Grupa za nestala lica predstavila rezultate dosadašnjeg rada

Sarajevo, 16. maj 2024. godine: Grupa za nestala lica (GNL), uspostavljana na Samitu Berlinskog procesa u Londonu, kao grupa institucija nadležnih za rješavanje pitanja nestalih lica u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji, je predstavila svoj rad i dosadašnje rezultate ističući značaj regionalne saradnje u rješavanju preostalih slučajeva nestalih lica u zemljama bivše Jugoslavije.

“Na zapadnom Balkanu je pronađeno oko 75 posto od 40.000 lica koja su prijavljena kao nestala tokom sukoba 1990-ih godina. Regionalna saradnja je bila temelj ovog uspjeha bez presedana. Kontinuiran i osnaženi rad GNL-a zajedno s porodicama nestalih lica je ključan u rješavanju preostalih slučajeva nestalih i osiguravanju prava porodica na istinu i pravdu”, rekao je Matthew Holliday, direktor programa za Evropu u ICMP-u.

“Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je posvećena podršci napornima na identifikaciji oko 11.000 lica koja se još uvijek vode kao nestala usljed sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Rad Grupe za nestala lica je i dalje veoma značajan. Grupa je postala centralna tačka regionalne saradnje i jačanja otpornosti u pogledu post konfliktnog oporavka na cijelom zapadnom Balkanu. Ostvareni su izuzetni rezultati, kao što je regionalna Baza podataka i rad Grupe za NN slučajeve, ali je pred nama još dug put,” kazao je Julian Reilly, britanski ambasador u Bosni I Hercegovini.

"GNL – čiji predstavnici su prisutni danas ovdje – je zaista mehanizam multilateralne saradnje koji funkcioniše. Ovaj poseban vid regionalne saradnje je snažan element oporavka nakon sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Mi – vi – radimo zajedno! Činjenica da GNL podnosi izvještaje svim zemljama koje su uključene u Berlinski proces ne samo da osigurava odgovornost, već takođe i stavlja profil nestalih lica na regionalni i globalni nivo. Prekograničnu saradnju moramo očuvati,” kazao je dr. Thomas Fitschen, ambasador Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini.

“Kreirali smo moćne mehanizme i alate za unapređenje procesa traganja za nestalim, kao što je regionalna baza podataka nestalih lica za kojima se još uvijek traga. To je moćan alat koji se svakodnevno koristi u rješavanju sudbine nestalih. Uspostavili smo održiv i funkcionalan mehanizam za rješavanje NN slučajeva kroz rad Operativne grupe za NN slučajeve, koja se redovno sastaje i donosi dobre rezultate. Danas djeluje Regionalna koordinaciona mreža udroženja porodica nestalih lica koja je uspostavila Forum žena, platformu za raspravu i razmjenu iskustava žena u procesu traganja za nestalim licima,” izjavio je Marko Jurišić, predsjedavajući Kolegijuma direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.

“Zbog prirode ratova vođenih 90-ih godina, rješavanje pitanja nestalih nije moguće samo unutar vlastitih granica. To upućuje na potrebu da vlade država koje tragaju za nestalim licima sarađuju na svim nivoima kako bi se što prije došlo do kvalitetnih, vjerodostojnih podataka koji će omogućiti otkrivanje sudbine nestalih, prvenstveno na dobrobit njihovih porodica kao i društava u cjelini. Nadležna tijela Republike Hrvatske i u predstojećem periodu će sudjelovati u sprovođenju Okvirnoga plana. Pritom, a saglasno odredbama Okvirnoga plana, ističemo spremnost da kao punopravna članica EU, prenesemo stečena znanja i iskustva drugim članicama Grupe za nestale u pitanjima koja su vezana za pristupanje EU”, izjavila je Višnja Bilić iz Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja.

“Vjerujemo da je važno da se svi fokusiraju na rješavanje ovih slučajeva kako bi se osiguralo da se naši međudržavni odnosi nastave u normalnom susjedstvu i da budu stabilni u budućnosti. Ovo je ključna tačka u obezbjeđivanju mirnog i sigurnog života naših građana. Zahvalivši se svim zainteresovanim stranama, nadamo se da će grupa za nestale sa još većim intenzitetom u budućnosti dati konkretne rezultate u vezi sa sudbinom nestalih lica,” rekao je Andin Hoti, predsjednik vladine Komisije za nestala lica Kosova u poruci koju je poslao pošto iz privatnih razloga nije bio u mogućnosti prisustvovati ovom događaju.

“Složenost i osjetljivosti procesa pronalaska 11.000 lica koja se još uvijek vode kao nestala iz sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, obavezuje sve koji su dio ovog procesa da, u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti, doprinesu njegovom okončanju”, rekao je Dragan Đukanović, predsjednik Komisije za nestala lica Crne Gore. Takođe, je iskazao duboko poštovanje za napore svih koji su doprinijeli sačinjavanju brošure o radu Grupe za nestala lica koja pokazuje rezultate koje su ostvarile domaće institucije u procesu traženja nestalih lica, uz veliku podršku Vlade Ujedinjenog kraljevstva, Vlade Savezne Republike Njemačke i Međunarodne komisije za nestala lica.

“Brošura koju promovišemo ovdje danas je podsjetnik na ono što smo postigli, ali je još puno posla pred nama. Želio bih da pozovem svoje kolege da pojačamo našu regionalnu i bilateralnu saradnju kako bismo ostvarili bolje rezultate na regionalnom nivou. Takođe pozivam porodice nestalih lica da budu još ujedinjenije i da još više nas drže za odgovornost jer ovo sve radimo za porodice nestalih,” kazao je Veljko Odalović, predsjednik Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije.

U julu 2018. godine su na  Samitu Berlinskog procesa u Londonu predsjednici vlada Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Srbije, Albanije, Hrvatske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Austrije, Bugarske, Francuske, Italije, Slovenije i Poljske potpisali zajedničku deklaraciju gdje su ponovili svoju posvećenost regionalnim naporima u traženju lica koje se još uvijek vode kao nestala u sukobima u bivšoj Jugoslaviji.

Nakon potpisivanja Londonske deklaracije, u novembru 2018. godine su u sjedištu ICMP-a u Hagu predstavnici domaćih institucija koje su nadležne za traženje nestalih u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji potpisali Okvirni plan u kojem su navedeni koraci za formalizaciju njihove multilateralne saradnje i povećanje učinkovitosti u traženju nestalih u cijelom regionu. U zajedničkom Okvirnom planu  su navedene  ključne oblasti saradnje, uključujući i uspostavljanje Grupe za nestala lica (GNL) i angažman porodica nestalih lica u sprovođenju Plana. Grupu za nestala lica čine istaknuti predstavnici institucija iz regiona, koje su nadležne za rješavanje pitanja nestalih lica. Ona ima ulogu u nadzoru nad aktivnostima unutar Okvirnog plana. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva i Vlada Savezne Republike Nemačke finansiraju sprovođenje Okvirnog plana.