Od balkanske tranzicije do EU integracija

Poželjan model političke kulture na Balkanu bio bi onaj prema kojem zemlja koja brže napreduje prema EU — biva podrška i pokazuje otvorenost i solidarnost prema onima koji su nešto sporiji na tom putu“, rekao je dr Srđan Pavićević.

Prilikom susreta potpredsjednika Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu dr Srđana Pavićevića, sa ambasadorom Sjeverne Makedonije, gospodinom Zećirom Ramčilovićem (koji u Crnoj Gori boravi od februara ove godine), konstatovano je da odnos dvije zemlje karakterišu višedecenijsko prijateljstvo, povjerenje i zajednička iskustva na planu tranzicije. Ambasador je čestitao dr Pavićeviću na novoj poziciji i istakao da su sektori kojima koordinira njegov kabinet od suštinskog značaja za napredak i kvalitet života jedne zemlje.

Ono što nas istovremeno i zbližava i udaljava jeste, kako kaže dr Pavićević, 

sklonost oba naroda da proizvode više istorije nego što mogu apsorbovati.

Uprkos tome što nas, gledano iz kulturološkog aspekta, mnogo toga čini bliskim saputnicima u postjugoslovenskoj tranziciji, postoje i neke prepreke koje nam u znatnoj mjeri ograničavaju napredak u saradnji. To je, na prvom mjestu, saobraćajna infrastruktura.

„Otvaranje avionske linije Podgorica—Skoplje ne samo da bi olakšalo našu komunikaciju, nego bi značajno unaprijedilo privrednu saradnju, saradnju u oblasti turizma i razmjene na tržištu rada. Uz prepreku ove vrste, radna snaga iz Crne Gore i Sjeverne Makedonije bira druge regionalne i evropske destinacije“, konstatovao je ambasador Ramčilović. Takođe je istakao i primjer izuzetne kulturne saradnje između Crnogorskog simfonijskog orkestra i Makedonske filharmonije.

Dr Pavićević smatra da bi poželjan model političke kulture na Balkanu bio onaj prema kojem zemlja koja brže napreduje prema EU — biva podrška i pokazuje otvorenost i solidarnost prema onima koji su nešto sporiji na tom putu.

Oba sagovornika su saglasna da ima mnogo nedovoljno iskorišćenih i još neotkrivenih prostora za saradnju — od trgovinske razmjene, preko obrazovanja kadra na uglednoj Policijskoj akademiji u Skoplju, do rješavanja zajedničkih izazova na planu reforme obrazovnog sistema, zdravstva i socijalne politike.

Zajednički izazovi, bilo da su dio balkanske istorije koja nam češće otežava nego otvara puteve regionalne i globalne saradnje, bilo da su odraz urgentne potrebe za reformom i osavremenjavanjem obrazovnih sistema, realan su povod i prilika za udruživanje snaga i zajednički nastup u regionu i prema evropskim partnerima.

U srdačnom i otvorenom razgovoru konstatovano je da treba raditi na proširivanju i intenziviranju saradnje koja može donijeti dobrobit i podstaći veće razvojne pomake u obje zemlje.