Međunarodno humanitarno pravo

MEĐUNARODNO HUMANITARNO PRAVO

Međunarodno humanitarno pravo (MHP) reguliše odnose između država, međunarodnih organizacija, i drugih subjekata međunarodnog prava. To je grana međunarodnog javnog prava koja se sastoji od pravila koja imaju za cilj da u vrijeme oružanog sukoba  iz humanitarnih razloga, zaštite lica koja ne učestvuju ili više ne učestvuju direktno u neprijateljstvima i ograniče sredstva i metode ratovanja.

MHP se sastoji od međunarodnih ugovora ili običajnih pravila, koja su naročito namijenjena rješavanju humanitarnih pitanja koja proizilaze direktno iz oružanog sukoba, bilo međunarodnog ili nemeđunarodnog karaktera.

MHP primjenjuje se samo u slučaju oružanog sukoba, dok se u mirnodopskom periodu podrazumijeva obaveza država na punu usklađenost nacionalnog pravnog okvira sa sa izvorima MHP, kao i  kontinuiran rad na obezbjeđivanju odgovarajućih uslova za adekvatnu primjenu ovog pravnog režima u slučaju izbijanja oružanog konflikta..

Globalna humanitarna situacija zahtijeva odgovoran odnos međunarodne zajednice kroz promociju, snaženje kapaciteta za primjenu međunarodnog humanitarnog prava (MHP) ali i kontinuiran rad na snaženju relevantnosti i progresivni normativni razvoj ovog pravnog režima .

U pravnoj teoriji međunarodno humanitarno pravo čine dvije grane:

-Ženevsko pravo - skup pravila koja štite žrtve oružanog sukoba, poput vojnog osoblja koje je van borbe ili sa položenim oružjem (hors de combat) i civila koji ne učestvuju ili više ne učestvuju u neprijateljstvima.

-Haško pravo  skup pravila kojima se utvrđuju prava i obaveze zaraćenih strana tokom neprijateljstava i koji ograničava sredstva i metode ratovanja.

Ove dvije podgrane MHP-a vuku porijeklo od gradova gdje su prvobitno kodifikovane. Usvajanjem protokola od 8. juna 1977. godine, dodatim Ženevskim konvencijama, koji kombinuju obje grane, ranija razlika je postala stvar istorijskog i naučnog interesa.

MHP je kompromis između dva osnovna načela, humanosti i vojne potrebe.

Savremeno međunarodno humanitarno pravo nastalo je sazivanjem diplomatske konferencije 1864. godine, kada je usvojena Ženevska konvencija za poboljšanje položaja ranjenika u vojskama na kopnu.

Danas postoje četiri Ženevske konvencije, usvojene 1949. godine (Ženevska konvencija o poboljšanju položaja ranjenika u vojskama na bojnom polju, Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moru, Konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima, Konvencija o zaštiti civilnih lica u vrijeme rata) i tri dopunska protokola. Konvencija i njeni Dopunski protokoli iz 1977. godine sadrže skoro 600 članova i glavni su instrumenti MHP-a.

Bitan korpus MHP-a je i običajno pravo koje nastaje kada je državna praksa dovoljno zastupljena (široko rasprostranjena, reprezentativna, česta i ujednačena) i praćena uvjerenjem država da su pravno obavezne da djeluju ili da im je zabranjeno određeno ponašanje. U običajno MHP spadaju niz pravila i principa kao što su princip razlikovanja, princip proporcionalnosti, zaštita medicinskog i vjerskog osoblja, zabrana napada na lica hors de combat, posebna zaštita kulturnih dobara i drugi. Značaj broj normi običajnog prava je postao i dio kodifikovanog MHP-a.

KOMISIJA ZA MEĐUNARODNO HUMANITARNO PRAVO 

I OPŠTE INFORMACIJE O KOMISIJI

Uvod

Ženevske konvencije iz 1949. godine i njihovi dopunski protokoli iz 1977. godine su ključni međunarodni ugovori koji regulišu pružanje pomoći i zaštite žrtvama oružanih sukoba. Da bi se osigurale garancije sadržane u ovim ugovorima, neophodno je da države implementiraju njihove odredbe. Uspostavljanje nacionalnih komisija/komiteta za humanitarno pravo se smatra važnim korakom u osiguranju djelotvorne primjene ovog pravnog režima.

U vezi sa gore navedenim, Vlada Crne Gore, na sjednici održanoj 18. aprila 2024. godine, usvojila je Informaciju o potrebi obrazovanja Komisije za humanitarno pravo, na predlog Ministarstva vanjskih poslova. Zaključkom Vlade, broj 08-053/24-1951/2, od 25. aprila 2024. godine, Ministarstvo vanjskih poslova zaduženo je da u roku od 45 dana pripremi i Vladi dostavi predlog odluke o obrazovanju navedene komisije.

Na osnovu člana 12 stav 3 Uredbe o Vladi Crne Gore ("Službeni list CG", br. 80/08, 14/17, 28/18, 63/22 i 121/23), Vlada Crne Gore, na sjednici od 11. jula 2024. godine, donijela je Odluku o obrazovanju Komisije za humanitarno pravo.

Osnivanje Komisije je prezentovano državama i ključnim humanitarnim akterima tokom 34. Međunarodne konferencije Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, održane u Ženevi 28-31. oktobra 2024. godine, a u cilju afirmacije posvećenosti Crne Gore unapređenju poštovanja međunarodnog humanitarnog prava (u daljem tekstu: MHP), na globalnom i nacionalnom nivou.

Sastav, mandat i sjednice Komisije

Članove Komisije čine predstavnici resornih ministarstava u čijoj nadležnosti su aktivnosti i teme iz oblasti MHP-a, kao i predstavnici akademske zajednice i Crvenog krsta Crne Gore. 

Članovi Komisije su predstavnici:

• Ministarstva vanjskih poslova;
• Ministarstva odbrane;
• Ministarstva unutrašnjih poslova;
• Ministarstva pravde;
• Ministarstva zdravlja;
• Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija;
• Ministarstva ljudskih i manjinskih prava;
• Vojske Crne Gore;
• Uprave policije;
• Crvenog krsta Crne Gore;
• Univerziteta, sa užom specijalizacijom u oblasti MHP;
• Zaštitnika ljudskih prava i sloboda;
• Ministarstva kulture i medija;
• Uprave policije;
• Ministarstva pomorstva;
• Generalštaba Vojske Crne Gore;
• Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera;
• Ministarstva saobracaja.

Komisija, djelujući u okviru svog mandata, preduzima aktivnosti na polju praćenja razvoja MHP-a. Ovo tijelo razmatra pitanja koja se odnose na pripremu i usvajanje dokumenata iz te oblasti, daje savjetodavna mišljenja i preporuke, sprovodi evaluaciju domaćeg zakonodavstva u vezi sa međunarodnim humanitarnim pravom, razmatra i predlaže mjera koje je potrebno preduzeti u cilju podizanja svijesti o MHP-u i unapređuje kapaciteta za primjenu MHP-a. Komisija u svom radu predlaže mjere u cilju unapređenja međunarodne saradnje u oblasti MHP-a, Međunarodnim komitetom Crvenog krsta i drugim nacionalnim i međunarodnim organizacijama iz te oblasti, uspostavlja saradnju i razmjenjuje iskustva i dobre prakse sa nacionalnim komisijama za humanitarno pravo drugih država, koordiniranja ispunjavanja dobrovoljno preuzetih obaveza (pledževa) na međunarodnim konferencijama Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.

Komisija zasijeda najmanje jednom u dva mjeseca.

II. USVOJENI DOKUMENTI U 2024. GODINI

Komisija je uspostavila osnovu za realizaciju svog mandata, kroz strateško identifikovanje prioriteta u svom budućem radu, kao i usvajanje Poslovnika o radu Komisije i Programa rada Komisije za 2025. godinu.

Program rada Komisije za 2025. godinu definiše prioritetne aktivnosti i dinamiku njihove realizacije u prvoj godini četvorogodišnjeg mandata ovog tijela i koncipiran je kroz četiri ključne tematske oblasti: 

- Normativni okvir;

- Edukacija;

- Institucionalni kapaciteti i

- Međunarodna saradnja i realizacija međunarodno preuzetih obaveza.

U okviru svake od navedenih tematskih oblasti, definisane su konkretne aktivnosti,  predložena strategija za njihovo sprovođenje, predviđeni su očekivani ishodi i orijentacioni rokovi za njihovu realizaciju.

Komisija će tokom sprovođenja Programa rada uzeti u obzir obaveze koje proizilaze iz rezolucija usvojenih tokom 34. Međunarodne konferencije Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, a naročito rezolucuje pod nazivom „Izgradnja univerzalne kulture poštovanja međunarodnog humanitarnog prava”, koja promoviše MHP kroz ohrabrivanje država da podrže univerzalno poštovanje MHP-a, uključujući zaštitu civila i humanitarnih radnika.