se suočavamo su globalne i međusobno povezane.
4. Strateška konkurencija, rasprostranjena nestabilnost i česti potresi definišu naše šire bezbjednosno okruženje.  Konflikt, krhkost i nestabilnost u Africi i na Bliskom Istoku direktno utiču na našu i bezbjednost naših partnera. Tamo gdje su prisutni, ovi trendovi, između ostalog, doprinose prisilnom raseljavanju, podstičući trgovinu ljudima i neregularne migracije. Destabilizujuće aktivnosti Irana utiču na evroatlantsku bezbjednost. Iskazane ambicije i prinudne politike Narodne Republike Kine (NRK) i dalje predstavljaju izazov za naše interese, bezbjednost i vrijednosti. Produbljivanje strateškog partnerstva između Rusije i NRK i njihovi uzajamni sve jači pokušaji da oslabe i preoblikuju međunarodni poredak zasnovan na pravilima, razlog su za duboku zabrinutost. Suočeni smo sa hibridnim, sajber, svemirskim i drugim prijetnjama i zlonamjernim aktivnostima državnih i nedržavnih aktera.
5. Na ovom Samitu povodom 75 godina postojanja preduzimamo dalje korake da ojačamo naše odvraćanje od agresije i odbranu, pojačamo našu dugoročnu podršku Ukrajini kako bi mogla da uspije u svojoj borbi za slobodu, i da produbimo NATO partnerstva. Srdačno pozdravljamo predsjednika Zelenskog iz Ukrajine i lidere Australije, Japana, Novog Zelanda, Republike Koreje i Evropske unije.
6. Pozdravljamo to što je više od dvije trećine država saveznica ispunilo svoju obavezu od najmanje 2% BDP-a godišnje ulaganja u sistem odbrane i želimo da pohvalimo one saveznike koji su taj iznos premašili. Države saveznice povećavaju iznose: izdvajanja u sistem odbrane država saveznica Evrope i Kanade porasla su za 18% u 2024, što je najveće povećanje decenijama unazad. Oni takođe više ulažu u moderne sposobnosti i povećavaju svoje učešće u operacijama, misijama i aktivnostima NATO. Potvrđujemo našu trajnu posvećenost potpunoj implementaciji obaveze dodatnog ulaganja u sistem odbrane kako je dogovoreno u Viljnusu i priznajemo da je hitno potrebno mnogo više da bi se naše obaveze kao NATO saveznika ispunile na održiv način. Potvrđujemo da će, u mnogim slučajevima, biti potrebno ulaganje preko 2% BDP kako bi se otklonio postojeći manjak i ispunili zahtjevi u svim domenima koji proističu iz sve više osporavanog bezbjednosnog poretka.
7. Preduzeli smo najveće pojačanje naše kolektivne odbrane u jednoj generaciji. Realizujemo odluke sa Samita u Madridu i Viljnusu o modernizaciji NATO za novo doba kolektivne odbrane. Ne možemo odbaciti mogućnost napada na suverenitet i teritorijalni integritet saveznika. Učvrstili smo naše odvraćanje i odbrambeni stav kako bismo uskratili svakom potencijalnom protivniku sve moguće prilike za agresiju. Nastavljamo da unapređujemo odvraćanje i odbranu NATO od svih prijetnji i izazova, u svim domenima, i u više strateških pravaca širom evroatlantskog područja. Rasporedili smo spremne borbene snage na istočnom krilu NATO, ojačali prve linije odbrane i povećali sposobnost Alijanse da brzo osnaži svaku državu saveznicu koja se nađe pred prijetnjom. Imamo novu generaciju odbrambenih planova NATO koji čine Alijansu jačom i sposobnijom da odvrati od agresije i, ako je potrebno, odbrani od bilo kog potencijalnog protivnika, bilo uz kratko obavještenje ili bez obavještenja.  Posvećeni smo postavljanju potrebnih snaga visoke spremnosti na svim domenima, uključujući i snažne Savezničke trupe za brzo reagovanje. Dodatno ubrzavamo modernizaciju naše kolektivne odbrane, i to kroz:
• Obezbjeđivanje neophodnih snaga, sposobnosti, resursa i infrastrukture za naše nove odbrambene planove, kako bi bili spremni za kolektivnu odbranu visokog intenziteta i više domena. S tim u vezi, nadovezaćemo se na postignuti napredak kako bi se osiguralo da će povećani troškovi nacionalne odbrane i zajedničko NATO finansiranje biti u proporciji sa izazovima sve više osporavanog bezbjednosnog poretka.
• Sprovođenje češćih i obuhvatnijih obuka i vježbanja naših planova kako bismo pokazali našu sposobnost da branimo i ubrzano osnažimo svakog Saveznika koji se nađe pred prijetnjom, kao i posredstvom Steadfast Defender 24, najveće vojne vježbe jedne generacije u okviru NATO.
• Preduzimanje hitnih aktivnosti za povećanje sposobnosti u skladu sa NATO Procesom planiranja odbrane (NDPP), i u kratkom roku, uz naš inicijalni fokus da obuhvatimo odlučujuću borbenu municiju i vazdušnu i protivraketnu odbranu. Pozdravljamo inicijative kolektivnih i zajedničkih nabavki na osnovu naših zahtjeva, o čemu je NDPP informisao. Ubrzavamo transformaciju i integraciju novih tehnologija i inovacija, kao i posredstvom plana za poboljšanje usvajanja tehnologije. Takođe modernizujemo našu sposobnost vazdušnog nadzora.
• Jačanje naše komande i kontrole NATO i dodeljivanje ključnih liderskih uloga u sjedištima koje obezbjeđuju države.
• Jačanje naše sposobnosti da se krećemo, ojačavamo, snabdijevamo i održavamo naše snage kako bi odgovorili na prijetnje širom Alijanse, kao i pomoću efikasne i otporne logistike i razvoja koridora mobilnosti.
• Obuka, vježbe i integracija kopnenih snaga NATO u nove planove, uključujući nastavak jačanja naše prve linije odbrane na istočnom krilu NATO.
• Potpuno korišćenje prednosti pristupanja Finske i Švedske, i sposobnosti koje one donose Alijansi na način da se potpuno integrišu u naše planove, snage i komandne strukture, uključujući razvoj prisustva NATO u Finskoj.
• Ubrzavanje integracije svemira u naše planiranje, vježbe i operacije na više domena, posebno jačanjem kapaciteta NATO Centra za svemirske operacije.
• Uspostavljanje Integrisanog centra za sajber odbranu NATO radi unapređivanja zaštite mreže, svijesti o situaciji i implementacije sajber prostora kao operativnog domena tokom mira, krize i sukoba; i razvijanje politike za povećanje bezbjednosti NATO mreža.
• Jačanje zaštite kritične podmorske infrastrukture (CUI) i unapređivanje naše sposobnosti odvraćanja, otkrivanja i reagovanja na prijetnje, uključujući kontinuirani razvoj NATO Centra za bezbjednost CUI.
• Ulaganje u naše hemijske, biološke, radiološke i nuklearne odbrambene sposobnosti potrebne za efikasan rad u svim sredinama.
• Ubrzavanje implementacije NATO standarda i usaglašavanje neophodnih mjera za povećanje i jačanje naše interoperabilnosti.
8. Odlučni smo u namjeri da odvratimo i odbranimo od svih vazdušnih i raketnih prijetnji kroz unapređenje naše Integrisane vazdušne i protivraketne odbrane (IAMD), na osnovu pristupa 360 stepeni. Ažurirali smo IAMD politiku NATO i nastavićemo da povećavamo našu spremnost, odziv i integraciju kroz različite inicijative, kao što je implementacija Rotacionog modela IAMD širom evroatlantskog područja sa početnim fokusom na Istočno krilo. Saveznici su i dalje predani povećanju učinkovitosti IAMD i preduzimanju svih koraka kako bi odgovorili na bezbjednosno okruženje. Zadovoljstvo nam je da proglasimo da je NATO odbrana od balističkih raketa (BMD) unaprijeđena operativna sposobnost. Postavljanje sistema Aegis Ashore na lokaciji Redzikowo, Poljska, upotpunjuje postojeće baze u Rumuniji, Španiji i Turskoj. Saveznici ostaju posvećeni potpunom razvoju BMD NATO, ostvarivanju kolektivne odbrane Alijanse i pružanju potpune pokrivenosti i zaštite za cjelokupno NATO evropsko stanovništvo, teritoriju i snage protiv sve veće prijetnje koju predstavlja širenje balističkih raketa. Protivraketna odbrana može da upotpuni ulogu nuklearnog oružja u odvraćanju; ne može da ih zamijeni.
9. Nuklearno odvraćanje je kamen temeljac bezbjednosti Alijanse. Osnovna svrha nuklearne sposobnosti NATO je očuvanje mira, sprečavanje prinude i odvraćanje od agresije.  Sve dok postoji nuklearno naoružanje, NATO će ostati nuklearni savez. NATO potvrđuje svoju posvećenost svim odlukama, načelima i obavezama u pogledu NATO nuklearnog odvraćanja, politike kontrole naoružanja i ciljeva sprečavanja širenja i razoružanja, kao što je navedeno u Konceptu Strategije iz 2022. i saopštenja sa samita u Viljnusu iz 2023.  Kontrola naoružanja, razoružanje i neširenje oružja su dali i treba da nastave da daju suštinski doprinos ostvarivanju bezbjednosnih ciljeva Alijanse i obezbjeđivanju strateške stabilnosti i naše kolektivne bezbjednosti. NATO ostaje posvećen preduzimanju svih neophodnih koraka za obezbjeđivanje kredibiliteta, učinkovitosti, sigurnosti i bezbjednosti misije Alijanse za nuklearno odvraćanje, uključujući modernizaciju svojih nuklearnih sposobnosti, jačanje sposobnosti nuklearnog planiranja i prilagođavanje, shodno potrebi.
10. NATO odvraćanje i odbrana zasnivaju se na odgovarajućoj kombinaciji nuklearnih, konvencionalnih i raketnih odbrambenih sposobnosti, dopunjenih svemirskim i sajber mogućnostima. Koristićemo vojne i ne-vojne alate na proporcionalan, koherentan i integrisan način da odvratimo sve prijetnje po našu bezbjednost i odgovorimo na način, rok i u domenu po našem izboru.
11. Transatlantska odbrambena industrijska saradnja je kritičan dio odvraćanja od agresije i odbrane NATO. Ojačana odbrambena industrija širom Evrope i Sjeverne Amerike i unaprijeđena odbrambena industrijska saradnja među saveznicima čini nas sposobnijim i boljim u stanju da blagovremeno reagujemo na zahtjeve NATO odbrambenih planova. Ona čini osnovu neposredne i trajne podrške saveznika Ukrajini. Nastavićemo da smanjujemo i eliminišemo, kako i dolikuje, prepreke trgovini odbranom i investicijama među saveznicima.  Nadovezujući se na Akcioni plan odbrambene proizvodnje dogovoren na Samitu u Viljnusu 2023. godine, obavezujemo se da ćemo činiti više zajedno kao saveznici, uključujući jačanje odbrambene industrije širom Alijanse, hitno djelovati kako bismo ostvarili najkritičnije sposobnosti i pojačali našu posvećenost NATO standardima. U tom smislu, danas smo se dogovorili o obavezi proširenja NATO industrijskih kapaciteta.
12. Nacionalna i kolektivna otpornost su suštinska osnova za kredibilno odvraćanje i odbranu i efikasno ispunjavanje osnovnih zadataka Alijanse u pristupu 360 stepeni. Otpornost je nacionalna odgovornost i kolektivna posvećenost, definisana u čl. 3 Vašingtonskog sporazuma. Jačanje spremnosti na nacionalnom i na nivou Alijanse za odvraćanje i odbranu zahtijeva sveobuhvatan pristup vlade, javno-privatnu saradnju i razmatranje društvene otpornosti. Obavezujemo se da ćemo jačanjem naših tekućih napora ojačati nacionalnu otpornost kroz integrisanje civilnog planiranja u nacionalno i kolektivno planiranje odbrane u miru, krizi i sukobima. Nastavićemo da jačamo našu otpornost povećanjem kolektivne svijesti, spremnosti i kapaciteta Alijanse u svim opasnostima i u svim domenima, kako bismo se pozabavili rastućim strateškim prijetnjama, uključujući prijetnje protiv naših demokratskih sistema, kritične infrastrukture i lanaca snabdijevanja.  Primijenićemo neophodne mogućnosti za otkrivanje, odbranu i reagovanje na cijeli spektar zlonamjernih aktivnosti. Takođe ćemo preduzeti konkretne korake da produbimo saradnju sa našim partnerima angažovanim na sličnim zadacima, naročito sa Evropskom unijom. 
13. Državni i nedržavni akteri koriste sve agresivnije hibridne aktivnosti protiv saveznika.  Nastavićemo da se pripremamo, odvraćamo, branimo i suprotstavljamo hibridnim prijetnjama i izazovima. Ponavljamo da bi hibridne operacije protiv saveznika mogle da dostignu nivo oružanog napada i da bi mogle da navedu Sjevernoatlantski savjet da se pozove na čl. 5 Vašingtonskog sporazuma.
14. Nastavićemo da razvijamo naše individualne i kolektivne kapacitete za analizu i suprotstavljanje neprijateljskim dezinformacijama i dezinformacionim operacijama. NATO blisko sarađuje sa saveznicima i partnerima. Povećali smo naše mehanizme pripravnosti i dijeljenja i ojačali naša zajednička reagovanja, naročito u strateškoj komunikaciji.
15. Radujemo se sastanku sa predsjednikom Zelenskim u NATO - Ukrajina Savjetu. Ponovo potvrđujemo našu nepokolebljivu solidarnost sa narodom Ukrajine u njihovoj herojskoj odbrani svoje nacije, svoje zemlje i naših zajedničkih vrijednosti. Snažna, nezavisna i demokratska Ukrajina je od ključnog značaja za bezbjednost i stabilnost evroatlantskog područja. Borba Ukrajine za njenu nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet unutar međunarodno priznatih granica direktno doprinosi evroatlantskoj bezbjednosti. Pozdravljamo najave saveznika da će Ukrajini pružiti dodatne ključne sisteme protivvazdušne odbrane kao i druge vojne mehanizme za unaprijđenje svojih sposobnosti. Kako bi pomogli Ukrajini da se danas brani, te odvratili agresiju Rusije u budućnosti, uradili smo sljedeće:

• odlučili smo da uspostavimo NATO bezbjednosnu pomoć i obuku za Ukrajinu (NSATU) kako bismo koordinisali pružanje vojne opreme i obuke Ukrajini od strane saveznika i partnera. Cilj je da se uspostavi trajna bezbjednosna pomoć Ukrajini, osiguravajući unaprijeđenu, predvidljivu i koherentnu podršku. NSATU, koji će djelovati u saveznim državama, podržavaće samoodbranu Ukrajine u skladu sa Povelјom UN-a. NSATU neće, prema međunarodnom pravu, učiniti NATO stranom u sukobu. Podržavaće transformaciju odbrambenih i bezbjednosnih snaga Ukrajine, omogućavajući njenu dalju integraciju sa NATO.

• najavili smo obezbjeđivanje dugoročne bezbjednosne pomoći za Ukrajinu za pružanje vojne opreme, pomoći i obuke kako bi se podržala Ukrajina u razvijanju snaga sposobnih da poraze rusku agresiju. Kroz proporcionalne doprinose, saveznici namjeravaju da obezbijede minimalno osnovno finansiranje od 40 milijardi eura u narednoj godini, te i da obezbijede održive nivoe bezbjednosne pomoći kako bi Ukrajina pobijedila.

• napredovali smo u uspostavljanju Zajedničkog centra za analizu, obuku i edukaciju NATO-Ukrajina (JATEC), važnog stuba praktične saradnje, kako bismo identifikovali i primijenili lekcije iz rata Rusije protiv Ukrajine i povećali interoperabilnost Ukrajine sa NATO-om.

• pozdravili smo odluku generalnog sekretara da imenuje višeg predstavnika NATO u Ukrajini.
15. U potpunosti podržavamo pravo Ukrajine da bira sopstvene bezbjednosne aranžmane i odlučuje o svojoj budućnosti, slobodno od vanjskog miješanja. Budućnost Ukrajine je u NATO. Ukrajina je postala sve interoperabilnija i politički integrisana sa Alijansom. Pozdravljamo konkretan napredak koji je Ukrajina postigla od samita u Viljnusu u vezi sa neophodnim demokratskim, ekonomskim i bezbjednosnim reformama. Dok Ukrajina nastavlja da preduzima ove ključane aktivnosti, nastavićemo da je podržavamo na njenom nepovratnom putu ka punoj evroatlantskoj integraciji, uključujući članstvo u NATO. Ponovo potvrđujemo da ćemo biti u poziciji da uputimo poziv Ukrajini da se pridruži Alijansi kada se saveznici dogovore i kada se ispune uslovi za istim. Odluke samita NATO i Savjeta NATO-Ukrajina, u kombinaciji sa kontinuiranim radom saveznika, predstavljaju most ka članstvu Ukrajine u NATO-u. Saveznici će nastaviti da podržavaju napredak Ukrajine u pogledu interoperabilnosti kao i dodatne demokratske i reforme sektora bezbjednosti, koje će ministri vanjskih poslova NATO nastaviti da procjenjuju kroz prilagođeni Godišnji nacionalni program.

17. Rusija snosi isključivu odgovornost za rat i agresiju protiv Ukrajine, što predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju UN-a. Ne može biti nekažnjivosti za zloupotrebe i kršenja ljudskih prava, ratne zločine i druga kršenja međunarodnog prava od strane ruskih snaga i zvaničnika. Rusija je odgovorna za smrt hiljada civila i nanijela je ogromnu štetu civilnoj infrastrukturi. Najstrožije osuđujemo strašne napade Rusije na ukrajinski narod, kao i onaj na bolnice od 8. jula. Rusija mora odmah zaustaviti ovaj rat i potpuno i bezuslovno povući sve svoje snage iz Ukrajine u skladu sa rezolucijama Generalne skupštine UN-a. Nikada nećemo priznati ilegalne aneksije ukrajinske teritorije od strane Rusije, uključujući Krim. Takođe pozivamo Rusiju da povuče sve svoje snage iz Republike Moldavije i Gruzije, gdje su stacionirane bez njihovog pristanka.

18. Rusija nastoji da fundamentalno preoblikuje evroatlantsku bezbjednosnu strukturu. Sveobuhvatna prijetnja koju Rusija predstavlja za NATO trajaće dugi vremenski period. Rusija obnavlja i širi svoje vojne sposobnosti, te nastavlja sa povredama vazdušnog prostora i provokativnim aktivnostima. Solidarišemo se sa svim saveznicima pogođenim ovim akcijama. NATO ne traži konfrontaciju i ne predstavlja prijetnju Rusiji. Ostajemo spremni da održavamo kanale komunikacije sa Moskvom kako bismo smanjili rizik i spriječili eskalaciju.

19. Osuđujemo neodgovornu nuklearnu retoriku Rusije i prisilno nuklearno signaliziranje, uključujući najavljeno stacioniranje nuklearnog oružja u Bjelorusiji, što pokazuje stav strateškog zastrašivanja. Rusija je povećala oslanjanje na nuklearne sisteme naoružanja i nastavila diverzifikaciju svojih nuklearnih snaga, uključujući razvoj novih nuklearnih sistema i raspoređivanje kratkosežnih i srednjoročnih napada sa dvostrukom sposobnošću, što sve predstavlja rastuću prijetnju za Alijansu. Rusija je prekršila, selektivno sprovela i napustila dugotrajne obaveze i sporazume o kontroli naoružanja, čime je podriva globalnu strukturu kontrole naoružanja, razoružanja i neproliferacije. Protivimo se bilo kakvom postavljanju nuklearnog oružja u orbitu oko Zemlje, što bi se prekršio član IV Sporazuma o svemiru i ozbiljno ugrozila globalna bezbjednost. Duboko smo zabrinuti zbog prijavljenog korišćenja hemijskog oružja od strane Rusije protiv ukrajinskih snaga.

20. Dodatno, Rusija je pojačala svoje agresivne hibridne akcije protiv saveznika, uključujući one preko posrednike, u kampanji širom evroatlantskog prostora. Ove akcije uključuju sabotažu, nasilne činove, provokacije na granicama saveznika, instrumentalizaciju neregularnih migracija, zlonamjerne sajber aktivnosti, elektronsko ometanje, kampanje dezinformacija i maligni politički uticaj, kao i ekonomsku prinudu. Ove akcije predstavljaju prijetnju za  bezbjednost saveznika. Odlučili smo se za dalje mjere kako bismo pojedinačno i kolektivno suprotstavili ruskim hibridnim prijetnjama ili akcijama i nastavićemo blisku koordinaciju. Ponašanje Rusije neće obeshrabriti odlučnost saveznika i podršku Ukrajini. Takođe, nastavićemo da podržavamo naše partnere najviše izložene ruskoj destabilizaciji, dok jačaju svoju otpornost pred hibridnim izazovima koji su prisutni i u našem susjedstvu.

21. Odlučni smo da ograničimo i osporimo agresivne akcije Rusije i da se suprotstavimo njenoj sposobnosti da sprovodi destabilizirajuće aktivnosti prema NATO i saveznicima. Za sljedeći samit ćemo razviti preporuke o strateškom pristupu NATO prema Rusiji, uzimajući u obzir promjenjivo bezbjednosno okruženje.

22. Suprotstavljanje terorizmu ostaje od suštinskog značaja za našu kolektivnu odbranu. Uloga NATO u borbi protiv terorizma doprinosi ostvarivanju sva tri osnovna zadatka Alijanse, te je integralni dio njenog sveobuhvatnog pristupa odvraćanju i odbrani. Nastavićemo da se suprotstavljamo, odvraćamo, branimo i odgovaramo na prijetnje i izazove koje predstavljaju teroristi i terorističke organizacije kombinacijom mjera prevencije, zaštite i uskraćivanja sa odlučnošću, riješenošću i solidarnošću. Da bismo dodatno ojačali ulogu NATO u borbi protiv terorizma, danas smo usvojili Ažurirane smjernice politike NATO za borbu protiv terorizma i naš Ažurirani akcioni plan za unaprijeđenje uloge NATO u borbi međunarodne zajednice protiv terorizma. Ovi dokumenti će usmjeravati rad Alijanse u borbi protiv terorizma i identifikovati ključna područja za naše dugoročne napore. Pozdravljamo ulogu koju u tom pogledu ima specijalni koordinator generalnog sekretara za borbu protiv terorizma.

• Pozivamo sve zemlje da ne pružaju bilo koju vrstu pomoći ruskoj agresiji. Osuđujemo sve one koji olakšavaju i time produžavaju ruski rat u Ukrajini.
• Bjelorusija nastavlja da omogućava ovaj rat stavljajući na raspolaganje svoju teritoriju i infrastrukturu. Rusko produbljivanje političke i vojne integracije Bjelorusije, uključujući raspoređivanje naprednih ruskih vojnih sposobnosti i osoblja, ima negativne implikacije po regionalnu stabilnost i odbranu Alijanse.
• Demokratska Narodna Republika Koreja (DNRK) i Iran podstiču agresivni rat Rusije protiv Ukrajine pružanjem direktne vojne podrške Rusiji, poput municije i bespilotnih letjelica (UAV), što ozbiljno utiče na evroatlantsku bezbjednost i podriva globalni režim neproliferacije. Snažno osuđujemo izvoz artiljerijskih granata i balističkih projektila iz DNRK, što je u suprotnosti sa brojnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, i sa velikom zabrinutošću primjećujemo produbljivanje veza između DNRK i Rusije. Bilo koji transfer balističkih projektila i povezane tehnologije od strane Irana Rusiji predstavljao bi značajnu eskalaciju.

26. NRK je postala odlučujući osposobljivač rata Rusije protiv Ukrajine kroz svoje takozvano partnerstvo „bez ograničenja“ i svoju veliku podršku ruskoj odbrambenoj industrijskoj bazi. Ovo povećava prijetnju koju Rusija nameće svojim susjedima i evroatlantskoj bezbjednosti. Pozivamo NRK, kao stalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija sa posebnom odgovornošću da podržava ciljeve i principe Povelje UN, da prekine svaku materijalnu i političku podršku ruskim ratnim naporima. Ovo uključuje transfer materijala dvostruke namjene, kao što su komponente oružja, oprema i sirovine koje služe kao inputi za ruski odbrambeni sektor. NRK ne može da podstakne najveći rat u Evropi u novijoj istoriji, a da to ne utiče negativno na njene interese i ugled.  
27. NRK nastavlja da postavlja sistemske izazove evroatlantskoj bezbjednosti. Vidjeli smo kontinuirane zlonamjerne sajber i hibridne aktivnosti, uključujući dezinformacije, koje potiču iz NRK. Pozivamo NRK da održi svoju obavezanost na odgovorno postupanje u sajber prostoru. Zabrinuti smo zbog razvoja sposobnosti i aktivnosti NRK kada je u pitanju svemir. Pozivamo NRK da podrži međunarodne napore na promovisanju odgovornog djelovanja u svemiru. NRK nastavlja da brzo širi i diverzifikuje svoj nuklearni arsenal sa više bojevih glava i većim brojem sofisticiranih sistema za isporuku. Pozivamo NRK da se uključi u razgovore o strateškom smanjenju rizika i promoviše stabilnost kroz transparentnost. Ostajemo otvoreni za konstruktivan angažman sa NR Kinom, uključujući izgradnju recipročne transparentnosti u cilju zaštite bezbjednosnih interesa Alijanse. Istovremeno, pojačavamo našu zajedničku svijest, povećavamo otpornost i spremnost i štitimo se od taktika prisile i napora NRK-a da podijeli Alijansu.
28. NATO partnerstva ostaju ključna za jačanje stabilnosti, pozitivno utičući na globalno bezbjednosno okruženje i poštovanje međunarodnog prava. Ona igraju važnu ulogu u pružanju podrške za tri ključna zadatka NATO-a i naš bezbjednosni pristup od 360 stepeni. Nastavićemo da jačamo politički dijalog i praktičnu saradnju sa partnerima, zasnovanu na uzajamnom poštovanju, benefitima i interesu kako saveznika tako i partnera. Okupljamo se na ovom jubilarnom Samitu sa našim partnerima i, takođe, obilježavamo trideset godina Partnerstva za mir (PzM) i Mediteranskog dijaloga (MD), i dvadeset godina Istanbulske inicijative za saradnju (IIS). Zahvalni smo našim partnerima na njihovom značajnom doprinosu operacijama i misijama NATO-a. Pozdravljamo napore Moldavije da nastavi demokratske reforme u napretku ka evropskim integracijama, što čini i Bosna i Hercegovina, i posvećeni smo pružanju podrške njihovim bezbjednosnim i odbrambenim kapacitetima i poboljšanju njihovog kapaciteta za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama. Takođe, jačamo naše angažovanje sa postojećim i potencijalnim novim sagovornicima izvan evroatlantskog područja, kada to može da ojača našu zajedničku bezbjednost.
29. Evropska unija ostaje jedinstven i suštinski partner za NATO. Saradnja NATO-EU dostigla je nivo bez presedana. Praktična saradnja je ojačana i proširena na svemir, sajber, klimu i odbranu, kao i na nove i disruptivne tehnologije. U kontekstu Ukrajine, saradnja NATO-EU je postala značajnija. NATO prepoznaje vrijednost jače i sposobnije evropske odbrane koja pozitivno doprinosi transatlantskoj i globalnoj bezbjednosti i koja je komplementarna i interoperabilna sa NATO-om. Razvoj koherentnih, komplementarnih i interoperabilnih odbrambenih kapaciteta, izbjegavajući nepotrebno dupliranje, ključan je u našim zajedničkim naporima da evroatlantski prostor učinimo bezbjednijim. Za strateško partnerstvo između NATO-a i EU od suštinskog je značaja da zemlje saveznice koje nijesu članice EU potpuno učestvuju u odbrambenim naporima EU. Nastavićemo da dalje jačamo naše strateško partnerstvo u duhu pune međusobne otvorenosti, transparentnosti, komplementarnosti i poštovanja različitih mandata organizacija, autonomije donošenja odluka i institucionalnog integriteta, a u skladu sa dogovorom ove dvije organizacije. Radujemo se bliskoj saradnji sa novim rukovodstvom EU, na osnovu naše dugogodišnje saradnje.
30. Sastaćemo se sa rukovodstvom Australije, Japana, Novog Zelanda i Republike Koreje i Evropske unije kako bismo razgovarali o zajedničkim bezbjednosnim izazovima i oblastima saradnje. Indo-Pacifik je važan za NATO, s obzirom na to da dešavanja u tom regionu direktno utiču na evroatlantsku bezbjednost. Pozdravljamo kontinuirani doprinos naših azijsko-pacifičkih partnera evroatlantskoj bezbjednosti. Jačamo dijalog da bismo se uhvatili u koštac sa međuregionalnim izazovima i unaprjeđujemo našu praktičnu saradnju, uključujući kroz glavne projekte u oblastima podrške Ukrajini, sajber odbrane, suzbijanja dezinformacija i tehnologije. Ovi projekti će poboljšati našu sposobnost da radimo zajedno na zajedničkim bezbjednosnim interesima.
31. Regioni Zapadnog Balkana i Crnog mora su od strateškog značaja za Alijansu. Ostajemo snažno posvećeni njihovoj bezbjednosti i stabilnosti. Nastavićemo da unaprjeđujemo naš politički dijalog i praktičnu saradnju sa Zapadnim Balkanom kako bismo podržali reforme, regionalni mir i bezbjednost i suprotstavili se malignom uticaju, uključujući dezinformacije, hibridne i sajber prijetnje, od strane državnih i nedržavnih aktera. Demokratske vrijednosti, vladavina prava, unutrašnje reforme i dobrosusjedski odnosi su od vitalnog značaja za regionalnu saradnju i evroatlantske integracije i očekujemo nastavak napretka u tom pogledu. Ostajemo posvećeni kontinuiranom angažovanju NATO-a na Zapadnom Balkanu, uključujući i preko Kosovskih snaga (KFOR) koje predvodi NATO. Ponovo potvrđujemo našu stalnu podršku savezničkim regionalnim naporima koji imaju za cilj očuvanje bezbjednosti, sigurnosti, stabilnosti i slobode plovidbe u regionu Crnog mora, uključujući, prema potrebi, kroz Konvenciju iz Montrea iz 1936. godine. Pozdravljamo aktiviranje od strane tri primorska saveznika Radne grupe za protivminske mjere u Crnom moru. Dalje ćemo pratiti i procjenjivati razvoj događaja u regionu i poboljšati našu svijest o situaciji, sa posebnim fokusom na prijetnje našoj bezbjednosti i potencijalne mogućnosti za bližu saradnju sa našim partnerima u regionu, prema potrebi. NATO podržava evroatlantske težnje zainteresovanih zemalja u ovom regionu.
32. Južno susjedstvo NATO-a pruža mogućnosti za saradnju u pogledu pitanja od zajedničkog interesa. Kroz naša partnerstva želimo da podstaknemo veću bezbjednost i stabilnost na Bliskom istoku i u Africi, doprinoseći miru i prosperitetu u regionu. U Vilnjusu smo pokrenuli sveobuhvatno razmatranje prijetnji, izazova i prilika na jugu. Danas smo usvojili akcioni plan za snažniji, više strateški i rezultatski orijentisan pristup našem južnom susjedstvu, koji će se redovno ažurirati. Pozvali smo generalnog sekretara da odredi specijalnog predstavnika za južno susjedstvo koji će služiti kao centralna tačka NATO za region i koji će koordinisati napore NATO. Ojačaćemo dijalog, domet, vidljivost i naše postojeće instrumente za saradnju, kao što su Inicijativa za izgradnju odbrambenih kapaciteta, Centar za jug i Regionalni centar NATO-ICI u Kuvajtu. Zajedno sa Hašemitskom Kraljevinom Jordan dogovorili smo se da otvorimo NATO kancelariju za vezu u Amanu. Nadovezujući se na uspjeh Misije NATO u Iraku (NMI) i na osnovu zahtjeva iračkih vlasti, proširili smo obim naše podrške iračkim bezbjednosnim institucijama i nastavićemo naš angažman kroz NMI.
33. Ubrzali smo transformaciju NATO-a da bismo odgovorili na sadašnje i buduće prijetnje i da bismo održali našu tehnološku prednost, uključujući putem eksperimentisanja i bržeg usvajanja novih tehnologija, kao i putem digitalne transformacije. U tom cilju, mi ćemo sprovesti našu revidiranu Strategiju vještačke inteligencije i nove kvantne i biotehnološke strategije, i dalje promovisati principe odgovornog korišćenja koji su u osnovi našeg rada. Takođe ćemo iskoristiti uspjeh Odbrambenog inovativnog akceleratora za Sjeverni Atlantik (DIANA) i NATO fond za inovacije (NIF) kako bismo dalje ulagali u naše inovacione ekosisteme. Pažljivo pratimo tehnološki napredak na bojnom polju u Ukrajini i pokrećemo nove inicijative za inovacije sa našim ukrajinskim partnerima.
34. Nastavićemo da integrišemo razmatranja o klimatskim promjenama u sve ključne zadatke i pojačaćemo naše napore u pogledu energetske bezbjednosti. Klimatske promjene su odlučujući izazov sa dubokim uticajem na našu bezbjednost. NATO ostaje posvećen tome da postane vodeća međunarodna organizacija za razumijevanje i prilagođavanje uticajima klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih prilika na bezbjednost. Energija posjeduje kritičnu sposobnost koja omogućava ključne zadatke i vojne operacije NATO-a. Posvećeni smo obezbjeđivanju bezbjednog, otpornog i održivog snabdijevanja energijom, uključujući gorivo, našim vojnim snagama. NATO i saveznici se prilagođavaju energetskoj tranziciji na koherentan i koordinisan način. Dok prilagođavamo našu Alijansu tekućoj energetskoj tranziciji, osiguraćemo vojnu sposobnost, efikasnost i interoperabilnost.
35. Posvećeni smo integraciji NATO-ovih ambicioznih programa za Žene, mir i bezbjednost (ŽMB) i bezbjednost ljudi u sve ključne zadatke. Danas smo usvojili ažuriranu Politiku ŽMB, koja će poboljšati integraciju rodnih perspektiva u svim aktivnostima i strukturama NATO-a i unaprijediti rodnu ravnopravnost unutar Alijanse, omogućavajući NATO-u da bolje odgovori na šire bezbjednosne izazove. Takođe ćemo nastaviti da jačamo naš pristup bezbjednosti ljudi koji se odnosi na zaštitu civila i kulturnih dobara. U vrijeme kada su međunarodno pravo i osnovne norme dovedene u pitanje, ostajemo u potpunosti posvećeni međunarodnom humanitarnom pravu.
36. Odajemo počast svima koji neumorno rade za našu kolektivnu bezbjednost i odajemo počast svima onima koji su platili najveću cijenu ili su ranjeni da bi sačuvali nas i svoje porodice.
37. Prije sedamdeset pet godina, NATO je osnovan da očuva mir i unaprijedi stabilnost u evroatlantskom području. Ostajemo nepokolebljivi u našoj riješenosti da zaštitimo naših milijardu građana, odbranimo našu teritoriju i zaštitimo našu slobodu i demokratiju. Naša alijansa je izdržala test vremena. Odluke koje smo donijeli obezbijediće da NATO ostane temelj naše zajedničke bezbjednosti. Želimo da se zahvalimo generalnom sekretaru Jensu Stoltenbergu na njegovom izuzetnom rukovođenju za vrijem decenije provedene na čelu naše Alijanse, tokom vremenskog testa. Obećavamo našu punu podršku njegovom nasljedniku, Marku Ruteu.
38. Izražavamo zahvalnost za velikodušno gostoprimstvo koje su nam pružile Sjedinjene Američke Države. Radujemo se ponovnom susretu na našem sljedećem samitu u Hagu, Holandija, u junu 2025. godine, nakon čega slijedi sastanak u Turskoj.

Potvrda dugoročne bezbjednosne pomoći Ukrajini

1. Danas potvrđujemo našu nepokolebljivu privrženost Ukrajini kao suverenoj, demokratskoj, nezavisnoj državi. Da bi to ostvarila, Ukrajini je potrebna naša dugoročna podrška. Od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, saveznici su pružili političku, ekonomsku, vojnu, finansijsku i humanitarnu podršku bez presedana, uključujući vojnu pomoć u iznosu od otprilike 40 milijardi eura godišnje. Saveznici su takođe stavili na raspolaganje svoje odbrambene industrijske kapacitete da podrže potrebe Ukrajine. Sve ovo ima značajan efekat, omogućavajući Ukrajincima da se efikasno brane i nanose stvarne i teške troškove Rusiji.
2. Potvrđujemo našu odlučnost da podržimo Ukrajinu u izgradnji snaga sposobnih da danas poraze rusku agresiju i da je odvrate od agresije u budućnosti. U tom cilju, namjeravamo da obezbijedimo minimalno osnovno finansiranje od 40 milijardi eura u narednoj godini i da obezbijedimo održiv nivo bezbjednosne pomoći Ukrajini, uzevši u obzir potrebe Ukrajine, naše odgovarajuće nacionalne budžetske procedure i bilateralne sporazume o bezbjednosti koje su saveznici zaključili sa Ukrajinom. Šefovi država i vlada će ponovo procijeniti doprinose saveznika na budućim NATO samitima, počevši od NATO samita 2025. u Hagu.
3. Naša posvećenost obuhvata i troškove u vezi sa obezbjeđivanjem vojne opreme, pomoći i obuke za Ukrajinu, uključujući:

• Kupovinu vojne opreme za Ukrajinu;
• Ne-novčanu podršku koja se donira Ukrajini;
• Troškove održavanja, logistike i transporta vojne opreme za Ukrajinu;
• Troškove vojne obuke za Ukrajinu; Operativne troškove povezane sa pružanjem vojne podrške Ukrajini;
• Ulaganja i podršku ukrajinskoj odbrambenoj infrastrukturi i odbrambenoj industriji;
• Sve doprinose NATO Povjereničkim fondovima za Ukrajinu, uključujući neletalnu pomoć.
• Sva saveznička podrška Ukrajini prema gore navedenim kriterijumima bi se računala, bilo da je isporučena preko NATO, bilateralno, multilateralno ili na bilo koji drugi način. Da bi podržali pravednu podjelu opterećenja, saveznici će nastojati da ispune ovo obećanje kroz proporcionalne doprinose, uključujući i uzimajući u obzir njihov udio u BDP-u Alijanse.

5. Saveznici će izvještavati NATO o podršci pruženoj u vezi sa ovim obećanjem dva puta godišnje, pri čemu će prvi izvještaj uključiti doprinose koji su dati nakon 1. januara 2024. Na osnovu toga, generalni sekretar će saveznicima pružiti pregled svih prijavljenih doprinosa.

6. Pored vojne podrške obuhvaćene ovim obećanjem, saveznici namjeravaju da nastave da pružaju političku, ekonomsku, finansijsku i humanitarnu podršku Ukrajini.

* Kurtoazni prevod