Izvještajno-prognozni program: Ceratitis capitata (voćna muva)

Izvještajno-prognozni program Ceratitis capitata (voćna muva) sprovodi se kao pilot projekat za uspostavljanje Izvještajno-prognoznih poslova radi praćenja dinamike populacije voćne muve postavljanjem klopki i uzorkovanjem plodova u proizvodnim zasadima radi blagovremenog upozoravanja držaoca bilja o pojavi štetnog organizama i davanja preporuka za njegovo suzbijanje.

U sklopu realizacije programa u periodu 22-27. jul 2024. postavljene su Tephri klopke (sa trikomponentnim atraktantom Biolure) i Jackson klopke (sa atraktantom Trimedlure) u lokalitetima Baošići, Bigovo, Bar (Čeluga) i Ulcinj (Štoj i Zoganje). Klopke su postavljene u mješovitim voćnim zasadima (Bigova: smokva, citrusi, breskva, jabuka, šljiva), Baošići (smokva, citrusi, vinova loza), Čeluga (citrusi, smokva, japanska jabuka, jabuka, vinova loza) i Štoj  i Zoganje (plantažni zasadi citrusa).

NAPOMENA: Imajući u vidu da C. capitata ne napada zelene i tvrde plodove (bez obzira o kojoj se voćnoj vrsti radi), već one na početku fenofaze sazrijevanja i poluzrele plodove, stalno praćenje stanja u voćnjaku i održavanje njegove higijene veoma je značajna mjera u smanjenju brojnosti ove vrste. To podrazumijeva, od strane proizvođača i držaoca voćnih vrsta koje su domaćini C. capitata, kontinuirano uklanjanje i uništavanje spaljivanjem svih onih plodova na kojima se uoče bilo kakvi simptomi napada ili preuranjeno dozrijevanje. Sumnjivi plodovi se ne smiju zakopavati u zemlju niti bacati u kontejner! 

Stalno praćenje toka sazrijevanja smokve, čije plodove u našim uslovima C. capitata prvo napada, ali i plodova domaćina svih ostalih voćnih vrsta koje će u narednom periodu ući u fazu sazrijevanja, takođe je neophodno od strane proizvođača i držaoca voćnih vrsta. Tim prije što su 2022. i 2023. godina bile godine veoma jakog napada naročito na području Ulcinja i Bara, a 2023. godine konstatovana je pojava u većoj brojnosti u lokalitetima u okolini Podgorice gdje su, takođe, uočene štete na mandarini.         . 

Savjetujemo da se kao preventivna mjera (naročito u okućnicama i malim, mješovitim voćnjacima koji predstavljaju idealnu sredinu za pojavu prvih simptoma napada), oko stabala smokve (a kasnije i ostalih voćaka-kako budu dozrijevale) u širini prečnika krošnje, postave i PVC folije ili sloj slame (debljine oko 25 cm) da bi se onemogućio ulazak larvi u zemljište iz eventualno napadnutih plodova. Takođe, plodovi sa simptomima napada kao i svi oni sumnjivi, mogu se staviti u plastične kese (npr. kesa za smeće) koja se zaveže i ostavi na suncu najmanje 8 sati, a za slučaj svake sigurnosti i do 2-8 dana. Za ovo vrijeme, sve larve koje se nalaze u plodovima će uginuti.

Neophodna je i primjena mjera hemijske zaštite na početku fenofaze sazrijevanja ploda, odnosno u vrijeme kada oni postanu prijemčivi za napad. Prilikom odabira preparata obavezno treba voditi računa o karenci i dozvoljenom broju tretiranja u toku godine, sortimentu i fenofazi razvića plodova domaćina.

Preporučuju se insekticidi na bazi deltametrina, pirimifos–metila, spinosada, lambda-cihalotrina na početku fenofaze sazrijevanja ploda, odnosno u vrijeme kada oni postanu prijemčivi za napad. Takođe, dobri rezultati se postižu primjenom hidroliziranih proteina (atraktanata) metodom lokalizovanog tretiranja kada se ne tretira cijela krošnja, već samo dio krošnje. U ovom slučaju se insekticidu dodaje biljni proteinski mamac/atraktant (npr. Buminal). Tretiranjem dijela krošnje (poželjno na južnoj ekspoziciji) postiže se efekt privlačenja imaga u tretirane djelove krošnje (djelovanjem atraktanta) i njihovo suzbijanje usled kontakta/izlaganja upotrijebljenom insekticidu. Prema navodu (https://www.agroportal.hr/vocarstvo/13331) preparat SUCCESS BAIT (spinosad + atraktant solulys) ima izuzetno dobro djelovanje na mediteransku voćnu muvu, a koristi se u dozi od 50-100 ml/stablu ili 20- 25 l/ha.

Napominjemo da mjere hemijske zaštite mogu imati zadovoljavajući efekat samo ukoliko se primjenjuju zajedno sa ostalim preporučenim nehemijskim mjerama.

Ceratitis capitata se zbog svojih bioloških karakteristika smatra jednom od ekonomski najznačajnijih štetočina u svijetu. Tu se prije svega misli na izrazitu polifagnost, ekološku plastičnost (prilagođavanje hladnijim klimatima u odnosu na ostale vrste tropskih muva) izraženu visoku plodnost u uslovima koji pogoduju njenom razviću (misli se na raspoloživost plodova domaćina, sukcesivno sazrijevanje različitih biljnih vrsta, povoljne vremenske prilike, izostanak ili nepravovremene mjere zaštite). U takvim uslovima, a naročito kada nakon sušnih ljetnjih mjeseci (što je kod nas jul i avgust) u septembru i početkom oktobra dođe do povećanja vlažnosti vazduha usled ljetnjih/jesenjih padavina, za kratko vrijeme na izgled ‚‚mala brojnost'' populacije brojnošću ‚‚eksplodira'', dolazi do njenog naglog povećenja i shodno tome velikih šteta, što se naročito drastično ispoljava u odsustvu pravovremenih i odgovarajućih mjera suzbijanja.

Ono što napominjemo kao veoma značajnu i upozoravajuću činjenicu, koja dodatno potkrepljuje opasnost koju sa sobom nosi mediteranska voćna muva u zemljama u kojima je prisutna, je njeno širenje i pojava u novim područjima, a sve u skladu u sa veoma izraženim aktivnostima čovjeka (transport plodova kao najznačajniji način njenog širenja), ali i klimatskim promjenama.

Naime, prilikom poslednjeg pregleda žutih ljepljivih ploča koje se u Crnoj Gori koriste za monitoring cikade vinove loze Scaphoideus titanus  (24-26. jul 2024) zabilježeno je hvatanje imaga Ceratitis capitata na žutim ljepljivim pločama u lokalitetu Nudo (opština Nikšić - dvije jedinke – po prvi put) i u lokalitetu Lješkopolje (Podgorica, takođe dvije jedinke).

Imajući u vidu prošlogodišnji jak napad, shodno tome i navod u izvještaju br. 04-4895 od 15.12.2023. godine: "Ono što se može konstatovati za 2023. godinu je da je C. capitata  zabilježena na cijelom Primorju, i da je i ove godine, kao i prethodne, izazvala značajne štete u proizvodnji citrusa (prije svega mandarine) naročito području Ulcinja, ali i Bara.  Takođe, konstatovana je pojava u većoj brojnosti u lokalitetima u okolini Podgorice gdje su, takođe, uočene štete na mandarini".

U vezi sa ovim kao zaključak se može smatrati: mediteranska voćna muva C. capitata je vrsta koja je odomaćena u južnom dijelu Crne Gore. Iako brojnost populacije fluktuira u zavisnosti od godine i lokaliteta, ono što se nikako ne smije zanemariti je da je ovo odomaćena vrsta koja nakon nekoliko godina ‚‚slabije pojave'', iznenada ‚‚bukne'' brojnošću i dovodi do ogromnih šteta. Smatramo da je neophodno veće angažovanje i savjesniji pristup svih proizvođača i držalaca voćnih vrsta na primorju i, posebno, ’’vikend’’ poljoprivrednika problemu prisustva C. capitata u njihovim voćnjacima i primjeni obaveznih preporučenih mjera zaštite. Takođe, imajući u vidu kompleksnost problema koje sa sobom nosi prisustvo C. capitata  smatramo da je neophodno uključivanje i fitosanitarnih inspektora i Savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji, kao i opštinskih stručnih službi radi stalnih kontakata sa proizvođačima i pravovremene i adekvatne primjene preporučenih mjera suzbijanja.