Intervju ministarke Tamare Srzentić za časopis "Glasnik"

Građanin treba da je uvijek u središtu svih usluga i kreiranja javnih politika, da aktivno učestvuje u razvoju vladinih programa govoreći nam šta mu treba i šta će mu koristiti u svakodnevnom životu, kazala je za „Glasnik“ Privredne komore Crne Gore, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija mr Tamara Srzentić.

U intervjuu za časopis, ona ističe želju da se javna uprava otvori ka crnogorskoj ICT zajednici, koja je i do sada pokazivala veliku želju, motivisanost i spremnost da pomogne u razvoju državnih platformi. - Svi mi imamo isti cilj, razvoj i digitalizaciju crnogorskog društva u cjelini – kazala je Srzentić

Uzimajući u obzir Vaše značajno praktično iskustvo u javnoj upravi Kalifornije, kakav Vam je bio prvi utisak o javnoj upravi Crne Gore po preuzimanju ministarske funkcije?

U Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, ali i na svim nivoima javne uprave, dočekao me je veliki broj službenika koji su pokazali spremnost i posvećenost da zajedno radimo na promjeni poslovne kulture i uvođenju novih standarda na liniji uprava - građani. Cilj nam je da uvedemo nove načine prepoznavanja potreba korisnika digitalnih rješenja, analiziranja trenutnih izazova u korišćenju digitalnih servisa i pristupe u kreiranju usluga gdje je u samom centru istih građanin. Nova organizacija ministarstva treba da odgovori tim ciljevima unoseći agilne prakse i u naš sistem. Želimo da se posvetimo, po principu drugih zrelijih vlada, uspostavljanju „delivery unit“ u formi Kancelarije za inovacije i digitalne servise, u okviru koje ćemo sprovoditi istraživanja, digitalne standarde i agilne principe privatne industrije koristiti u identifikaciji problema, razvoju i isporuci svrsishodnih digitalnih rješenja.

Građanin treba da je uvijek u središtu svih usluga i kreiranja javnih politika, da aktivno učestvuje u razvoju vladinih programa govoreći nam šta mu treba i šta će mu koristiti u svakodnevnom životu. Ovakav human centric design pristup rješavanju korisničkih problema i dizajniranju rješenja, rasprostranjen u svijetu,  želimo da primijenimo ovdje i već smo, kroz nekoliko incijativa, prije svega, kroz izradu sajta www.covidodgovor.me, kada smo zajedno sa kolegama iz privatnog i javnog sektora razvili platformu, koja je zasnovana upravo na potrebama građana i koja u svakom trenutku treba da pruži pravovremene i tačne informacije u vezi sa korona virusom, imunizacijom građana i aktivnostima u borbi protiv COVID-19 infekcije.

Nedavno ste saopštili da pažljivo osluškujete potrebe poslovne zajednice, te najavili smanjenje birokratije, pojednostavljenje procedura u cilju daljeg razvoja digitalne ekonomije i jačanja ekonomskog rasta. U kojim segmentima ste utvrdili da postoji prostor za unapređenje, u smislu smanjenja birokratije i olakšavanja procedura za privrednike? Možete li da navedete konkretne aktivnosti koje planirate u tim oblastima i efekte koje očekujete?

Već smo imali više susreta sa predstavnicima privrede i podijelili su sa nama i trenutno najveće boljke u digitalnim iskustvima sa kojima se susrijeću i oni, ali i njihovi korisnici. Želja nam je da u najkraćem roku smanjimo upotrebu pečata, papira i štampača, te podstaknemo upravu, građane i privredu da više koriste digitalne alate. Pored omogućavanja i promovisanja većeg korišćenja digitalnog potpisa u privredi, uvođenja elektronskog plaćanja u sistem poslovanja javnih institucija u Crnoj Gori i uvođenje instant plaćanja, velika je potreba privrede elektronsko podnošenje svih zahtjeva bilo koje vrste, prema svim organima i na lokalnom i na državnom nivou. 

Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, u saradnji sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja, radilo je na razvoju platfome eFaktura koja ima za cilj da omogući malim preduzećima i preduzetnicima, da na jednostavan način i besplatno uđu u proces elektronske fiskalizacije i digitalizacije. Putem ove platforme biće obezbijeđeno svim malim i srednjim preduzećima, koji za tim pokažu interesovanje, da bez dodatnih troškova fiskalizuju svoje fakture, imaju sistem evidencije o izdatim fakturama i prate svoje poslovanje, u skladu sa novim Zakonom o fiskalizaciji.

Ministarstvo na čijem ste čelu i Privredna komora su partneri na projektu ODEON. U kojoj mjeri otvoreni podaci mogu doprinijeti kreiranju novog modela upravljanja? Šta su planovi Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija u ovoj oblasti?

Raduje nas što je realizovan jedan ovakav projekat i što je kao jedan od rezultata nastao hub za otvorene podatke u okviru Privredne komore. “Otvoreni podaci” ili open data su jedan od strateških temelja rada javne uprave, a suština svega su transparentnost, upotrebljivost tih podataka i kreiranje novih platformi, aplikacija koje su od koristi građanima i privredi. Veoma smo zainteresovani da u narednom periodu zajedno sa Privrednom komorom i privrednim subjektima radimo na unapređenju i dodatnom razvoju portala otvorenih podataka, sistema i razmjene podataka u okviru javnog sektora. Open data i open source platforme su praksa svih zrelijih vlada u svijetu i to je nešto što svima nama treba da bude cilj i fokus u narednom periodu, zato ćete u nama imati snažnog partnera na polju otvorenih podataka koji će koristiti kako građanima, tako i privredi.

Ono što svakako vidimo kao jedan od najvećih trenutnih izazova na polju otvorenih podataka, nisu tehnologija ili znanje ljudi da koriste platforme, već količina podataka i fajlova koji su spremni da budu izloženi i otvoreni. Moramo raditi na građenju i jačanju kulture otvorenosti i udružiti snage u prepoznavanju onih informacija koje rješavaju najvažnije probleme naše zajednice. Rješavanje ovog izazova je jedan od aspekata i dugoročnih ciljeva na kojima moramo raditi svi zajedno u javnom sektoru, bilo da se radi o državnoj instituciji ili lokalnoj samoupravi. 

Kakve aktivnosti predstoje na značajnom polju digitalne transformacije koje će doprinijeti restrukturiranju cjelokupne ekonomije?

U narednom periodu isporučićemo na tržište prve digitalne servise koji su rješenja otvorenog koda, a koji imaju za cilj poboljšanje komunikacije i interakcije državnih institucija sa građanima. Zatim, radimo na platformi za razvoj vještina javnih službenika i prepoznavanje karijernih prilika koje će im omogućiti da svoje znanje i ekspertizu upotrijebe na najbolji mogući način u okviru Vlade i njenih institucija. Sva rješenja koja će u narednom periodu biti lansirana na crnogorskom tržištu, ispred našeg Ministarstva, implementirana su besplatno u saradnji sa tehnološkim kompanijama iz Amerike i Velike Britanije, uz podršku crnogorskih kompanija iz privatnog sektora i IT eksperata iz Crne Gore, koji su prilagođavali platforme našem tržištu, privredi i građanima.

Razvoj novog sajta Vlade i ministarstava, novog portala e-Uprave, sa novim unaprijeđenim e-Uslugama koje su potpuno digitalizovane, treba da proširi paletu onoga što građani mogu uraditi onlajn. Pored rješenja i platformi, moramo raditi i na normativnom i strateškom okviru, te stoga u cilju sagledavanja cjelokupnog normativnog i institucionalnog okvira za digitalno upravljanje, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, u saradnji sa UNDP-em, započelo je izradu analize navedenog okvira. Riječ je o važnom dokumentu koji će analizirati trenutno stanje, identifikovati ključne nedostatke i blokere razvoja. Ova analiza treba da nam pokaže u kom pravcu treba da se sprovodi proces digitalne transformacije u Crnoj Gori.

Upoznati ste sa inicijativom Privredne komore i drugih poslovnih asocijacija za uspostavljanje digitalne koalicije. Da li smatrate da bi digitalna koalicija bila adekvatna podrška digitalizaciji crnogorskog društva i javne uprave?

Struktura ove vrste je neophodna, ostaje da vidimo koji oblik organizovanja je najsvrsishodniji u našoj zemlji. Ono gdje vidimo potrebu za stalnom interakcijom i razmjenama mišljenja između javne uprave i privrede je definitivno u dijelu strateških planiranja digitalnih rješenja, pravaca u kojima Crna Gora treba da se razvija, kao i izmjena zakonskih okvira koji će umnogome poboljšati i ubrzati digitalnu transformaciju. I do sada je ova saradnja bila na zavidnom nivou, ali da bismo ubrzali razvoj digitalnog društva moramo u ranim fazama imati zajednički pravac djelovanja, akcioni plan i jasne smjernice. Kompetencije, ekspertiza i informaciona infrastruktura su veoma razvijeni u privatnom sektoru i to su neke oblasti u kojima vidimo da možemo još bolje sarađivati. Mislim da su ljudi najveća snaga naše zemlje i svi zajedno moramo raditi na razvoju vještina i kompetencija koje će našu zemlju dovesti u red digitalno razvijenih zemalja, koje su nam sada uzori.

U kojoj mjeri bi iskustva zemalja u regionu i EU mogla pomoći unapređenju javne uprave i digitalizacije u Crnoj Gori?

U prethodnom periodu ostvarili smo kontakte sa velikim brojem diplomatskih predstavnika i međunarodnih organizacija u Crnoj Gori. Koristimo te susrete da čujemo njihova razmišljanja u odnosu na potrebe građana i privrede, ali i da definišemo oblasti praktične saradnje. U oblasti digitalizacije puno toga je urađeno u mnogim vladama širom svijeta, i puno toga je na otvorenim platformama, što možemo da preuzmemo, a neke od njih su već spremne da idu i na produkciju i ugledaju svjetlo dana u Crnoj Gori. Naša zemlja treba da koristi ona iskustva koja su primjenljiva u našim okvirima. I nema potrebe da trošimo novac za nabavku nekih custom made rješenja, ukoliko za tim nema potrebe, kad je dovoljno da izađemo na tržište, koristimo međunarodne kontakte jer svi oni su i te kako spremni da nam izađu u susret. Svakako da su nam iskustva iz EU značajna i već smo razgovarali o modalitetitma transfera znanja i iskustva. S druge strane, mi se zalažemo da budemo snažan partner državama Zapadnog Balkana kroz saradnju u okviru različitih regionalnih mehanizama, pogotovo u okviru digitalne agende. Treba da se udružujemo i koristimo događaje poput Western Balkans Summit, ReSPA, SIGMA, EBRD, EGA, UNDP, UNICEF i OECD međunarodne programe i projekte za strateška planiranja i dijeljenja najboljih digitalnih praksi.

Kakvim ocjenjujete stanje u crnogorskom ICT sektoru i da li postoji prostor da se aktivnostima Ministarstva dodatno doprinese njegovom razvoju?

Crnogorski ICT sektor ima ogroman potencijal. Želimo da iskoristimo sinergiju, koju imamo sa ICT klasterom, kako bi oni što više bili dio rješenja i pomogli nam u identifikaciji problema koje naša zajednica ima. Naše ministarstvo je u prethodnom periodu radilo na uspostavljanju nove digitalne platforme koja će biti usmjerena ka ICT sektoru i obezbijediti kolaboraciju i dijeljenje informacija i znanja, digitalnih principa i standarda između kompanija i vladinog sektora. Cilj ove platforme je da sve ono što bude otvorenog koda bude postavljeno i podijeljeno na jednom mjestu, kako bi se doprinijelo unifikaciji i standardizaciji razvoja, poboljšanju i ubrzanju isporuke velikog broja aplikacija, i ono što je najvažnije dijeljenju znanja zahvaljujući kojem ćemo obezbijediti brži razvoj digitalnih servisa u Crnoj Gori. Na ovaj način želimo da povećamo transparentnost i otvorimo se ka našoj ICT zajednici, koja je i do sada pokazivala veliku želju, motivisanost i spremnost da pomognu u razvoju državnih platformi. Svi mi imamo isti cilj, razvoj i digitalizaciju crnogorskog društva u cjelini.

Istraživanje Privredne komore Crne Gore pokazalo je da potrebu za zapošljavanjem novih kadrova ima 86,5% poslodavaca u ICT sektoru, ali da većina njih ima poteškoća da nađe odgovarajući stručni kadar na crnogorskom tržištu rada. Kako to komentarišete i kako Ministarstvo može doprinijeti smanjenju ovog jaza?

Kako za digitalnu transformaciju, tehnologija i rasprostranjenost digitalnih servisa nijesu jedini i ključni faktor, naši napori i strategija su usmjereni ka edukaciji i osnaživanju mladih ljudi koji će se razviti u svojevrsne programere,  IT stručnjake,  projektne menadžere i menadžerke, lidere i liderke, koji će postati pokretači inovacija u Crnoj Gori. U saradnji sa ostalim ministarstvima, partnerima iz akademskog, privatnog i civilnog sektora, kao i stručnjacima iz Amerike i Velike Britanije, radimo na stvaranju Kancelarije za inovacije i digitalne servise, koja će biti svojevrstan hub za razvoj, implementaciju i promociju digitalnih vještina, agilnih procesa i alata, što će umnogome unaprijediti i podstaći razvoj  digitalnog  društva u cjelini. 

U prvih 100 dana Vlade, u saradnji sa Harvard univerzitetom, međunarodnim partnerima i lokalnim ICT klasterom, usaglasili smo pilot verziju koncepta i programa buduće Digitalne akademije za javne službenike i relevantne aktere. Svi resursi, programi, alati, metodologije, lekcije koje budu proizvod rada akademije biće javno dostupni i biće na raspolaganju zainteresovanim građanima, organizacijama, akademskom i privatnom sektoru.

Predstavnici ICT sektora nadaju se većem broju interaktivnih servisa eUprave, većem stepenu digitalnog umrežavanja u državi, primjeni Zakona o elektronskom dokumetnu i njegovim izjednačavanjem sa tradicionalnim dokumentima. Da li ćete u doglednom periodu izaći u susret ovim očekivanjima?

Što se tiče Zakona o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu, kao i Zakonu o elektronskom dokumentu, radimo na njihovoj evaluaciji i već sada uočavamo da njihova primjena nije u funkciji ukidanja biznis barijera. Dobili smo određene zahtjeve na ovu temu iz privatnog sektora i pokušaćemo da pojedine predloge unesemo u Program rada Vlade za ovu godinu. Ono što nam kao povratna informacija dolazi iz privrede, ali i od pojedinaca, su inicijative za uvođenje elektronskog plaćanja u sistem poslovanja javnih institucija u Crnoj Gori, uvođenje novih sistema plaćanja za obavljanje finansijskih transakacija sa inostranstvom, podsticanje digitalne interakcije bez papira koja bi se zasnivala na korišćenju eID-a, dodatni digitalni servisi u zdravstvu, kao i proširenje paleta usluga portala e-Uprave.

ICT sektor i privatni sektor jesu naš najznačajniji partner, a umrežavanje svih relevantnih aktera, uz novu organizaciju Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija preduslov je pune digitalne transformacije. Već smo u okviru započetih projekata angažovali volontere, studente, a podršku su nam pružile i najveće kompanije iz Crne Gore ustupanjem svojih eksperata i njihovih ekspertiza u oblasti projekt menadžementa, marketinga i IT razvoja i to pro bono. Na ovome smo im izrazito zahvalni, posebno na želji, motivaciji i spremnosti svih da ubrzamo digitalnu transformaciju. Već sada su nam se pridružili i ICT stručnjaci iz Amerike, Kanade, Velike Britanije i tu vidimo prostor za saradnju, povezivanje i dijeljenje dobrih ICT praksi.

Godinama se najavljuje strategija razvoja IT sektora Crne Gore koja treba da obuhvati niz promjena radi približavanja digitalnom društvu.  Da li u narednom periodu planirate donošenje ove važne strategije?

Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija je nosilac izrade značajnog strateškog okvira digitalne transformacije. Plan je da uvežemo sve zainteresovane strane sa ciljem izrade jednog dokumenta koji će predstavljati neupitan pravac kretanja u narednom periodu u ovoj oblasti. Pored uključivanja kolega predstavnika resornih ministarstava i predstavnika privrednih organizacija, planiramo i uključivanje međunarodnih organizacija, u cilju inkorporiranja dobrih praksi iz ekonomija koje su prepoznate kao lideri u ovoj sferi, kako u regionu, tako i u svijetu. Takođe, uzećemo u obzir sve ključne programe i strategije EU poštujući specifičnosti Crne Gore. Ova strategija, između ostalog, treba da pozicionira ICT tržište u Crnoj Gori i da sa drugim strateškim dokumentima, koji se tiču digitalnog društva, da jedan sveobuhvatni strateški okvir za dalji razvoj Crne Gore.

Intervju ministarke Srzentić možete preuzeti ovdje.