Održana regionalna konferencija „Rodni aspekt medicinske etike – primjer akušerskog nasilja“

Objavljeno: 11.04.2025. 09:59 Autor: Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava

Jučerašnjom regionalnom konferencijom „Rodni aspekt medicinske etike – primjer akušerskog nasilja“, koja je održana u Podgorici, otvoren je značajan prostor za dijalog i razmjenu iskustava u oblasti reproduktivnih prava, medicinske etike i borbe protiv rodno zasnovanog nasilja u zdravstvenom sistemu.

Konferenciju su otvorile Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Nada Drobnjak, istaknuta ekspertkinja za rodnu ravnopravnost ispred NVO SPES, i Mirjana Vlahović Andrijašević, državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja.

U svom uvodnom obraćanju, Biljana Pejović je naglasila da, iako o temi akušerskog nasilja još uvijek nema javnih svjedočenja u Crnoj Gori, brojni podaci – uključujući i nalaze međunarodnih partnera – ukazuju na njegovo postojanje i potrebu da se o njemu otvoreno govori. Istakla je da je zabrinjavajuće što je, prema rezultatima istraživanja sprovedenog u okviru projekta, čak 66,3% ispitanica doživjelo neki oblik akušerskog nasilja, dok je 64,9% navelo da su im potrebe i zahtjevi bili ignorisani, a više od 62% izjavilo da su bile izložene ponižavanju i neprimjerenom govoru od strane medicinskog osoblja. Skoro 60% žena je navelo da su tokom pregleda doživjele grubo rukovanje, a više od polovine da je komunikacija sa osobljem bila loša.

Pejović je posebno naglasila da su iskustva žena nakon porođaja često traumatičnija od samog porođaja, jer se čak 64,3% ispitanica nije osjećalo podržano, a više od polovine njih smatra da su ta negativna iskustva uticala na njihov pogled na buduće trudnoće. Zbog toga, kako je istakla, moramo djelovati odgovorno, temeljno i sistemski.

„Borba protiv akušerskog nasilja nije samo pitanje zdravstvenog sistema, već šireg društvenog odgovora koji podrazumijeva edukaciju, institucionalnu odgovornost i snažnu podršku ženama u svim fazama njihovog reproduktivnog zdravlja,“ istakla je Pejović, dodajući da je ovo posebno važna tema za ostvarenje ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i dostojanstva svake žene.

Istraživanje koje je dalo osnovu za navedene podatke uradila je istraživačka agencija „Defacto Consultancy“ iz Podgorice, a nalaze je na konferenciji prezentovao njihov predstavnik, Slaven Živković, čija je detaljna analiza ukazala na ozbiljnost i rasprostranjenost ovog problema u Crnoj Gori.

Konferenciju je organizovala NVO SPES, uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, u okviru projekta „Rodni aspekt medicinske etike: slučaj akušerskog nasilja“. Cilj konferencije bio je da se pruži doprinos jačanju rodne ravnopravnosti i razmijene dobre prakse u cilju osnaživanja žena i unapređenja institucionalnih odgovora na ovaj oblik nasilja.

Posebnu vrijednost konferenciji dalo je prisustvo i učešće uglednih predstavnica institucija za rodnu ravnopravnost iz zemalja regiona: Samre Filipović-Hadžiabdić, direktorice Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Višnje Ljubičić, pravobraniteljke za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, i Brankice Janković, povjerenice za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije.

Njihovo prisustvo dodatno je naglasilo značaj regionalne saradnje, koja predstavlja ključni faktor u zajedničkom odgovoru na izazove rodne neravnopravnosti i nasilja nad ženama. Kroz razmjenu iskustava, znanja i modela dobre prakse, region Zapadnog Balkana može jačati institucionalne mehanizme i stvarati sigurnije okruženje za svaku ženu.

Na konferenciji su govorili i Siniša Bjeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, aktivistkinje iz nevladinog sektora Marina Vujačić i Biljana Zeković, kao i dr Vojislav Miketić, predstavnik Udruženja ginekologa i akušera Crne Gore.

Učesnice i učesnici konferencije su istakli da borba protiv akušerskog nasilja zahtijeva sistemski i intersektorski pristup, uključujući edukaciju medicinskog osoblja, jačanje komunikacijskih kapaciteta u zdravstvenim ustanovama, kao i podršku ženama u svim fazama reproduktivnog zdravlja.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava nastavlja da podržava inicijative koje doprinose izgradnji pravednijeg i rodno ravnopravnog društva, te poziva sve akterke i aktere – iz institucija, civilnog sektora i međunarodne zajednice – na dalju saradnju i zajedničku akciju u borbi protiv svih oblika nasilja nad ženama.

Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?